Rwenzori (prije poznato kaoRuwenzori[1]) iliMjesečevo gorje (engl.:Mountains of the Moon) jegorje usredišnjoj Africi, na graniciUgande iDR Kongo. 70% gorja više je od 2.500 m i predstavlja najviši i najtrajniji izvor rijekeNil. Njegovi vrhovi (najviši vrh Margherita visine 5.109 m) su treći po visini uAfrici i prekriveni su vječnim snijegom kojeg u Africi ima još samo na planinamaKilimandžaro iKenija.
Nacionalni park gorja Rwenzori se proteže 998 km² zapadnom stranom, na ugandskoj strani gorja. Osnovan je 1991. godine kako bi se zaštitila nevjerojatna ljepotakrajolika visokih vrhova,slapova,jezera,ledenjaka i jedinstveneflore. God. 1994. godine upisan je naUNESCO-ovpopis mjesta svjetske baštine u Africi kao važno utočište mnogih ugroženih životinjskih vrsta i mjesto neobično raznolikog biljnog života, uključujućiendemske vrste ko što je divovskivrijes (Erica arborea). Od 1997. do 2001. godine park su okupirale paravojne snage pobunjenika, zbog čega je bio upisan napopis ugroženih mjesta svjetske baštine od 1999. do 2004. godine.[2]
Gorje je dugo oko 120 i široko oko 65 km i sastoji se od šest planina odvojenih dubokim klancima:Mount Stanley (5.109 m),Mount Speke (4.890 m),Mount Baker (4.843 m),Mount Emin (4.798 m),Mount Gessi (4.715 m) iMount Luigi di Savoia (4.627 m). Najviši vrh je Margerita na planini Stanley. Kako se nalaze u jako vlažnom području, ovi vrhovi su gotovo stalno u oblacima.
Ornitolog James P. Chapina na Rwenzoriju 1925. god.
Zbog visinskih raspona i gotovo konstantnih temperatura, vlage i visokeinsolacije, Rwenzori je dom najbogatijoj gorskoj flori Afrike izvanrednog raspona vrsta, od kojih su mnogeendemske i bizarnog izgleda. Prirodna vegetacija je podijeljena na pet različitih zona određenih visinama i odlikama. Više nadmorske zone su pokrivenestepama i afro-alpskim vrijesištima, a protežu se od oko 3.500 m do granice snježnog pokrivača i predstavljaju najrjeđu vrstu vegetacije na afričkom kontinentu. Značajne vrste su divovski vrijes, rodovisenecio ilobelia, te drugi endemi.
Od životinje, u Rwenzoriju obitava oko 217 vrsta ptica (zabilježena do sada, očekuje se da će broj povećati kad park postane bolje istražen). Gorska šuma je također dom ugroženim vrstama kao što su afričkišumski slon, istočnečimpanze,crno-bijeli kolobus (Colobus) iL'Hoestov majmun (Cercopithecus lhoesti), dok se za ugroženog Rwenzorskog crnočelog ili crvenogDujkera (Cephalophus nigrifrons) vjeruje kako je jako lokalizirana ili čak zasebna vrsta koja živi samo u ovom parku.
Naziv Mjesečeve planine potječe odaleksandrijskoggeografaPtolomeja koji je 150. godine planinske vrhove središnje Afrike, za koje se vjeruje kako je mislio na Rwenzori, nazvaoLunae Montes, tj. "Mjesečevim planinama".
Prvi moderni europljanin koji ih je posjetio bio jeHenry Morton Stanley 1889. godine, a prvi koji se popeo na njegove vrhove je bioPrince Luigi Amedeo, vojvodaAbruzzija 1906. godine, zbog čega oni imaju talijanska imena.
Na Rwenzoriju žive plemenaKonjo iAmba koje su 1900. godinekolonijalne sile nasilno uključili uKraljevstvo Toro. Oba plemena su 1950-ih pokrenula oružani pokret za otcjepljenje današnje pokrajineRwenzururu koja je od 1963. – 82. bila Kraljevstvo Rwenzururu, a koje je vlada Ugande ponovno priznala 2008. godine kao "kulturnu instituciju".[3]
