Rim (tal. ilat.Roma) jeglavni gradItalije i regijeLacij te najveća i najnapučenijaopćina u zemlji. Grad ima oko 2,6 milijuna stanovnika (popis stanovnika 2011. godine).
Nadimci grada su:Caput mundi ("Prijestolnica svijeta"),la Città Eterna ("Vječni grad"),Limen Apostolorum ("Apostolski prag"),la città dei sette colli ("Grad na sedam brežuljaka") ili jednostavnol'Urbe ("Grad").
Prema legendi, svrgnuvši s prijestolja brata Numitora, Amulije je postao kralj grada Albe Longe; a da bi izbjegao rođenje nasljednika koji bi prijestolje mogli tražiti natrag, prisilio je nećakinju Reu Silviju da postanevestalska djevica. No, ona se sjedini s bogom Marsom i rodi dva blizanca,Romula iRema, koje je Amulije odmah po rođenju bacio u rijekuTiber. Blizance je u podnožju Palatina, jednog od sedam brežuljaka, pronašla jednavučica, koja ih je dojila vlastitimmlijekom. Blizance je potom našao pastir Faustul te ih je uzeo i othranio. Kad su odrasli, odlučili su na brežuljku Palatinu osnovati grad. Ubrzo su se počeli svađati koji će od njih dvojice vladati gradom te je Romul u toj svađi ubio brata.
Arheološka istraživanja potvrdila su da su u8. stoljeću pr. Kr. na brežuljcima uz Tiber postojala naselja. U6. stoljeću pr. Kr. tim su selima zavladaliEtruščani i pod njihovom su se vladavinom naselja sjedinila u jednu političku cjelinu.Močvarno područje u podnožju brežuljaka tada je isušeno i na tome mjestu uređen je gradski trgForum Romanum. Prema tome, Rim nije nastao odjednom, već su se naselja na brežuljcima postupno ujedinjavala.
Sedam brežuljaka ranijeg Rima bili su:Kapitol (Capitolinus mons, nadmorske visine 50 m),Palatin (Palatium, 47 m),Aventin (Aventinus, 51 m),Celij (Caelius mons, 50 m),Eskvilin (Esquiliae, 65 m),Viminal (Viminalis collis, 60 m) iKvirinal (Quirinalis, 61 m).
Taj grad se kasnije razvio u prijestolnicuRimskog Kraljevstva (kojim je neprekidno upravljalo sedam kraljeva, što je bilo u skladu s tradicijom), paRimske Republike (od509. pr. Kr., kojom je upravljaoSenat) i konačnoRimskog Carstva (od27. pr. Kr., kojim je upravljaocar). Ovaj uspjeh je zavisio od vojnih osvajanja, trgovačke nadmoći i selektivne asimilacije susjednih civilizacija, prije svegagrčke ietruščanske civilizacije. Rimska dominacija proširila se na veći dioEurope i obaleSredozemnog mora, tako da je broj stanovnika narastao na preko milijun. Skoro tisuću godina Rim je bio politički najznačajniji, najbogatiji i najveći gradzapadnog svijeta, a to je ostao i nakon propasti i podjele Carstva, čak i kada je konačno izgubio svoj status glavnog grada u koristMilana i potomRavenne i nakon što ga je po prestižu i važnosti nadmašila istočna prijestolnicaCarigrad.
Usponom ranogkršćanstva rimski jebiskup osim vjerskog, sve više dobivao i politički značaj, postavšipapa. Tako je Rim postao središteKatoličke Crkve. NakonAlarikove pljačke Rima410. godine i pada Rimskog Carstva476. godine, Rim su obilježilibizantska uprava i pljačkanja germanskihbarbara. USrednjem vijeku broj stanovnika je smanjen na samo 20.000, a grad se sveo na skupine naseljenih zgrada, koje su se nalazile između velikih površina ruševina i vegetacije. Rim je službeno ostao dio Bizantskog Carstva sve do752. godine, kada suLangobardi konačno uništiliravenski egzarhat, koji je bio središte bizantske moći u Italiji.Pipin Mali je756. godine dao papi nadležnost nad Rimom i okolnim područjima, te je na taj način stvorenaPapinska država.
Rim je bio prijestolnica Papinskih država sve do njihovog pripajanja Kraljevini Italiji1870. godine. Grad je postao glavno mjesto hodočašća u Srednjem vijeku i središte sukoba između pape iSvetog Rimskog Carstva, kojeg je započeoKarlo Veliki, a kojeg je papaLav III. okrunio u Rimu naBožić800. godine kao cara. Osim kratkih razdoblja neovisnosti u Srednjem vijeku, Rim je stoljećima zadržao status papske prijestolnice i "svetog grada", čak i kada je papinsko sjedište kratkotrajno (1309. –1377.[1]) premješteno uAvignon. Iako grad više nije imao političke moći, što je potvrđeno i pustošenjem Rima vojskeKarla V.1527. godine, cvjetao je kao središte kulturne i umjetničke aktivnosti u vrijemerenesanse ibaroka, pod pokroviteljstvom papinske uprave.
Iako je broj stanovnika naglo narastao u17. stoljeću i prešao 100.000, grad je zaostajao za ostalim važnim gradovima u Europi, velikim dijelom i zbog crkvenog procesakatoličke obnove s kojim je Crkva bila zaokupljena. Grad su zahvatila i nacionalistička previranja u19. stoljeću te je dva puta dobio i izgubio neovisnost. Rim je postao i jedan od ciljeva pokreta za ujedinjenje Italije te ga je, nakon uklanjanjafrancuske zaštite1870. godine, pripojilaKraljevina Italija1871. godine. Rim je postao glavni grad nove ujedinjene Italije.
Nakon pobjede uPrvom svjetskom ratu, u Italiji je počela rastifašistička ideologija pod vodstvomBenita Mussolinija, koji je umarširao u grad1922. godine, proglašavajući novo talijansko carstvo te kasnije ulazeći u savez snacističkom Njemačkom. U ovom razdoblju naglo je rastao broj stanovnika, od 212.000 stanovnika u vrijeme ujedinjenja pa do više od milijuna, ali je taj trend prekinuoDrugi svjetski rat. Za vrijeme ovog rata, Rim je bio razaraliSaveznici i nacistički okupatori. Nakon pogubljenja Mussolinija i kraja rata, referendumom iz1946. godine ukinuta jemonarhija i proglašenarepublika.
Nakon rata Rim je značajno narastao, kao rezultat poslijeratne rekonstrukcije i modernizacije. Rim je postao pomodan grad1950-ih i ranih1960-ih, u vrijeme razdoblja znanog kao "Slatki život" (la Dolce Vita), a trend rasta stanovništva nastavio se do sredine1980-ih godina, kada je na području općine živjelo više od 2.800.000 stanovnika. Nakon toga, broj stanovnika se postupno smanjivao, zbog iseljavanja stanovništva u susjedne općine, gdje je stanovanje jeftinije.
Broj stanovnika nastavio se smanjivati, pa je na popisu stanovništva 2011. popisano 2.612.068 stanovnika, što i dalje čin Rim najmnogoljudnijom općinom u Italiji.
Rim se nalazi u središnjoj Italiji u regijiLacij, na ušću rijekaAniene iTiber. Iako se grad nalazi 24km odTirenskog mora, područje grada se proteže praktički do obale, gdje se nalazi okrug Ostia Antica. Najniža visina grada je 13 metara (na Piazzi del Popolo), a najviša 120 metara (Monte Mario). Rimska općina pokriva područje od 1.285,30km2, što uključuje mnoge zelene površine.
Na rimsku klimu najviše utječe položaj grada u mediteranskom području. Prosječna godišnja temperatura je 15,5°C, a prosječni godišnji broj padalina je 880mm. Najtopliji mjeseci u godini susrpanj ikolovoz s prosječnom temperaturom od 24,5 do 24,7°C. Ovo su također i najsuši mjeseci u godini s prosječnim brojem padalina od 14 do 22mm.
Razdoblje s najvećim brojem padalina se proteže odlistopada doprosinca s prosjekom od 106 do 128mm. Najhladniji mjesec u godini jesiječanj s prosječnih 6,9°C.
U starija vremena bi Rimljani tijekom ljeta, kada su temperature često visoke, napuštali grad i odlazili u ljetovališta. Danas je ova praksa puno slabija, te je grad funkcionalan tijekom cijele godine, najviše radi rastućihturističkih potreba.
U Rimu se, kao u glavnom gradu zemlje, nalazi sjedište predsjednika Talijanske Republike, koje je smješteno uKvirinalskoj palači. U gradu se nalazi i talijanskiParlament, te talijanska Vlada s premijerom i svim ministarstvima.
U političkim krugovima u Italiji vodi se rasprava o tome da li bi grad trebao imati posebne ovlasti javne samouprave[3] te da li grad ili čakpokrajinu Rim treba pretvoriti u okrug glavnog grada,[4] koji bi bio odvojen od regijeLacij, po uzoru na neke druge glavne gradove uEuropi.
Radi administrativnih razloga i radi povećanja decentralizacije, prostor rimske općine je službeno podijeljen u 19 gradskih općina (municipi), prije znanih kao okruzi. Unutar svake te podopćine nalaze se dijelovi raznih gradskih četvrti.
Prije je grad bio podijeljen u 20 podopćina, ali je podopćinaFiumicino izglasala izlazak iz sastava grada Rima, te postala samostalna općina.
Regije ili rioni (vulgarizirani oblik latinskog izrazaregio tj. regija) su povijesne, a ne upravne jedinice podjele središta grada. Ova podjela potječe još iz starog Rima, a rastom grada povećao se i njihov broj. Svi rioni (osim rionaPrati iBorgo) nalaze se unutarAurelijevih zidina.
Nakon uspostave zadnje gradske regije (riona), za nove urbanizirane dijelove grada počeo se koristiti izraz četvrt (quartiere). Danas Rim ima 35 četvrti, koje se iz praktičnih razloga označavaju slovomQ.
Rim je jedinstven grad u svijetu po tome što sadrži i dva suverena entiteta. Jedno od tih entiteta jeSveta stolica, koja je politički i religijski entitet koji upravlja područjemVatikanskog Grada (de facto enklava od1870. godine, a službeno je tako priznat od1929. godine), te koja ima izvanteritorijalna prava nad nekim palačama i crkvama, većinom u središtu grada. U gradu Rimu nalaze se veleposlanstva i u Italiji i pri Svetoj Stolici.
Drugi entitet činiMalteški red (Sovrano Militare Ordine di Malta iliSMOM) koji se sklonio u Rim nakon što jeNapoleon osvojioMaltu1798. godine. Ovaj entitet nema svoj poseban teritorij (što je često predmet rasprava oko njegovog suvereniteta), ali ima nekoliko izvanteritorijalnih palača u središtu Rima.
Priča o Rimu kao naseljenom mjestu počinje oko800. pr. Kr. udruživanjem nekoliko manjih sela, čija je ukupna naseljenost bila oko nekoliko stotina stanovnika. Rim u idućim stoljećima narasta do milijunskog grada, te je najvjerojatnije bio najveći svjetski grad sve do19. stoljeća. Procjene o broju stanovništva variraju, ali se procjenjuje da je grad na vrhuncu svoje naseljenosti imao od 450.000 pa sve do 3,5 milijuna stanovnika, a najrealnije procjene s kojima se slažu većina povjesničara govore o oko jedan do dva milijuna stanovnika. Nakon prebacivanja najvažnijih funkcijacarstva uCarigrad u4. stoljeću, te nakon propastiZapadnog Rimskog Carstva u5. stoljeću, broj stanovnika se kontinuirano smanjivao, da bi grad530. godine imao oko 100.000 stanovnika.
U ranomSrednjem vijeku je Rim imao tek 20.000 stanovnika. Stanovništvo grada je stagniralo na oko 50.000 ili se čak smanjivalo sve dorenesanse, da bi grad tek u 17. stoljeću ponovno dosegao broj od 100.000 stanovnika. Kada jeTalijansko kraljevstvo anektiralo grad1870. godine, on je imao već oko 200.000 stanovnika.
Za vrijeme fašističke vlasti, režim je pokušavao ograničiti rast grada, ali je broj stanovnika svejedno dosegao milijun1931. godine. Nakon rata grad se nastavio širiti zbog industrijskog razvoja, te su 1950-ih i 1960-ih stvorene nove četvrti i predgrađa.
Procjenjuje se da grad danas ima oko 2,7 milijuna stanovnika, a da zajedno sa širim područjem grada ovdje živi oko četiri milijuna stanovnika. Prema popisu stanovništva, u općini živi 156.833 stranca, što je 6,2% stanovništva.[5]
Razvoj stanovništva Rima
Godina/datum
Stanovništvo
330.
1.000.000
410.
400.000
530.
100.000
650.
20.000
1000.
20.000
1750.
156.000
1800.
163.000
1820.
139.900
1850.
175.000
1853.
175.800
1858.
182.600
31. prosinca 1861.
194.500
31. prosinca 1871.
212.432
Datum
Stanovništvo
31. prosinca 1881.
273.952
10. veljače 1901.
422.411
10. lipnja 1911.
518.917
1. prosinca 1921.
660.235
21. travnja 1931.
930.926
21. travnja 1936.
1.150.589
4. studenog 1951.
1.651.754
15. listopada 1961.
2.188.160
24. listopada 1971.
2.781.993
25. listopada 1981.
2.840.259
20. listopada 1991.
2.775.250
21. listopada 2001.
2.546.804
31. prosinca 2005.
2.547.677
Navedeni podaci su procjene sve do1858. godine. Od1861. do2001. navedeni su podaci iz popisa stanovništva, a za2005. godinu korišteni su podaci Nacionalnog instituta za statistiku (ISTAT).
Zbog svoje upravne važnosti (državne, regionalne, pokrajinske i općinske) i zbog razvijenosti tehnologije, komunikacija i uslužnog sektora, Rim je gospodarski najznačajniji grad u Italiji. Proizvodi oko 6.7% nacionalnogBDP-a (što je više od ijednog grada u zemlji), a zbog gospodarskog rasta od 4,4% taj udio se povećava, te je Rim grad s najvećim rastom u Italiji. Tek nakon Drugog svjetskog rata grad gospodarski počinje premašivati ostale gospodarski snažne gradove u Italiji, kao što suNapulj iMilano. Gospodarski najvažnija djelatnost u Rimu jeturizam, te je grad u tom pogledu jedan od najzanimljivijih u Europi. U tom području se također bilježi snažan rast;2005. godine grad je posjetilo 19,5 milijuna turista, što je porast od 22,8% naspram2001. godine.
Od industrijskih proizvoda u gradu se proizvodi tekstil i suveniri za turiste, a u novije vrijeme razvijene su i prehrambena, farmaceutska, strojna, papirna i metalna industrija. Značajno je ibankarstvo, te elektronička i zračna industrija. Zbog povijesno važnih lokacija grad je važan i u svjetskogfilmskoj industriji, te je nacionalno filmsko središte. Brojna međunarodna kompanijska sjedišta, konferencijski centri i sl. nalaze se u poslovnim dijelovima grada kao što su:Esposizione Universale Roma (EUR),Torrino,Magliana,Parco de' Medici-Laurentina i tzv.Tiburtina-valley.
U starom Rimu najzastupljenija religija bila jerimska religija (Religio Romana), zajedno srimskim bogovima, koji su se štovali u raznim kultovima. Zbog višekulturnog karaktera grada, javljale su se i druge religije, kaomitraizam i razni mistični kultovi. Za vrijemeRimske Republike javlja se ijudaizam, čiji su sljedbenici često kroz povijest zatvarani urimski geto. Slična sudbina pratila je i sljedbenikekršćanstva, čija se zajednica vrlo rano javlja u gradu, a koji su često bili progonjeni.
Unatoč progonima, kršćanstvo je do 4. stoljeća postalo toliko rašireno, da ga je na kraju carKonstantin I. Veliki legalizirao313. godine, a380. godine carTeodozije I. Veliki proglasio je kršćanstvo službenom religijom carstva. Nešto kasnije, sve ostale religije su zabranjene, te je tako i rimska religija izumrla.
Rim je postao jedno od središta kršćanstva (uzAntiohiju,Aleksandriju,Carigrad iJeruzalem), a rimski biskup (papa) postao je nadređeni svim kršćanskim biskupijama i vođa kršćana, smatrajući se nasljednikomsv. Petra koji je, uzsv. Pavla mučenički umro u Rimu u 1. stoljeću. Od legalizacije kršćanstva313. godine, brojni rimskicarevi ipatriciji značajnim donacijama pomagali suCrkvu, čime je ona kroz vrijeme dobila znatnu političku moć.
Zbog snažne imigracije izafričkih država i država naBliskom istoku, u gradu je zadnjih godina značajno naraslaislamska zajednica. Zbog ove činjenice u gradu je podignuta muslimanska bogomolja, koja je trenutno najvećadžamija u Europi.
Promidžbena poruka na rimskom dijalektu na stanici podzemne željeznice u Rimu
Izvorni jezik Rima bio jelatinski, iz kojega se usrednjem vijeku razviotalijanski. Ova pretvorba jezika dogodila se pod utjecajem raznih regionalnih dijalekata, a najznačajniji je biotoskanski dijalekt. U Rimu se razvila posebna vrstarimskog dijalekta (romanesco). Stariji oblik rimskog dijalekta, koji se upotrebljavao u srednjem vijeku, bio je južnotalijanski dijalekt, koji je bio vrlo sličan napuljskom dijalektu. Utjecajfirentinske kulture za vrijeme renesanse, te preseljavanje mnogih Firentinaca u Rim (uključujući i pape iz obiteljiMedici,Lava X. iKlementa VII.), uzrokovali su mnoge promjene u dijalektu, koji je više počeo sličiti toskanskim jezičnim inačicama. Ovaj dijalekt većinom se upotrebljavao samo u Rimu sve do 19. stoljeća, ali se od 20. stoljeća proširio na ostala područjaLacija (Civitavecchia,Latina) zahvaljujući rastu rimskog stanovništva i boljoj prometnoj povezanosti. Ovaj dijalekt održavaju i brojna književna djela koja su na njemu napisana. Poznatiji autori koji su pisali na ovom dijalektu suGiuseppe Gioacchino Belli,Trilussa iCesare Pascarella. Moderniji rimski dijalekt u mnogome promoviraju filmski glumci kao što suAldo Fabrizi,Alberto Sordi,Nino Manfredi,Anna Magnani,Gigi Proietti,Enrico Montesano iCarlo Verdone.
Rim je veliko središte za visoko obrazovanje. Prvo sveučilište u gradu jeSveučilište Sapienza (Università degli Studi di Roma "La Sapienza") osnovano1303., koje je najveće europsko sveučilište kojeg pohađa oko 150.000 studenata. Ostala dva gradska sveučilišta suSveučilište Tor Vergata (Università degli Studi di Roma Tor Vergata), koje je osnovano1982. iTreće rimsko sveučilište (Università degli Studi Roma Tre), koje je osnovano1992. godine.
U gradu se nalazi i veliki broj papinskih sveučilišta, uključujući Sveučilište sv. Tome Akvinskog i Gregorijansko sveučilište (najstarijeisusovačko sveučilište na svijetu iz1551. godine).
Ovdje se također nalazi brojna privatna sveučilišta kao LUMSA, Katoličko sveučilište Svetog Srca, LUISS, Europski institut za dizajn, Sveučilište Giovannija Cabota, IUSM, Američko sveučilište u Rimu i mnoga druga.
Rim je važanglazbeni centar. U njemu se nalazi Nacionalna akademija Santa Cecilia (osnovana 1585.) za koju su izgrađene nove koncertne dvorane u Parku glazbe (Parco della Musica). U Rimu se nalazi i opera Teatro dell'Opera di Roma, te više manjih glazbenih institucija. Rim je bio grad domaćinPjesme Eurovizije 1991. godine, teMTV Europe Music Awards 2004. godine.
U Rimu se nalaze studijiCinecittà, koji su praktički središte talijanske kinematografije i u kojima su snimani mnogi poznati talijanski i strani filmovi.
Od1980-ih studiji su privatizirani. I u novije vrijeme ovdje se snimaju poznati filmovi i serije, kaoBande New Yorka, komedijaWhen in Rome sKristen Bell iJoshom Duhamelom u glavnim ulogama i serijalRim. U Rimu je do sada snimljeno više od 60 filmova.
UVilli Giuliji, ladanjskoj kući papeJulija II. koja je izgrađena sredinom 16. stoljeća, nalazi se značajna kolekcija etruščanske i antičke rimske umjetnosti. U blizini se nalazi iVilla Borghese, u kojoj se nalazi znamenita galerija s većinom umjetnina iz kolekcije obiteljiBorghese.
U Nacionalnom muzeju u Rimu (Museo Nazionale Romano), kojeg je projektiraoMichelangelo, nalaze se važne grčke i rimske umjetnine. Važne galerije slika nalaze se u palačamaPalazzo Doria Pamphili,Palazzo Colonna iPalazzo Barberini, a Venecijanska palača (Palazzo Venezia) čuva veliki broj umjetnina od ranokršćanskog razdoblja do renesanse.
Rim je bio domaćinLjetnih olimpijskih igara 1960. godine. Najpopularniji sport po gledanosti jenogomet, kao i u ostatku zemlje. Na Stadio Olimpico održano je finaleSvjetskog prvenstva u nogometu 1990. godine. Ovaj stadion je poznat i po tome što je matični stadion dva kluba izSerie A,Rome iLazia. Gradski derbiji između ta dva kluba privlače veliku pozornost talijanske i europske javnosti.
Biciklizam: Rim je važna etapa biciklističkog natjecanjaGiro d'Italia.
Trčanje:Svakog proljeća održava seRimski maraton na kojem sudjeluju mnogi natjecatelji iz Italije i cijeloga svijeta, te je ovo jedan od najvažnijih ovakvih natjecanja u svijetu.
Rim je, uzFirencu, bio svjetsko središterenesanse, koja je ostavila dubok trag na sam grad. Najimpresivniji primerak renesansne arhitekture u Rimu jeBramanteovaBazilika sv. Petra, teMichelangelovaPiazza del Campidoglio s palačom Senatorio, koja je sjedište gradske vlade. Tijekom ovog razdoblja velikearistokratske obitelji u Rimu su gradile raskošne građevine, kao što suPalazzo del Quirinale, koja je sada sjedište predsjednika Talijanske republike,Palazzo Venezia,Palazzo Farnese,Palazzo Barberini,Palazzo Chigi, sjedište talijanskog premijera,Palazzo Spada,Palazzo della Cancelleria iVilla Farnesina. Rim je poznat i po veličanstvenim trgovima, obično ukrašenimaobeliscima, koji su uglavnom izgrađeni u 17. stoljeću. Glavni trgovi suPiazza Navona,Piazza di Spagna,Campo de' Fiori,Piazza Venezia,Piazza Farnese iPiazza della Minerva.
Najizrazitiji predstavnikbarokne umjetnosti jeFontana di Trevi, djelo arhitektaNicole Salvija. Ostala značajne barokne građevine iz sedamnaestog stoljeća suPalazzo Madama, sjedište talijanskog Senata iPalazzo Montecitorio, sjedište Donjeg doma Talijanskog parlamenta.
Rim je1870. godine postao prijestolnica nove Kraljevine Italije. Od tih godina dominantan stil gradnje postajeneoklasicizam, koji je svoje uzore nalazio u antici. U ovom razdoblju su izgrađene mnoge palače koje su napravljene za ministre, veleposlanike ili druge vladine agencije. Jedan od najpoznatijih spomenika iz neoklasicizma u Rimu jespomenik Viktoru Emanuelu II. odnosno "Oltar domovine", u kome se nalazi grob Nepoznatog Vojnika, koji predstavlja 650.000 Talijana koji su poginuli u Prvom svjetskom ratu.
Fašistički režim, koji je vladao Italijom između1922. i1943. godine, razvio je poseban arhitektonski stil. Taj stil je nastao istraživanjem veza s antičkom rimskom arhitekturom. Najpoznatiji spomenik iz tog razdoblja je okrug Esposizione Universale Roma, koji je izgrađen1935. godine. Taj okrug je izvorno bio namijenjen za Svjetsku izložbu1942. godine (Esposizione 42), a s obzirom na to da je Italija1940. godine ušla u Drugi svjetski rat izložba nikada i nije održana. Najreprezentativnija zgrada tog stila jePalazzo della Civiltà Italiana (1938. – 1943.). ZgradaPalazzo della Farnesina, koja je aktualno sjedište talijanskog ministarstva vanjskih poslova je izgrađena1935. godine u fašističkom stilu.
Središte Rima okruženo je velikim zelenim površinama i raskošnim antičkimvilama, koje su ostaci vila koje su okruživale papinski grad. Mnoge od njih su značajno razorene kroz špekulacije nekretninama krajem 19. stoljeća. Od preostalih je najznačajnija "Villa Borghese" s velikom pejzažnim vrtom, koji je izgrađen u naturalističkomengleskom stilu iz19. stoljeća. Taj vrt sadrži brojne zgrade, muzeje (Galerija Borghese) i atrakcije. Ostale značajne vile su "Villa Ada" s najvećim javnim panoramskim parkom u Rimu, "Villa Doria Pamphili", druga po veličini s površinom od 1.8km2, "Villa Torlonia", primjerArt Nouveaua, koja je bila rimska rezidencija diktatoraBenita Mussolinija te "Villa Albani", u koju je kardinalAlessandro Albani smjestio svoju kolekciju antikviteta.
Međunarodna zračna luka Leonardo da Vinci iliRim-Fiumicino je najveća i glavna zračna luka uItaliji, te vrlo važna europska zračna luka. Nalazi se u obližnjoj općiniFiumicino jugozapadno od Rima, na samoj obaliTirenskog mora. Sa središtem Rima je direktno povezana željeznicom, a vlakom se do aerodroma putuje oko 30 minuta.
Rim je važno sjecište talijanskihželjeznica. Prva željeznica u Rimu, te druga u Italiji bila je pruga Rim-Frascati, koja je otvorena14. srpnja1856. Glavni željeznički pravci su: tirenski (Rim-Genova, uz cestu Aurelia), sjeverni (Rim-Firenca-Bologna),jadranski (Rim-Pescara, uz cestu Tiburtina, te Rim-Ancona) i južni (Rim-Napulj, uz cestu Appia). Godine2006. otvorena je nova brza pruga između Rima i Napulja, na kojoj vlakovi mogu postići brzinu i do 300km na sat.
Glavni rimski kolodvor jeRoma Termini, koji je otvoren1863. godine. Ovo je najprometniji kolodvor u Italiji s oko 600.000 putnika dnevno. U sklopu kolodvora nalazi se veliki trgovački centar "Forum Termini". Drugi po veličini kolodvor jeRoma Tiburtina, koji služi za brze vlakove. Ostali veći kolodvori su Roma Ostiense, Roma Trastevere i Roma Tuscolana.
Rim trenutno služe dvije linijepodzemne željeznice, koje su otvorene1955. (linija B, tj. plava) i1980. (linija A, tj. narančasta) i koje prometuju smjerom sjeverozapad-jugoistok (linija A) i sjeveroistok-jug (linija B). Trenutna ukupna dužina metro sustava je 38km. Ove dvije linije sijeku se samo na jednom mjestu, na kolodvoruRoma Termini. Tri stanice linije B (Piramide, Basilica di San Paolo i EUR Magliana) zajedničke su sa stanicama željeznice Rim-Lido. Nastavak linije B (linija B1) se trenutno gradi, te je otvorena2010. godine. Ova linija od pet kilometara i pet stanica prometovat će na području na kojem živi oko pola milijuna ljudi, te će se s linijom B spajati na Bolonjskom trgu. Trenutno se gradi i nova linija C koja će prometovati u pravcu istok-sjeverozapad i koja će biti dugačka 34km i imati 39 stanica. U planovima trenutno je i linija D koja bi trebala prometovati u pravcu sjever-jug.
Sustav javnog prijevoza gradske nadzemne željeznice sastoji se od 40-ak željezničkih stanica. Najveće su Roma Tiburtina, Roma Ostiense, Roma Trastevere i Roma Tuscolana. Na nekim stanicama prometuju i regionalni vlakovi. Za gradsku željezničku mrežu vrijedi ista karta kao i za metro i ATAC-ovu prometnu mrežu. Od kolodvora Roma Termini željeznica vozi do zračne luke Fiumicino ("Leonardo Express").
Sustav javnog gradskog prijevoza sastoji se i od mrežeautobusa,tramvaja itrolejbusa (vraćen u upotrebu2005.) kojima upravlja ATAC. Općinsko društvo za javni prijevoz osnovano je1929. godine, kao "Azienda Tramvie ed Autobus del Governatorato" (A.T.A.G.), te je desetljećima bilo jedino društvo koje je upravljalo javnim prijevozom grada i koje je apsorbiralo ostala manja privatna poduzeća. S vremenom su troškovi upravljanja narasli zbog širenja grada, te je ovo društvo2000. godine pretvoreno udioničko društvo. Danas ATAC upravlja s 339 linija s 2.760 vozila na području od 2.152km, te godišnje autobusima preveze 932 milijuna putnika.
Zbog prometnih zagušenja koje su uzrokovali automobili, u središtu grada je uvedena zabrana prometa tijekom radnog dana od 6 do 18 sati. Ovo područje zove seZona a Traffico Limitato (ZTL). Zbog velikog noćnog prometa vikendima koji se događa zbog noćnog života, stvoreni su novi noćni ZTL-ovi u nekim dijelovima grada. Gradnjom podzemnih garaža, u mnogim parkiralištima u gradskim ulicama uvedeno je plaćanje.
Ovo je popis gradova s kojima Rim ima potpisan neki oblik suradnje.
Pariz,Francuska (1956.). Pariz je jedini zbratimljeni grad Rima po načelu "Samo je Pariz vrijedan Rima; samo je Rim vrijedan Pariza" (Seule Paris est digne de Rome; seule Rome est digne de Paris /Solo Parigi è degna di Roma; solo Roma è degna di Parigi).
Rim ima potpisane partnerske sporazume sa sljedećim gradovima:
-Italien.png)
_-_Laghetto%2c_tempio_di_Asclepio.jpg)
.svg)
.jpg)
