Ovo je glavno značenje pojmaRava. Za druga značenja pogledajteRava (Zadar).Rava | |
|---|---|
| Otok | |
 | |
| Položaj | |
| Koordinate | 44°00′53″N15°04′14″E / 44.01472°N 15.07056°E /44.01472; 15.07056 |
| Smještaj | Jadransko more |
| Država | Hrvatska |
| Otočje | Sjevernodalmatinski otoci |
| Fizikalne osobine | |
| Površina | 3,63[1]km2 |
| Duljina obale | 15,995[1]km |
| Stanovništvo | |
| Glavno naselje | Rava |
| Broj stanovnika | 117 |
 | |
OtokRava površine 3,63 km² s 98 stanovnika (2001.) nalazi se uJadranskom moru i pripadaZadarskom arhipelagu, u južnohrvatskom (dalmatinskom) otočju. Rava je smještena između otokaIža, odnosnoIškog kanala teDugog otoka, odnosnoRavskog kanala.
Otok prema temeljnim zemljopisnim obilježjima pripada skupini malih naseljenih hrvatskih otoka. Prema upravno-teritorijalnom ustrojuHrvatske pripada GraduZadru. Rava s hridiRavicom čini zasebnu katastarsku općinu, dok obližnji otočićiMrtovnjak iGalijica pripadaju katastarskoj općiniSavar, aMaslinovac katastarskoj općiniLuka. Prema teritorijalnom ustroju Katoličke crkve u Hrvatskoj otok čini posebnu župu posvećenuUznesenju Blažene Djevice Marije u granicamaZadarske nadbiskupije.
Na otoku su se razvila dva naselja: (Vela)Rava smještena u središnjem dijelu otoka, teMala Rava na sjeverozapadnom dijelu otoka. U prošlosti ta su naselja činila jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, a i danas imaju neke zajedničke funkcije sa središtem u Veloj Ravi (crkva s grobljem, pošta, trgovina, a od 1914. do sredine 1990-ih i škola). Prilikom popisa stanovništva Mala i Vela Rava kadšto se prikazuju kao jedinstveno naselje, a kadšto kao zasebna naselja. Trenutno na otoku djeluju dva mjesna odbora pa se, uvjetno, može smatrati da ona odgovaraju dvjema otočnim naseljskim skupinama. Naselja su povezana betoniranom cestom dugom oko 2 km, koja je dijelom izgrađena na trasi staroga otočnog puta.
Otok Rava je, s obzirom na površinu, vrlo razveden. Ima 15uvala:
Duljina je obalne crte 15,9 km.Reljef je otoka brdovit, a oblikovan je fluviokrškim i padinskim procesima na krednimdolomitima po čemu se Rava razlikuje u odnosu na sve ostale hrvatske otoke. Ona je, naime, jedina građena isključivo od dolomitnih naslaga, za razliku od većine ostalih otoka u čijemlitološkom sastavu prevladavajuvapnenci (npr.Olib,Silba) ili vapnenci i dolomiti (npr.Ugljan,Pašman,Dugi otok), a iznimno pješčane naslage nataložene na vapnencima (npr.Susak,Unije) i magmatske stijene (Jabuka,Brusnik). Najveći vrh na otoku jeBabićovac visok 98 m.
Na Ravi ima razmjerno malo zaravnjenih obradivih površina, koje se pretežito koriste kao vrtovi i podanci na kojim se od najranije prošlosti sadilo povrće, nekegrahorice, a rjeđe ižitarice. Na brdovitim i neravnim terenimaRavljani su stoljećima terasirali padine stvarajući ograde i podanke na kojima se uglavnom uzgajajumaslinici, a manje ivinova loza. U reljefu otoka ističu se antropogeni elementi, ponajviše kameni zidovi -mocire itrmezali. Na sjeverozapadnom dijelu otoka, uz uvalu Za Grbica, nalaze se dva, do sada neistražena,speleološka objekta.
Prema temeljnimklimatskim obilježjima Rava pripada pojasu tzv.Csa klime (po Köppenu), odnosno tipu sredozemne klime masline s blagim i kišovitim zimama te vrućim i sušnim ljetima. Na izmjenumeteoroloških prilika značajno utječu genovskaciklona, istočnoeuropskaanticiklona (u hladnijem dijelu godine) te azorska anticiklona (u toplijem dijelu godine). Srednja je godišnja temperatura zraka 15 °C. Najhladniji je mjesec siječanj (prosječno 7 °C), a najtopliji srpanj (prosječno 23,5 °C). Tijekom godine u prosjeku padne oko 900 mm oborina, pretežito kiše, što je razmjerno mnogo, međutim, raspored je nepovoljan jer kiše ima vrlo malo ljeti kada su potrebe za vodom najveće. Prevladavajući suvjetrovibura,jugo imaestral od kojih je zaštićena većina ravskih uvala, a ponekad zapuše i jaki zapadnjak.
Bez obzira na razmjerno veliku količinu oborina, poradi sekundarno propusne karbonatne osnove, Rava nema površinskih tokova. To je oduvijek predstavljalo veliki problem otočanima pa su tako bili primorani na korištenje vode akumulirane u prirodnim spremnicima - lokvama, slabo izdašnih zdenaca, vode u jami na susjednom otočiću Mrtovnjaku te, konačno, na gradnju seoskihgusterna, o čemu postoje spomeni u različitim dokumentima, pa i u "Narodnom listu" s kraja 19. st. U novije vrijeme svaka kuća ima svoju gusternu (cisternu) u koju se prikuplja kišnica, a za vrijeme suše pune se vodom koju do otoka prevoze brodovi vodonosci.
Blagamediteranska klima povoljna je za razvoj brojnih eumediteranskih biljaka. U otočnom krajobrazu, uz maslinike i vinograde, prevladavaju niže šume i gustamakija u kojoj dominiraju sastojinecrnike,lemprike,zelenike,planike,mirte,smrdjele,borovice i dr. isprepletene različitim povijušama, posebicekupinom,tetivikom isparožinom. U novije se vrijeme intenzivno širialepski bor. Među kultiviranim biljkama, uz spomenute maslinu i vinovu lozu, na otoku imasmokvi,rogača,badema,šipka,naranči,limuna,mandarina,oraha,oskoruša,breskvi,šljiva i dr. Na otoku raste i velik broj različitih drugih flornih elemenata, među kojima se mogu izdvojiti više vrstaorhideja (kaćuna) iruta.
Stoljećima je glavna ekonomska aktivnost otočana bilapoljoprivreda, posebno maslinarstvo (uzgoj triju sorti: oblica - orkula, drobnica - drobnjača icarboncella - krabunčela) ivinogradarstvo. Uzgajana je i sitna stoka (ovce ikoze), nešto manjemagarci, a prema povijesnim izvorima iz sredine 18. st. na Ravi je bilo ivolova, koji su se koristili za oranje i prijevoz tereta po otoku. Uz poljoprivredu, otočno se stanovništvo bavilo malim ribolovom, koristeći uglavnom jednostavniji ribarski alat (jednoslojne i troslojne mreže stajačice, vrše, parangale, tunje, a vrlo rijetko mreže potegače) te različitim sitnim obrtima (proizvodnja vrša, sprta - košarica pletenih od pruća mirte i dr.). Od 19. st. Ravljani se sve više angažiraju i kao pomorci te ribari na trgovačkim i ribarskim brodovima u vlasništvu imućnijih stanovnika sa susjednih otoka (Dugi otok, Iž) te u vlasništvu različitih tvrtki iz Zadra,Šibenika,Dubrovnika,Trsta i dr.
Gospodarska kriza krajem 19. st. i početkom 20. st., uzrokovana različitim bolestima vinove loze (pepelnica,peronospora,filoksera), izrazitom agrarnom prenapučenošću i brojnim drugim razlozima, potakla je prvo iseljavanje s otoka u prekomorske zemlje (Sjeverna iJužna Amerika,Australija i dr.). Iseljavanje je nastavljeno i kasnije tijekom 20. st., posebice poslijeDrugoga svjetkog rata pa se udijaspori nalazi razmjerno brojna zajednica Ravljana.
| broj stanovnika | 173 | 219 | 247 | 335 | 400 | 400 | 491 | 375 | 411 | 371 | 305 | 234 | 147 | 120 | 98 | 117 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. |
Stanovništvo otoka dugo je stagniralo da bi se broj otočana, u skladu s podizanjem životnog standarada, poboljšanjem higijenskih uvjeta i sl., počeo postupno povećavati od sredine 19. st. Prvi popis otočnog stanovništva obavljen je još 1527. i tada su na Ravi živjelo64 otočana. Prema popisu iz 1608. na Ravi je živjelo91 stanovnik, 1634.95 stanovnika, 1759.141 stanovnik, 1818.200 stanovnika, 1857.173 stanovnika, a 1900.200 stanovnika. Popisom iz 1921. utvrđen je najveći broj stanovnika. Tada je na Ravi je živio491 stanovnik. Na žalost, višegodišnje iseljavanje u Zadar, druge hrvatske krajeve, europske zemlje i u prekomorske zemlje te negativno prirodno kretanje stanovništva (više umrlih od rođenih) pridonijeli su izrazitojdepopulaciji otoka. Prema popisu iz 2001. na otoku je u oba naselja živjelo svega 98, pretežito starih i vrlo starih stanovnika.
O imenu otoka još uvijek postoje brojne dvojbe. Sigurno je samo to da se otok spominje već u 13. st. Tada se u povijesnim dokumentima spominje i zadarska plemićka obiteljRaua, koja je na otoku imala svoje posjede i koja je, po svemu sudeći, po tome i dobila svoje ime (slično obitelji Damiani, koja je po svom posjedu u 17. st. dobila prezime Vrgada). ZnanstveniciPetar Skok, Š. Batović, V. Skračić i J. Faričić smatraju da ime otoka potječe još iz predromanskog razdoblja, dakle iz prapovijesti, ali, uz navođenje različitih mogućnosti, zaključujuju kako nije sa sigurnošću moguće utvrditi "točan" korijen iz kojega je nastalo to zemljopisno ime.
O otoku je do sada u hrvatskoj znanstvenoj literaturi malo pisano. Parcijalne povijesne podatke dali su C. F. Bianchi (1879.), A. R. Filipi (1960.) i Š. Batović (1973.). O otočnoj toponimiji detaljno je pisao V. Skračić (1996.). Zemljopisačke radove o otoku pisali su J. Faričić (1996., 1998., 1999.) i D. Magaš (1999.).
Do sada najveće sustavno znanstveno istraživanje vođeno je u periodu od 2006. do 2008. koje je rezultiralo znanstevim skupom i monografijom "Otok Rava"[3] (ur. Josip Faričić), Sveučilište u Zadru – Razred za prirodne znanosti HAZU – Matica hrvatska Zadar – Hrvatsko geografsko društvo Zadar, Zadar, 2008., 610 str.
Monografija predstavlja iscrpan pregled prirodoslovnih, društvenih i humanističkih obilježja otoka Rave i susjednog područja. Rezultati objavljeni u ovoj knjizi temelje se na proučavanju izvorne povijesne građe, na analitičko-sintetičkoj obradi izvorne statističke i kartografske građe te, posebno na višekratnim terenskim istraživanjima. Na Ravi je evidentna perzistentnost male otočne zajednice koja je u svoja dva dijela – Veloj i Maloj Ravi neumornim stvaralačkim radom pridonijela izgradnji jedinstvenoga društveno-gospodarskog mikrosustava i bogate kulturne baštine, osobito specifičnoga kulturnoga krajobraza, zanimljivih običaja i brojne toponimije. Tekst je potkrijepljen brojnim tablicama i grafičkim prilozima kako bi percepcija otoka bila zornija i potpunija.
Knjiga je podjeljena u šest temeljnih poglavlja:[4]
| |||||