Ramsko jezero | |
---|---|
Jezero • umjetno | |
![]() | |
Položaj | |
Koordinate | 43°48′11″N17°31′05″E / 43.8031°N 17.518°E /43.8031; 17.518(WD) |
Smještaj | Prozor-Rama |
Države | ![]() |
Fizikalne osobine | |
Duljina | 12km |
Dubina | |
• Najveća | 95m |
Ramsko jezero umjetno jeakumulacijsko jezero na rijeciRami uProzor-Rami, na sjeveruHercegovine. Jezero se nerijetko svrstava među najljepša jezera u Europi.
Stvoreno je 1968. godine. Najveća dužina je 12 kilometara, površina oko 1500 ha, najveća dubina oko 95 metara, dok su oscilacije vode i do 55 metara.[1]
Jezero se nalazi u gornjeramskoj kotlini, na području općine Prozor, Rama. Smješteno je oko 70 km sjeverno odMostara i 110 km zapadno odSarajeva. Hidroakumulacija je izgrađena na rijeci Rami1968. godine. Ima površinu od 15,5 km2, površinu slivnog područja od 550 km2, zapreminu akumulacijskog bazena od 487 hm3, te zapreminu korisne akumulacije od 466 hm3. Srednji je protok 34 m3/sek, a instalirani protok 6 m3/sek. HA Rama je visokotlačno akumulacijsko derivacijsko postrojenje.
Područje je ograničeno strmim vijencem planinskih masivaRaduše,Makljena,Ljubuše iVrana. Slivno područje predstavlja sam početakJadranskog slijeva, pa je voda koja dolazi u jezero izrazito čista i izvrsne kakvoće. Glavni vodni tok čini rijeka Rama, koja izvire iz dva snažna vrela jugozapadno od naselja Varvara. Lijevo vrelo je stalno, i naziva se ljetnim vrelom. Uzvodno nalazi se zimsko vrelo koje se aktivira zbog velikih padalina i otapanjem snijega. Nizvodno, glavnu količinu vode Rama dobiva iz krškihvrela Buk i Krupić koji su desne pritoke Rame. Buk i Krupić su danas ispod površine jezera, a u vrijeme većih padalina i otapanja snijega pojavljuju se i imaju kratak tok. S lijeve strane ulijevaju se potociBrodac, Slatina i Sopot, čiji se izvori ne potapaju ni u vrijeme maksimalne kote. Uzrijeku Ramu, cijelim tokom nalazi se više izvora koji po količini vode nisu od velikog značaja. Uz njih, pojavljuje se još nekoliko povremenih vrela, a sva zajedno, mala vrela čine oko 10% ukupnog protoka Rame. Udio Krupića u protoku je 40 % u vrijeme visokog, a 47 % u vrijeme niskog vodostaja. Buk daje 26 % u vrijeme visokog, te 41 % za niskog vodostaja. Ova dva vrela izviru iz dubokih vodonosnika, a vrelo Rame u protoku je 6 % u vrijeme niskog vodostaja i po mišljenju stručnjaka pod utjecajem je taloga. Svi vodotoci uvijek imaju kratak tok, te nema mogućnosti zasipanja niti zamućenja. Rama je najznačajnija pritoka rijekeNeretve u koju se, posredstvomJablaničkog jezera, ulijeva u mjestu Gračac, petnaest kilometara uzvodno odJablanice.
Ramsko je jezero poslužilo kao nadahnuće brojnim umjetnicima (fotografima, glazbenicima, likovnim i filmskim umjetnicima):
![]() | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temiRamsko jezero |