Pupavac (Upupa epops) (u hrvatskom se koriste i druga imena:kruničar, pupavac božjak, futač) – je vrsta ptica izporodiceUpupidae, najrasprostranjenija vrsta iz rodaUpupa.
Ova ptica tisućljećima zauzima posebno mjesto u folkloru i ljudi su mu naročito naklonjeni; još u drevnomEgiptu pupavci su slikani po zidovima grobnica ihramova. S ogromnom rasprostranjenošću na tri kontinenta, upadljivim bojama i velikom kukmom na glavi koju mogu kontrolirati, ove ptice su upečatljiva i uobičajena pojava u vrtovima i na obradivom zemljištu. Nastanjuju Europu, Afriku, Madagaskar i južnu Aziju.[1]
Dugi su 27 – 29 cm, a teški 47 – 89 grama. Hrane sekukcima i malimkralježnjacima. Pupavci lete tako što neujednačeno zamahuju svojim zaobljenimkrilima, a kada stanu uzdignu kukmu. Možda se čini da su slabi letači, ali prelijeću ogromne razdaljine tijekomseobe i umiju brzo uzmaknuti u zrak ako je potrebno. Ipak, stotine postanu žrtvegaravih sokola (Falco concolor) za vrijeme seobe prekoMediterana. Šare na tijelu ih čine upadljivim. Južnoafrički pupavci su crvenkasti, a od zimskih došljaka koji migriraju izEuroazije se razlikuju po nijansama boja i šarama na krilima; nekada se smatralo da su druga vrsta, ali ponašanje im nije značajno drugačije. Odrasli ponekad zauzimaju položaj raširenih nogu i krila, tako što čučnu, zabace glavu i kljun i upere ih prema nebu (što im je vjerojatno donijelo i pučko ime "pupavac nebogled"), rašire krila i rep vrhova pritisnutih uz tlo. Čitavih 200 godina se za ovaj položaj tijela mislilo da je to obrambena reakcija pupavca na opasnost, ali sada je utvrđeno da je to samo poza za sunčanje.
Parovi su u jednoj sezoni parenjamonogamni. Gnijezda su oskudno obložene šupljine utermitanjacima, stare rupedjetlića, grubi kameni zidovi, oluci ili procjepi u drveću; ulaz je uzak, a sama rupa je smrdljiva. Mladunci luče iz trtične žlijezde smrdljivi sekret, što se smatra obrambenim mehanizmom. Mužjak ga čisti. Pupavci se ne boje ljudi i često se gnijezde u njihovoj blizini. Pjevaju uglavnom tijekom sezone parenja. Poput hrvatskog "pupavac", i engleski "hoopoe" i latinski "upupa" suonomatopejski nazivi. Pupavac leže 2 – 5 jaja u tropskim krajevima, a 7 – 9 na višim geografskim širinama. Vrlo su raznolika u boji. Težinajaja je 4,5 grama,[2] a period inkubacije oko 15 dana.
↑(lat.)Linnaeus, C. 1758.Systema naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Tomus I. Editio decima, reformata. Holmiae. (Laurentii Salvii). str. 117–118
↑ Fry, Hilary C. (2003). Christopher Perrins. ed. Firefly Encyclopedia of Birds. Firefly Books. pp. 382.
.jpg)
