Predrag Raos
Puno ime	Predrag Raos
Pseudonim	Astor Petz
Rođenje	23. lipnja1951. Zagreb,Hrvatska
Zanimanje	književnik i prevoditelj
Nacionalnost	Hrvat
Period pisanja	1978.- danas
Književne vrste	roman,esej,drama,novela,kratka priča
Portal o životopisima

Predrag Raos (Zagreb,23. lipnja1951.),hrvatskiknjiževnik. Piše pretežnoznanstvenu fantastiku isatiru.

Predrag Raos rođen je 23. lipnja 1951. u Zagrebu kao sin književnikaIvana Raosa i brat blizanac kemičaraNenada Raosa, autora popularnoznanstvenih knjiga. Književno stvara još od vrtića, a novinarstvom se bavi od srednje škole kada je bio urednik školskog lista "Pogledi" i suradnik "Omladinskog tjednika".

U jekuHrvatskog proljeća upisujekemiju naPrirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu te se odmah uključuje u studentski pokret pisanjem u "Studentskom listu" i nastupima po zborovima zbog čega je nakon Karađorđeva bio osuđen na desetomjesečnu zatvorsku kaznu (kasnije pretvorenu u uvjetu), godinama bio bez putovnice, mogućnosti objavljivanja pod vlastitim imenom, svjedodžbe o moralno-političkoj podobnosti te šanse za stipendiju i pristojno zaposlenje. Diplomira anorgansku kemiju 1975. nakon čega dvaput zaredom pokušava magistrirati na području homogene katalize, ali u tome ne uspijeva zbog loših materijalnih prilika i nespojivosti eksperimentalnog rada koji zahtjeva kontinuitet sa životom slobodnog umjetnika. Kemijskom strukom se stoga nikad nije profesionalno bavio.

Kao student piše mnoštvo priča, članaka i feljtona, ali zbog političke nepodobnosti prisiljen je objavljivati nepoptisano, pod tuđim imenom ili pod pseudonimimaAstor Petz iPero Rotha.

Raos je debitirao1978. godine omladinskimromanom22. rujna: roman o jednom maturalcu (pretiskan 1990. i 2004. godine), no najistaknutije tematsko područje njegova pisanja jeznanstvena fantastika (ZF). Stvarni izlazak iz anonimnosti doživljava1979. godine objavljivanjem romanaBrodolom kod Thule, monumentalnogromana u dva sveska, ustvari futurističkom alegorijom na Hrvatsko proljeće. Nakon toga radi manje-više kontinuirano, živeći uglavnom od prevođenja. Već jeBrodolom kod Thule pokazao Raosove karakteristične postupke koje će koristiti u svome znanstvenofantastičnom opusu: plauzibilnu futurističku viziju, utemeljenu u prirodnim znanostima, te omekšavanje konceptatvrdog SF-a(hard SF) uvođenjem tema društvenih znanosti: sociološke, kulturalne i filozofske tematizacije moguće budućnosti i izazova što ih ona postavlja pred čovječansvo i pojedinca. Slične teme i visoko razvijen književni stil Raos pokazuje i u nizunovela objavljivanih većinom uSiriusu 1980-ih (npr.Bijelo, br. 118;Desna hemisfera, br. 139;Škorpion na jeziku, br. 151). RomanNul effort (1990.) ponajbolji je domet takva koncepta i Raosova opusa.

Krajem 1980-ih, pod optužbama da je pro-četnički ekstremist biva isključen izDruštva hrvatskih književnika iako je bit sukoba ustvari bio u tome što je Raos smatrao da se strukovne udruge poput Društva hrvatskih književnika ne bi smjele miješati u dnevnu politiku nego ostati svjetonazorski neutralne. Svoje verbalne sukobe s vodstvom Društva (Dragutinom Tadijanovićem, Marijom Peakić-Mikuljan, Dubravkom Horvatićem, Slavkom Mihalićem i Antunom Šoljanom), fizički sukob s kolegom Branimirom Donatom te sam čin izbacivanja iz Društva detaljno je opisao u knjiziUhvaćen za izraz.

Nakon osamostaljivanja Hrvatske, Raos je ponovno proskribiran, ovaj put kao komunistički ekstremist i jugounitarist zbog čega mu je objavljivati knjige postajalo sve teže, isključivo kod malih i malo poznatih nakladnika. Promocije knjiga 1990-ih su mu zabranjivane, a od strane HDZ-ovih vlasti bio je šikaniran na sve moguće načine.

U to je vrijeme i politički aktivan; bio je i zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba na listi Akcije socijaldemokrata hrvatske (ASH).

Nakon gašenjaSiriusa 1990., njegove znanstvenofantastične novele pojavljivale su se rjeđe (Studentski list; Start nove generacije;SFerine godišnje zbirke hrvatskoga SF-aDnevnici entropije /1996., nova verzija noveleBijelo/ iKvantni portali imaginacije /1997.,Stvaranje svijeta/;Monolith 1 /1998., nova verzija noveleŠkorpion na jeziku/). Svoj doprinos nastanku znanstvenofantastičnog izdavaštva u samostalnoj državi dao je prijevodima za prve privatne nakladnike znanstvene fantastike, odreda sudionike SF scene 1980-ih (za IzvoreDamira Mikuličića, Algoritam Nevena Antičevića,Futuru i kratkotrajnu SF biblioteku Krste A. Mažuranića kod nakladničke kuće Lukom, Zagrebačku nakladu Zdenka Vlainića).

Kratki romanMayerling (1996.), nastao od istoimene radiodrame, pokazao je Raosov stil suprotan "epskomu": tu su i dalje bile njegove prepoznatljive filozofske preokupacije, s pojačanom dozom moralizma, ali provedene kroz pregnantnu strukturu vrlo kratkog romana sa suzdržanim pripovjedačkim postupcima. Znanstvenofantastični roman za djecuOd rata do zvijezda (1996.) jedno je od prvih djela na temuDomovinskog rata.

Raosov drugi tematski krug jest parodijskihumor. Unutar njegova znanstvenofantastičnog opusa on se očituje u parodijskim novelama (uSiriusu, ciklusBlesave priče) te u romanuMnogo vike nizašto (1985.). No, parodija najviše dolazi do izražaja u drugim žanrovima: kriminalističkom (Ubijte Hamleta!, 1986.) i erotskom (Ta današnja smradež, 2002.). Karnevaleskne razmjere Raos doseže nadahnut hrvatskompolitikom (dramaZemlja Mrak, 1998.; romanTajna Piranskog trokuta, 2002.), i svojom polemikom s Društvom hrvatskih književnika, koja je inspirirala knjigu polemikaUhvaćen za izraz (1995.) i parodijska djela poput postmodernističkoga romanaDoživljaji Supermačka Cicija, Kraljevskog Muholovca: knjiga za one koji vole mačke, a ljude baš i ne (1998.).

Godine2006. Raos je objavio opsežni znanstvenofantastični romanVertikala, napisan u tradiciji njegovih ranijih romanaBrodolom kod Thule iNul effort, označivši tako povratak svojim starim žanrovskim i tematskim preokupacijama. Nakon učlanjenja uHrvatsko društvo pisaca, objavio je više knjiga i čak dobio stipendiju Ministarstva kulture za pisanje romana. Godine 2007. objavio je opsežanfantastični romanLet Nancija Konratata, a 2012. filozofsko-fantastični romanKnjiga o Jobu, iz predviđenoga ciklusa romana u koji pripada iLet Nancija Konratata, a u kojemu se jedan čovjek u zatvorenoj sobi obraća Bogu. Također je nastavio s medijskim pojavljivanjem: krajem 2006. godine prošao je dva kruga HRT-ove emisijePiramida te bio sRobertom Knjazom uhićen uEgiptu, gdje su snimaliRTL-ovu emisijuKoledžicom po svijetu. Redovito se pojavljivao u emisiji Željka Malnara "Noćna mora" (zagrebačka televizija Z1). Godine 2013. počinje voditi emisijuNi mi je jasno.

Zbog incidenta28. studenoga2013. godine na konferenciji za novinare u prostorijama Hrvatskog društva pisaca, isključen je iz članstva i toga društva književnika,^[1] ovaj put pod optužbama za desničarski ekstremizam, nakon čega se rjeđe pojavljuje u javnosti i manje objavljuje.

Raos je za libreto zamjuziklU životu sve je igra i scenski monologZdrav razum dobioNagrade za dramsko djelo "Marin Držić", a jedina njegovadrama postavljena u profesionalnom kazalištu,Zemlja mrak, skinuta je1999. godine s repertoara zbog "aluzija" naFranju Tuđmana. Godine 2006. Raos je objavio prvu knjigu drama,U životu sve je igra: tri mjuzikla, u kojoj je u dramskoj formi preradio tri ranija romana,Ubijte Hamleta!,Od rata do zvijezda i22. rujna (pod naslovomU životu sve je igra).

Raos je 2019. dobio prvu Nagradu za dramsko djelo "Marin Držić" za dramski tekstRaj pa kraj.^[2]

• 1986.: Nagrada za znanstvenu fantastikuSFERA, za romanMnogo vike nizašto.
• 1989.: Nagrada za znanstvenu fantastiku SFERA, za pričuŠkorpion na jeziku.
• 1991.: Nagrada za znanstvenu fantastiku SFERA, za romanNul effort.
• 1991.: Nagrada "Lazar Komarčić" ^↓1 za romanNul effort.^[3]
• 1997.: Nagrada za znanstvenu fantastiku SFERA, za romanOd rata do zvijezda.
• 2008.: Nagrada za znanstvenu fantastiku SFERA, za fantastički romanLet Nancija Konratata.
• 2018.: Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić" za dramski tekstRaj pa kraj.

1. ^↑1 Nagrada koja se dodjeljuje u Srbiji od 1984. godine za najbolja djelafantastike objavljena u prethodnoj godini za najbolje književne forme.^[4]

• Predrag Raos uVL biografijama  Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. travnja 2015. (Wayback Machine)

• Dobitnici nagrade za dramsko djelo Marin Držić
• Hrvatski književnici
• Hrvatski prevoditelji
• Hrvatski pisci za djecu
• Hrvatski romanopisci
• Pisci znanstvene fantastike
• Životopisi, Zagreb