Pokrajina (lat.provincia), je upravno-administrativna jedinica tedruga razina vlasti u većini zemalja. Usaveznim državama pokrajina može biti naziv za federalnu jedinicu. Tijekom razdobljaBritanskog carstva različite kolonije su imale nazivprovincije poputProvincije Kanade iProvincije Južne Australije.
Ufederacijama funkcije središnje i pokrajinske vlasti ili područja jurisdikcije naznačena su uustavu. One koje nisu posebno označene u ustavu nazivaju se "rezidualne sile". Te rezidualne sile leže na pokrajinskoj (ili državnoj) razini u decentraliziranom federalnom sistemu (poput Sjedinjenih Država i Australije) s obzirom na centralizirani federalni sistem u kojemu su zadržane na federalnoj razini (kao u Kanadi). Usprkos tome, neke od nabrojenih sila mogu također biti vrlo značajne.Kanadske provincije su, primjerice, suverene u odnosu na važne poslove poput zakona i reda, vlasništva, građanskih prava, obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstvenih službi i čak poreza.
Evolucija federacija stvorila je neizbježno povlačenje užeta između shvaćanja federalne prevlasti nasuprot "državnim pravima". Povijesna podjela odgovornosti u federalnim ustavima neizbježno je predmet mnogobrojnih preklapanja. Primjerice kada središnja vlast, koja je odgovorna za "vanjske poslove", ulazi u međunarodne sporazume u područjima gdje država ili pokrajina imaju suverenitet, sporazumi sklopljeni na nacionalnoj razini mogu stvoriti jurisdikcijsko preklapanje i sukobljavajuće zakone. To preklapanje stvara mogućnost za unutrašnje prepirke koje vode do ustavnih amandmana i sudskih odluka koje značajno mijenjaju ravnotežu snaga.
Riječ pokrajina, tj. provincija stvorili suRimljani koji su svoje carstvo podijelili uprovincije. Smatra se da riječ potječe izlatinske riječiprovincia (zona utjecaja), koja je nastala od riječipro ("ispred") ivincia ("povezano").
UFrancuskoj izrazen province još uvijek teži značenju "izvan regijePariza". PrijeFrancuske revolucije zemlja se sastojala od regijeIle-de-France – kraljevskog osobnog lena – ikraljevskih pokrajina, kojima su nekoć upravljali njihovi vlastiti feudalni gospodari. Budući da se termin sada službeno koristi za drugu razinu vlasti, taj se izraz ponekad zamjenjuje sen région.
Isti se izraz koristi uPeruu gdjeen provincias znači "izvan gradaLime" iako je sama Lima smještena u provinciji. Budući da je zemlja podijeljena udvadeset pet regija koje su onda podijeljene u 194 provincije, provincije su tek treća jedinica vlasti u Peruu.
U arapskim zemljama druga razina vlasti naziva semuhfazah, a prevodi se kaoguvernerat. Taj termin se također koristi za povijesne ruske gubernije. Usporedioblast.
U Poljskoj istovrijedni pojam provinciji jevojvodstvo (województwo).
Podrazredi nazvani ili prevedeni u "pokrajina", tj. "provincija".
Najnaseljenija provincija jeHenan, Kina, stan. 93,000,000. Također su vrlo naseljene nekoliko drugih kineskih provincija jednako kao iPunjab,Pakistan, stan. 85,000,000.
Najveće provincije prema površini jesuXinjiang, Kina (1,600,000 km²) iQuebec,Kanada (1,500,000 km²).
Također postojeprovincije na Novom Zelandu, ali se zemlja ne smatrala "federalnom" zemljom. Provincije ipak imaju nekoliko dužnosti poput sakupljanja poreza, a svaka provincija ima i svoju vlastitu zdravstvenu upravu te uprava nad okružnim zatvorima.
Terminguvernerat se naširoko koristi u arapskim zemljama za označavanje administrativne jedinice; prijevod je arapske riječimuhafazah. Neki guvernerati povezuju više od jednogvilajeta; drugi blisko slijede tradicionalne granice nasljeđene odotomanskogvilajetskog sustava.
U povijesnim okvirimaFernand Braudel je oslikao europske provincije—sagrađene od brojnih malih regija nazvanima francuskipay ilišvicarski kantoni, svaki s mjesnim kulturnim identitetom i usredotočenim nad trgovištem—kao političke jedinice optimalne veličine u predindustrijskoj ranomodernoj Europi te se pita, "zar provincija nije istinska 'očevina' svojim stanovnicima?" (Perspektiva svijeta 1984., str. 284) Iako centralistički organizirana Francuska, rananacionalna država, mogla se urušiti u autonomne pokrajinske svjetove pod pritiskom kao što je neprekinuta kriza tijekomVjerskih ratova, 1562.—1598.
Za povjesničare 19. i 20. stoljeća "centralizirana vlast" se uzimala kao simptom ili modernost te politička zrelost u usponu Europe. Onda su se u 20. stoljeću, dok jeEuropska unija približavala granicenacionalnih država, centipetalne sile činile da se kreću prema fleksibilnijem sustavu sastavljenom od lokaliziranijih, pokrajinskih upravnih entiteta pod europskim suncobranom.Španjolska je nakon FrancaDržava autonomijâ, službeno jedinstvena, ali zapravo funkcionira kao federacijaautonomnih zajednica, svaka s različitom snagom. Dok seSrbija, ostatak bivše Jugoslavije, borila sa separatistima u pokrajiniKosovo, istovremeno jeUK pod političkim principom "devolucije" uspostavilo lokalne parlamente u Škotskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj (1998.). Jaki lokalni nacionalizmi isplivali su na površinu i razvili se uCornwallu,Languedocu,Kataloniji,Lombardiji,Korzici iFlandriji, te istočno od Europe uAbhaziji,Čečeniji iKurdistanu.
UHabsburškim teritorijima tradicionalne pokrajine djelomice su izražene kaoLänder u 19. stoljeću uAustro-Ugarskoj.
ProvincijeOtomanskog Carstva imale su različite tipove guvernera (općenitopaša), ali većinom nazvanihvalije, dakle prevladavajući terminvilajet, općenito podijeljeni (često ubejlike), ponekad okupljenih pod generalnim guvernerom (nazvanimbeglerbegom).
