Trichoplax adhaerens |
---|
 |
Sistematika |
---|
Carstvo: | Animalia
|
---|
Podcarstvo: | Metazoa
|
---|
Superdivizija: | Parazoa
|
---|
Koljeno: | Placozoa Grell, 1971 |
---|
Razred: | Trichoplacoidea
|
---|
Red: | Trichoplacida
|
---|
Porodica: | Trichoplacidae
|
---|
Rod: | Trichoplax
|
---|
Vrsta: | T. adhaerens
|
---|
Dvojno ime |
---|
Trichoplax adhaerens F.E. von Schultze, 1883 |
Rasprostranjenost |
---|
 Rasprostranjenost vrsteTrichoplax adhaerens |
Baze podataka |
---|
|
|
Placozoa su strukturno najjednostavnijemnogostanične (Metazoa)životinje i čine jednu jedinuvrstu,Trichoplax adhaerens, unutar vlastitogkoljena. Znanstveno ime bi, prevedeno, značilo "plosnata životinja".
Ova je životinjica otkrivena tek1883. i sve do 1970-ih je smatrana planula larvom neke od vrsta izrazredaHidrozoa.
Placozoa se klasificira zbog nepostojanja simerije sa spužvama u podcarstvoParazoa, dok po drugima pripada podcarstvuAgnotozoa
Placozoa ima vrlo spljošteno tijelo, oblika pločice debele najčešće jedva oko 25mikrona. Promjer joj je često manji od polamilimetra, a rijetko više od dva do tri milimetra. Golim okom izgledaju sivkaste, a okrenute prema svjetlu, jedva ih se nazire. Površno gledano, slične suamebama, a kao i one, stalno mijenjaju oblik. Nemajutkiva nitiorgane.
Kako funkcionalno, tako i izgledom imaju leđnu i trbušnu stranu. Obje strane su pokrivene slojem stanica izvana prevučenom sluzi. Zbog postojećih veza (Dezmozom) između stanica, podsjećaju naepitelno tkivo. No za razliku od pravog epitela, ove životinje nemaju tanki sloj (bazalna membrana) od ekstrastaničnog materijala koji ukrućuje epitel i odvaja ga od unutrašnjeg dijela organizma. Nedostatak ove strukrure koju inače imaju sve životinje osimspužvi može se objasniti potrebom, da se izbjegne čvrstoća koja bi životinji onemogućila mijenjanje oblika.
Odrasli primjerak građen je od oko 1000stanica koje se mogu grupirati u četiri vrste. Jednostavnebičaste stanice na leđnoj strani su spljoštene i nemajulipide. Stanice na trbušnoj strani su isto bičaste, no drugačije su složene, tako da gusto zbijeni "bičevi" tvore "pužuće stopalo". Između ovih stanica s trbušne strane nalaze se stanice bez bičeva koje, vjerojatno, mogu sintetizirati probavneenzime.
Unutrašnji prostor između ova dva sloja ispunjen je tekućinom u kojoj se, osim u dijelu neposrednog spoja gornjeg i donjeg sloja, nalazi samo jedna velika stanica. To je vlaknasta mrežasto strukturirana stanica u kojoj je veći brojstaničnih jezgri koje su razdvojene poprečnim unutrašnjim stijenkama (Septa), ali nisu odvojene pravimstaničnim membranama. Slične strukture imajuspužve (Porifera) i mnogegljive (Fungi).
Točni podaci o rasprostranjenosti Placozoa ne postoje, no životinje su nađene između ostalog uCrvenom,Sredozemnom iKaripskom moru, zatim ispredHavaja,Guama,Samoe,Japana,Vijetnama iPapue Nove Gvineje kao i naVelikom koraljnom grebenu i uzaustralsku istočnu obalu.