Hram je dobio ime poFidijinom kipu božice Atene poznatom kaoAtena Partenos („Djevica Atena”) koji se nalazio u njegovoj središnjoj prostoriji. Epitetpartenos božica Atena je dobila po svojemu zavjetu ocu Zeusu kako nikada neće imati ljubavnika, te su djevičanstvo i seksualna suzdržanost dio osobina koje su se štovale u njenom kultu.
Lawrence Alma-Tadema,Fidija pokazuje Partenonski friz svojim prijateljima,1868., ulje na platnu, 72 x 110.5 cm, Umjetnička galerija,Birmingham.
Izgradnja hrama je započela 447. god. pr. Kr. kad jeAtensko Carstvo bilo na svom vrhu, uPeriklovo doba. Izgrađen odmramora na temeljima prijašnja dva hrama na istom mjestu uV. st. prije Krista, kao građevina u dorskom stilu. Njegovu izgradnju predvodio jeFidija. Izgradnja je završena 438. god. pr. Kr., iako se izgradnja ukrasa na hramu nastavila do 432. god. pr. Kr.
Sam Partenon zamjenjuje mjesto starijeg hrama Atene kojeg znastvenici nazivaju prije partenonskim ili starim Partenonom, koji je bio uništen uperzijskoj invaziji 480. pr. Kr. Hram jearheoastronomski poredan s Hijadskim skupom zvijezda. Kao većina grčkih hramova, Partenon je bio korišten kao riznica. Neko vrijeme je služio kao riznica delskog saveza, koji je kasnije postao atensko carsvo. U 5. st. Partenon je bio pretvoren u kršćansku crkvu posvećenu Djevici Mariji. Poslije osmanskog osvajanja ranih 1460-ih pretvoren je u džamiju sminaretom. 26. rujna 1687. osmansko skladište municije unutar zgrade je bilo zapaljeno je od Venecije. Eksplozija je značajno oštetila Partenon i njegove skulpture. 1806. Thomas Bruce, 7. grof od Elgina je uklonio neke od preostalih skulptura, uz dozvolu osmanskih Turaka. Te skulpture, se nazivaju elginskim mramornim skuplturama, ili partenonskim mramornim skulpturama. 1816. su prodane Britanskom muzeju uLondonu, gdje su sada izložene. Od 1983. (na poticaj ministrice kultureMeline Mercouri),grčka vlada je bila posvećena povratku skulptura uGrčku, do sada bez uspjeha.U6. stoljeću postaje crkva posvećenaDjevici Mariji. Polovicom15. stoljećaAtenu zauzimajuTurci, a Partenon pretvaraju udžamiju, a na kraju je služio kao skladištebaruta za vojne potrebe. Partenon je djelomično uništen1687. kada ga je pogodiomletački topovski projektil.
Partenon je najvažnija preživjela zgradaklasične Grčke i smatra se njezinim trajnim simbolom, te jednim od najvećih svjetskih kulturnih spomenika. Grčko Ministarstvo kulture trenutačno provodi program selektivne restauracije i rekonstrukcije da osigura stabilnost djelomično srušene strukture.
Tlocrt Partenona.Južna strana Partenona s materijalom ispred koji se koristi u njegovoj potpunoj rekonstrukciji koja je u tijeku.
Partenon (448. – 432. pr. Kr.),arhitekataIktina iKalikrata, je najveći i najraskošnijidorski hram na području današnjeGrčke. Iktin je sačinio nacrte, a Kalikrat je preuzeo vođenje gradnje. Na golemom kamenom podnožju od tri stepenice, čija je temeljna površina na gornjem rubu mjerila 70 x 30 m uzdizalo se 46 stupova visokih preko 10 m dorskog tipa. Obrubi s likovima i skulpture na zabatima ubrajale su se među najveće kiparske radove na svijetu. Iznad tamnocrvenih zidova unutrašnjosti tvorio je završetak jedan obojeni drveni kasetirani strop. Središte hrama bio je 13 m visok Fidijin kip božice Atene. Bio je od zlata i slonove kosti; 7,5 mm debelezlatne ploče mogle su se skidati da bi se kontrolirala težina, a što se godine433. pr. Kr. doista i uradilo, kad su Fidiju bili okrivili da se okoristio tim zlatom.
uzdužna građevina od dvije prostorije i vanjskog pravokutnog omotača odstupova; na podnožju sa stubištem dižu se stupovi sastavljeni od valjkastihtambura sa žljebovima (kanelire), tekapitelom sastavljenim odehinusa (kružni jastučić) iabakusa (kvadratne ploče);
stupovi nose gredu (arhitrav), a iznad arhitrava jefriz sastavljen odtriglifa (tri okomite linije) imetopa (reljefno obrađene ploče);
iznad friza je vijenac koji na pročelju hrama uokviruju zabatni trokut (timpan).
cijeli hram napravljen je odmramornih blokova koji priliježu jedan na drugi bez veziva; gdje je bilo potrebno blokovi su vezani metalnim zakovicama.
Krov je bio dvoslivni i pokrivencrijepom napravljenim od crvenih rožnjača (gredica), a drvene grede korištene su i za tavanice što je otvaralo veliku mogućnost pravaca.
Partenon dominiraatenskom Akropolom i najskladnija je građevina svih vremena. Odnosi visine njenih dijelova na pročelju - stupovlja (A-B) i vijenca (B-C) u istom je odnosu u kojem se odnosi stupovlje prema cjelini (A-C).BC : AB = AB : AC – savršeni omjer, tzv.zlatni rez.
Partenon je skladan i zbog toga što suGrci za mjerenje koristili mjere preuzete iz veličine dijelova ljudskog tijela: palac – dlan – pedalj – lakat – ruka – korak. Antičko načelo:"Čovjek je mjerilo stvari!" doživljava svoje uobličenje ugrčkom hramu. Čak što više, na Partenonu je ispravljena i optička iluzija sužavanja dugih građevina po sredini tako što su na sredini malo približili i izvukli stupove u prostor.
Monumentalna plastična dekoracija na Partenonu (zabatne figure ifriz) vjerojatno je djelo kolektivnog rada radionice kiparaFidije, izveden po njegovoj zamisli i pod njegovom paskom.Reljefi iskulpture s Partenona predstavljaju:Gigantomahiju (bitka bogova s titanima);Borbu Atenjana skentaurima iAmazonkama;Trojanski rat iPovorku panatenejskih svečanosti.
Zajednička tema svih metopa bila je pobjedaGrka i bogova nad njihovim ljudskim imitološkim neprijateljima, a svaka metopa prikazivala je drugu scenu i sastojala se od dvije figure u visokom reljefu. Metope na istočnoj strani prikazivale su Gigantomahiju, na južnoj Kentauromahiju, na zapadnoj Amazonomahiju i na sjevernoj scene izTrojanskog rata. Cijeli je središnji dio sjevernih metopa uništen. S lijeva na desno na metopama su prikazaniHelios, zatim ljudi koji silaze s brodova i naoružavaju se. Tri metope prikazuju bogove i božice, a krajnja metopa prikazujeSelenu koja silazi na svom konju.
Likovi božanstava s hramskih zabata sačuvani su u izvorniku, a njihovi dijelovi nalaze se u muzejima u Ateni iLondonu (kaoElgin marbles u Britanskom muzeju). Metope s istočne, zapadne i južne strane nalaze se uAteni dok se dio sjevernih nalazi uLondonu, dio uParizu i dio uAteni.
Kapitel: Dorski kapitel, sastoji se od ehina (donja ploča u obliku krnjeg stošca) i abaka (pravokutne ploče između arhitrava i ehina).
Arhitrav: Čini ga 7 greda,koje se spajaju na kapitelu svakoga stupa.
Friz: Sastoji se od triglifa (okomita tri žlijeba) i 92 metope s reljefima. Na istočnoj strani hrama prikazana je posljednja borba između olimpijskih bogova i divova (gigantomahija), na južnom frizu prikazana je borba Lapita i kentaura (kentauromahija). Zapadni friz (koji je potpuno izgubljen) prikazivao je legendarni napad Amazonki na Atenu (amazonomahija), a na slabo očuvanom sjevernom frizu prikazani su prizori iz Trojanskog rata, najvjerojatnije njeno razaranje.
Zabat: S prednje strane kipovi ljudi podešeni prema trokutastom obliku zabata.
Replika Partenona u izvornim dimenzijama zajedno sa skulpturom Athene Parthenos nalazi se u graduNashvilleu, uameričkoj saveznoj državiTennessee. Izgrađen je u1897. kao dio tamošnje Svjetske izložbe.
