| Papajevke | |
|---|---|
.jpg) Vasconcellea pubescens, planinska papaja | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Brassicales |
| Porodica: | Caricaceae Dum. |
| Rodovi | |
vidi tekst | |
| Baze podataka | |
Papajevke (lat.Caricaceae), malena biljna porodica iz redaBrassicales[1] koja dobiva ime po najvažnijem rodu carica i vrstiCarica papaya L., Papaja. Raširena je u tropskom područjuSrednje iJužne Amerike teAfrike. Ove vrste rastu kao grmlje ili manja stabla visine 5 do 10 metara, a neke imaju jestivi plod.
Caricaceae je mala porodica cvjetnica koja se sastoji od oko 35 vrsta u šest rodova.Carica papaya, najpopularniji predstavnik porodice, naširoko se uzgaja u tropima širom svijeta. Cijenjen je ne samo zbog ukusnih i hranjivihplodova, već i zbog toga što sadrži enzimpapain, koji se intenzivno koristi umedicini, kao sredstvo za omekšavanjemesa, za omekšavanjetekstila,svile ikože te u proizvodnjipiva. Nekoliko drugih vrsta također ima jestive plodove i proizvodi papain. Na primjer,Vasconcellea pubescens iJacaratia spinosa pokazuju obećavajuće karakteristike za daljnje gospodarsko iskorištavanje i razvoj novih usjeva.[2]
Većina pripadnika Caricaceae sudrveće iligrmlje (triJarilla vrste izMeksika iGvatemale su biljke). Sve vrste proizvodelateks koji može biti bijel ili svijetlo žut.Listovi variraju od cijelih do duboko režnjevitih ili dlanastih.Cvjetovi su kod Caricaceae jednospolni (= uniseksualni). Muški cvjetovi uglavnom se rađaju ucvatu s više od deset cvjetova; imaju cjevasti vjenčić, ispunjen slatkimnektarom; nektarije se nalaze na malom pistilodu (nefunkcionalni jajnik); prašnici su srasli s grlom vjenčića i raspoređeni u dve pentamerne vijuge. Ženski cvjetovi često su pojedinačni ili skupljeni u malocvjetne cvatove (nekoliko vrsta ima zbijene ženske cvatove); lišeni su nektara;latice nisu srasle (uz nekoliko izuzetaka); jajnici su podijeljeni u jednu ili pet komora (lokula); postoji pet stigmi koje su ili cijele ili račvaste. Plodovi su bobice s mnogo sjemenki. Sjemenke su okružene sluzavim arilom;testa može biti ornamentirana ili ne.[2]
Samo dvije vrsteCaricaceae javljaju se u Africi:Cylicomorpha solmsii u zapadnojAfrici iCylicomorpha parviflora u istočnoj Africi. Oba su velika stabla ograničena na vlažne planinske i pretplaninskešume. Sve ostale vrsteCaricaceae rasprostranjene su uNovom svijetu od Meksika doParagvaja. RodHorovitzia, sa svojom jednom vrstomH. cnidoscoloides, poznat je samo iz submontanskih šumaSierra de Juaréz (Oaxaca) u južnom Meksiku. Tri vrsteJarilla suvišegodišnje biljke endemske za Meksiko i Gvatemalu. RodJacaratia sastoji se od šest vrsta drveća rasprostranjenih u nizinama Južne i Srednje Amerike. Dvije vrste Jacaratia prilagođene su suhim područjima (J. mexicana iJ. corumbensis), a četiri na tropske kišne šume (J. dolichaula,J. spinosa,J. digitata iJ. chocoensis). Rod s najvećim brojem vrsta jeVasconcellea, s 20 vrsta i jednim formalno nazvanim hibridom. Većina vrstaVasconcellea nalazi se u sjevernimAndama, što ovu regiju čini središtem raznolikosti vrstaCaricaceae.Carica papaya (jedina vrsta u ovom rodu) je ekonomski najvažnija vrsta u ovoj porodici, s godišnjom proizvodnjom od oko 10 milijuna tona. Divlji oblik javlja se samo u Srednjoj Americi od južnog Meksika doKostarike.[2]
Caricaceae i njena sestrinska porodicaMoringaceae dio su reda kupusolikih (Brassicales), koji također uključuje 15 drugih porodica cvjetnica, uključujućiBrassicaceae, porodicakupusnjača.Moringaceae je mala porodica s 13 vrsta rasprostranjenih u jugoistočnoj Aziji i Africi.[2]
Unutar Caricaceae, filogenetske studije korištenjem molekularnih podataka pokazale su da su svi rodovi s više od jedne vrste monofileti. AfričkeCaricaceae su sestrinska klada Caricaceae Novog svijeta. U neotropima,Vasconcellea iJacaratia tvore dobro podržanu sestrinsku kladu preostala tri roda,Carica,Jarilla iHorovitzia.[2]
