Hrvati izErčina ovaj grad zovu Ostrogon, stanovnika zovu Ostrogonac i Ostrogonkinja, pridjev je ostrogonski, dok Hrvati uSenandriji ovaj grad zovu Ostrigon, a stanovnika zovu Ostrigonac i Ostrigonka, pridjev je ostrigonski.[1] Nazočnost Hrvata u ovim krajevima ostala je u prezimenu Ostrogonac. Javilo se kao oznaka kad su se Hrvati koji su doselili u ove krajeve preselili u Bačku oslobođenu od Turaka.
Ostrogon je i danas sjedišteprimasakatoličke crkve u Mađarskoj, zbog tog Ostrogon zovu mađarskiRim ili Sion, on je bio i sjedišteMađarskog ustavnog suda.Ostrogonska crkvena riznicaKeresztény Múzeum, najveća je takva zbirka u cijeloj Mađarskoj. Grad je poznat i po svojoj katedrali koja je najveća u Mađarskoj. Ostrogon je poznat i iz epaNibelunški prsten, tamo se spominje kaoAtilino sjedište (Etzel).
Ostrogon je jedan od najstarijih gradova u Mađarskoj. Ostacisrednjovjekovnog Ostrogona se danas nalaze ispod današnjeg grada i izlaze na svijetlo dana nakonarheoloških iskopanja. Stari grad Ostrogon je uništen za vrijeme - 150 godišnje vladavineOsmanskog carstva. Stanovnici starog Ostrogona su dobrim dijelom pobijeni ili zarobljeni, a dobar dio otišao je u progonstvo. Nakon povlačenja Osmanlija iz tog dijela Mađarske, novi stanovnici su podigli novi grad na ruševinama starog. Nakon najnovijih arheoloških iskapanja ispod zamka na brdu(Várhegy) i u neposrednoj okolici, jasno je da je Ostrogon bio nastanjen još odledenog doba, prije nekih 20.000 godina.
Prvi poznati stanovnici Ostrogona bili suKelti, oni su nastanili ove prostore negde oko350. pr. Kr. Keltsko naselje leži upravo ispod zamka i trajalo je sve dok nije podleglo pod navalomrimskihlegija. Tijekom rimske vladavine, Ostrogon je bio važno prometno čvorište i vojno uporište na granici rimske provincijePanonije, znano pod imenom Solva. Ispod gradske utvrde, iskopani su ostatci naseljanjemačkih iavarskih plemena koja su naselila ovaj kraj u doba pada moći i propastiRimskog Carstva.
Tijekom973., Ostrogon, je bio mjesto gdje su se odigrali važni povijesni događaji. NaUskrs te godine knez Gejza je poslao svoje izaslanike na međunarodnu konferenciju o miru kodcaraSvetog Rimskog CarstvaOtona I. uQuedlinburg, ponudivši mu mir i molbu da mu ovaj pošalje misionare.
U to doba Ostrogon je postao jako obrtničko i trgovačko središte. Po nekim izvorima svoje današnje ime je dobilo po naselju Estrogin(Esztrogin), koje su osnovalibugarski kovači koji su izrađivali oklope zaviteze. Druga teorija polazi od tadašnjeg njemačkog imena grada - Österheim[2]
U Ostrogonu je1000. godine, je okrunjenStjepan I. Sveti za kralja, od tada pa sve do početka13. stoljeća Ostrogon je bio glavni grad Mađarske. Tad je izgrađen zamak, koji nije bio samo kraljevska rezidencija već političko i vjersko središte Mađarske. Nadbiskup iz Ostrogona bio je odgovoran za desetbiskupija koje je utemeljioStjepan I. Sveti, on je i krunio mađarske vladare sve do1241. godine i invazijeMongola.
Gradsko vijeće Ostrogona bilo je sastavljeno od imućnijih stanovnika grada, u to vrijeme to su većinom bili trgovci;francuskog,španjolskog,flamanskog,valonskog italijanskog podrijetla. Ostrogon je dobio grb u13. stoljeću, tad je postao mjesto, koje su pohodili strani vladari. Tu se sastao1147. godineKonrad II. sGejzom II. Tu su sastaliFridrik I. Barbarossa iBela III., povjesničar Arnold fon Lübeck, koji je putovao s Barbarosom u njegovoj pratni, nazvao je Ostrogon metropolom Mađaraquae Ungarorum est metropolis.
Kraj13. stoljeća bio je početak pada Ostrogona. Isprva sumongolske provale ugrozile grad i njegove stanovnike. Mongoli su zauzeli grad u zimu kad se Dunav potpuno zamrzao. Nakon tog je grad obnovljen, ali jeBela IV. svoje sjedište premjestio uBudim, prepustivši Ostogonnadbiskupu.
Turska pobjeda kodMohača1526. u kojoj je poginuo inadbiskup ostrogonski, označila je početak crnog razdoblja za Ostrogon. U razdoblju između1526. –1543., kada su Mađarskom vladala dva rivalska vladara;Ferdinand I. iIvan Zapolja, Ostrogon je opsjedan šest puta.SultanSulejman I. opsjeo je ostrogonsku utvrdu1543. s brojnom vojskom i punotopova. Nakon dvije godine herojskog otpora Ostrogon je konačno pao.
Ostrogon je potom bio sjedištesandžaka i značajna utvrda na sjeverozapadnoj graniciOsmanskog carstva carstva.
Ostrogon su ponovo zauzele ujedinjene austrijsko-mađarske snage (vojskegrofova; Karla von Mansfelda i Mátyása Csesznekya) -1595., pritom su razorili dobar dio utvrde i grada, ali su gaTurci ponovno zaposjeli1605. i vladali ovim krajem sve do1683. godine.
Iako su se Turci uglavnom koncentrirali na dogradnju i obnovu utvrde nad gradom, oni su također gradili i nove objekte;džamije,minarete i kupke. Većina tih objekata je uništena za dugotrajne opsade i tijekom oslobođenja grada1683. (no osmanske građevine su prevladavale vizurom Ostrogona sve do početka18. st.). Turci su zadnji put napali Ostrogon1685. Tijekom sljedeće godine oslobođen je iBudim, i to je bio kraj turskih prisezanja na Ostrogon.
Na taj relativno opustjeli kraj stali su se naseljavatimađarski,slovački injemački doseljenici, a naselje se polako počelo oporavljati.Tijekom18. stoljeća stalo se obnavljati obrtništvo u gradu, tako je oko1730., bilo 17 samostalnih obrtnika. Obnovilo se i vinogradarstvo, koje je postalo značajan izvor prihoda toga kraja. U tom periodu izgrađeno jebarokno središte grada Víziváros. Najljepša zdanja iz tog vremena su ona oko Szécheny trga.
Biskupija je1761. ponovno dobila u posjed zamak iznad grada, oni su odmah otpočeli s rekonstrukcijoom i izgradnjom novog vjerskog središta, navrhVárhegyja (brežuljka sa starom utvrdom), ostaci crkava Svetog Stjepana i Svetog Adalberta su odnešeni kako bi se upraznio prostor za gradnju nove grandiozne katedrale.
Izgradnja velike katedrale (kupola katedrale visoka je 71,5 m) otpočela je tek1822. po nacrtima mađarskih arhitekata Pála Kühnela, Jánosa Páckha i Józsefa Hilda ali se je odužila sve do1869. U novu katedralu ugrađeno je 1500 dijelova starih uklonjenih vjerskih objekata. A Bakačeva kapela, jedini ostatak iz srednjeg vijeka uklopljena je kao južna u novi objekt, njoj je sa sjeverne strane kao pandan dodana kapela sv. Stjepana. Za dovršenje katedrale jeFranz Liszt napisao misu.
Ostrogon je doživio veliki zastoj1920. godine kad je nakonPrvog svjetskog rata postao pogranični grad i izgubio dobar dio svog gospodarskog zaleđa, s druge straneDunava.
Ostrogon je bio značajnožidovsko središte, još od1050. imali su svoje radnje po gradu, a1326. im jekraljKarlo I. Robert dodijelio zemljište za njihovo groblje. Po popisu stanovništva iz1910. oni su predstavljali 5.1% ukupnog broja svih stanovnika Ostrogona. Njihovholokaustotpočeo je28. travnja1944. kad su im zatvorene sve radnje, tad su otpočele i masovne deportacije uAuschwitz.
