Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Oromci

Izvor: Wikipedija
Oromci
Ukupno pripadnika
30.000.000
Važnija područja naseljavanja
Etiopija25.489.000[1]
Kenija618.000[2]
SAD150.563
Somalija56.300
Jemen59.500
Ujedinjeno Kraljevstvo45.000
Džibuti25.664
Kanada17.580[3]
Australija12.000
Egipat3.100[4]

...

Jezik
oromski
Vjeroispovijest(i)
sunitski muslimani 47%,etiopska tevahedo Crkva 30%,protestanti 17,7%,monoteistička oromska religija (vaka tokiča) 3,3%

Oromci (oromski: Oromoo - u prijevoduSnažni, nekoć zvaniGalla,geez: ኦሮሞ; ’Oromo;engleski:Oromo) je naziv zaafričku entičku grupu izEtiopije, sjeverneKenije, i u manjoj mjeri nekih dijelovaSomalije.[5] S 30 milijuna pripadnika, oni predstavljaju najveću pojedinačnu etničku skupinu u Etiopiji (oko 34,49% stanovništva prema popisu stanovništva iz2007.)[6] Njihov materinji jezik jeoromski (kojeg se još zove Afan Oromo i Oromifa), on je diokušitske porodiceafrazijskih jezika.

Tradicionalno se Oromci bave stočarstvom i poljodjelstvom. U južnoj Etiopiji i sjevernoj Keniji većinom žive kao nomadski stočari.[7]Katoličke misije u Oromiji osim prveevangelizacije rade i na obrazovanju, pomaganju siročadi i majkama te projektima za poboljšanje poljodjelstva. Nastoje pomoći nomadskim Oromcima razviti poljoprivredu, učeći ih uzgajati poputmoringe, snažne biljke koja je dobar izvor hrane, ibijeli grah. Time Oromcima omogućuju raznolikuju prehranu od tradicionalne oromske prehrane temeljene samo na mlijeku i žitaricama. U Oromiji djeluje apostolska prefektura u gradu Robeu.[8]

Podrijetlo

[uredi |uredi kôd]

Oromci su jedan od narodakušitske govorne skupine koji žive na sjeveroistoku i istokuAfrike.Kušiti su nastanjivali dijelove sjeveroistočne i istočne Afrike od pamtivijeka, a sasvim izvjesno zadnjih nekoliko tisućljeća (Prouty et al., 1981). Oromci žive pretežno uEtiopiji (99%), ali ih ima i preko granica Etiopije u sjevernojKeniji, čak i prema jugu sve doOtoka Lamu. Oromci predstavljaju jednu od najvećih grupaKušita koji nastanjujuRog Afrike te otprilike 40% stanovnika Etiopije po popisu 2015. godine.[9][10][11] Njihova fizička obilježja, kultura, jezik i drugi dokazi nedvojbeno upućuju na činjenicu da suautohtoni u ovom dijelu Afrike.

Rog Afrike 1420. godine.

Iako podrijetlo Oromaca još nije u potpunosti istraženo, jedno je sigurno: još u pradavna vremena lutali su etiopskim pašnjacima kao nomadski pastiri, odnosno naginjali supastoralističkom/nomadskom ili poluagrikulturalističkom načinu života. Iz njihove usmene predaje, običaja i kulture da se zaključiti da su u nekom obliku suživota živjeli naRogu Afrike uzsemitska plemena već od6. stoljeća. Već od ranogsrednjeg vijeka Oromci su zauzeli neka područja juga Etiopije. Prema teorijama nekih znanstvenika, njihova pradomovina bilo je vjerojatno područjeBorana u središnjojKeniji.

Zabilježeno je da su tijekom prvog tisućljeća pripadnici nomadskih Oroma s područja Etiopije pravili prveenergetske pločice. Pripremali su ih od mljevenekave i životinjske masti.[12]

Iz svojih vjerojatno izvornih staništa u južnoj Etiopiji proširili su se u 16. stoljeću.[7]

Mnogi povjesničari vjeruju da su oromski klanovi (Bale) živjeli na južnom vršku današnje Etiopije više od tisuljeća. Smatraju da je "Velika trgovina" utjecala na kretanje naroda Oroma te dovela većinu Oroma do današnje središnje i zapadnje Etiopije u 16. i 17. stoljeću.[13] Povijesni zemljovidi drevnogAksuma/Abesinskog Carstva iAdalskog Sultanata pokazuju da su Oromci novopridošlice u suvremenu središnju Etiopiju. Tijekom rečenog16. stoljeća, za vrijeme ratova izmeđuSultanata Adal iEtiopije (agresijaAhmada Granja na Etiopiju), Oromci su iskoristili bezvlađe koje je zavladalo naEtiopskoj visoravni i prodrli duboko na sjever, na teritorije povijesnih etiopskih pokrajina;Arsi,Šoa,Velega,Godžam,Hararge iVolo. Etiopskimonah Abba Bahrej, prvi je pisao o Oromcima (on ih je zvaoGalla, danas se taj naziv drži zapejorativan), u svojojPovijesti Galla (1593.). Smatrao je da su se Oromci uspjeli zahvaljujući svojoj vrlo učinkovitoj plemenskoj vojnoj organizaciji -Sustavu Gada. To je omogućilo Oromskim plemenima da se kombinacijom vojnih i miroljubivih metoda brzo prošire po Etiopiji, jer su imali zahvaljujućuSustavu Gada klasu ratnika obučenih i koordiniranih, koja je nedostajala etiopljanima.

Broj Oromaca rastao jeoromiziranjem naroda koje su pokorili, prihvatili u qomo (klan) u procesu znanom kaomogasa igudifacha. Kolektivnim usvajanjem, pridruženim su skupinama dani novi rodoslovi te su počeli brojiti svoje putativne pretke isto tako kao i njihovi rođaci po usvajanju.[14]

Oromci su se počeli integrirati u etiopsko društvo (to se je u prvom redu odnosilo na vladajuće i najbližeAmharce) već od18. stoljeća. Tako su mnogi oromski odličnici stekli visoke položaje i moć na etiopskom dvoru, osobito za vrijeme vladavine cara Joasa I. (1755.1769.). Tad je oromski jezik postao službeni jezik carskog dvora uGondaru. Time je otpočelo doba koje je poznato kaoZemene Mesafint. To je bilo doba relativnog bezvlašća u Etiopiji, odnosno smanjenja središnje vlasti, u kojem su su se brojni pokrajinski vladari međusobno borili za što veći teritorij. U sjeni ovih sukoba bili su Oromci iz plemena Jeju, koji su upravljali ovim sukobima pa i samom politikom etiopskog dvora. To stanje trajalo je do početka20. stoljeća U istom periodu mnogi Oromci su prešli nakršćanstvo kako bi se što više zbližili s etiopskom dvorskom elitom.

Smatra se da su se Oromci integrirali s domorodačkim narodimaKraljevstva Damota,Kraljevstva Enareje,Sultanata Showe,Sultanata Bale,naroda Guraža i dr.[15][16] Matična imena teritorija nadomjestila su imenaoromskih klanova koji su ih osvojili dok su od tih naroda napravljeni gabarosi (kmetovi).[14]

Oromci danas

[uredi |uredi kôd]

Etiopska vlada danas sprovodi grubu represiju nad Oromcima. Od kraja 2015. godine pa do kraja kolovoza 2016. ubila je više od tisuću Oromaca. Zbog tih represija Oromci svakodnevno prosvjeduju protiv etiopske države i premijera koji žele proširiti glavni grad Adis Abebu na zemlju Oromaca. Otkako su se Oromci pobunili protiv tog nasilnog zadiranja u oromski etnički prostor, krenula je serija ubojstava, uhićenja, zatvaranja i mučenja u zatvorima. Vlasti šalju vojsku na nenaoružani oromski narod. Oromci žive u stalnom strahu, tako da svaki put kad netko pokuca na vrata, pomisle da vojska dolazi po njih.[17] Brojni ubijeni, uhićeni i mučeni prosvjednici su djeca mlađa od 18 godina. Od studenoga 2015. godine do kolovoza 2016. etiopska vlada je ubila 400 (i to samo u okružju glavnog grada[18] ), a ranila više od tisuću ljudi koji su sudjelovali u oromačkim prosvjedima. Samo u srpnju 2016. pripadnici osiguranja pucali su na prosvjednike na masovnom prosvjedu i ubili 100 ljudi. Organizacije za zaštitu ljudskih prava objavile su kako je dosad ubijeno više stotina ljudi.[19] Oromci su za vrijeme tih masakra radili znak rukama u obliku slova "X". Taj znak rukama simbol je borbe naroda Oromaca protiv vlasti u Etiopiji.[17]Pozornost šire svjetske javnosti na oromski je problem skrenuo etiopski maratonacFeyisa Lilesa koji je naOlimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. osvojio srebrno odličje. U završnici srebrne utrke pri ulasku u cilj napravio je isti taj znak rukama u obliku slova X. Novinarima je obrazložio svoj postupak i izjavio zabrinutost da bi mogao imati velikih problema. Prenio im je svoja strahovanja da su mu uhićeni članovi obitelji, da će njega vlasti ubiti kad dođe kući, a ako ga ne ubiju, strahuje da će ga poslati u zatvor, a ako ga ne pošalju u zatvor zaustavit će ga već u zračnoj luci te zbog toga želi preseliti u neku drugu zemlju. Lilesa je već dobio ponudu nekih prijatelja da preseli u njihove države. Lilesina strahovanja nisu se pokazala neutemeljena: premda je osvojio medalju, etiopska televizija nije prikazala njegov ulazak u cilj kojim je iskazao podršku svom potlačenom narodu.[17]

Početkom listopada 2016. u graduBishoftu, u područjuOromije, oko 40 kilometara južno do glavnoga gradaAdisa Abebe, održao se godišnjem vjerskom festivalu zahvalnostiIrrecha na kojem su se okupile tisuće ljudi. Svjetina je klicala "Hoćemo slobodu" i "Hoćemo pravdu" te spriječilo govore čelnike zajednice za koje drže da su bliski vladi. Dio je prosvjednika mahao crvenom, zelenom i žutom zastavom pobunjeničke skupine koju vlada smatra terorističkom organizacijom,Oromskog oslobodilačkog fronta. Policija je uporabila suzavac i zapucala u zrak radi rastjerivanja protuvladinih prosvjednika. Nastao je stampedo, a dio je prosvjednika pao u duboki jarak. Poginulo je više od 50 ljudi.[20]

Etnografija

[uredi |uredi kôd]

Oromci se sastoje od brojnih skupina i plemena:Barentu,Tulama,Macha,Arsi,Borana,[7]Guji,Ittu,Karayu,Raya Oromo,Sakuye,Welega iliWallagga,Wollo Oromo,Waata,Munyoyaya, Harar Oromo, Afran Qallo.

Jezik

[uredi |uredi kôd]
Podrobniji članak o temi:Oromiffa jezik

Oromski iligala se govori uglavnom u Etiopiji i sjevernoj Keniji. Pripada kušitskoj grani afro-azijskih jezika i blisko je srodansomalskom jeziku. Ima mnogo narječja, koja unatoč velikoj različitosti ne priječe međusobno razumijevanje. Osobina je većine afro-azijskih jezika. Flektivan je jezik, složena suglasničkog sustava. Od rodova razlikuje muški i ženski rod. Sintaktičke kategorije su poredane redom S(ubjekt) O(bjekt) V (glagol).[7]

Vjera

[uredi |uredi kôd]

Prevladavaju tri vjerska opredjeljenja. Malo više od polovine Oromaca (oko 55%) su muslimani sunitski muslimani, slijede Oromci koji su monofizitski kršćani (Etiopska ortodoksna crkva). Na jugu se zadržala manjinska zajednica koja je zadržala starija animistička vjerovanja.[7]

Politika

[uredi |uredi kôd]

Oromci danas djeluju prekoKongresa naroda Oroma. Njegov predsjednikMerera Gudina čelnik je etiopske oporbe.[21] Druge organizacije suOromske narodne demokratske organizacije iOromskog oslobodilačkog fronta.

Izvori

[uredi |uredi kôd]
  1. Oromo people, Joshua Project
  2. Ajuran, Garreh , Orma, Oromo-Boran, Oromo-Sakuye, Oromo-Gabbra, Rendille
  3. Statistics Canada - Ethnocultural Portrait of Canada Highlight Tables, 2006 Census. Inačicaizvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2019. Pristupljeno 23. travnja 2010.journal zahtijeva|journal= (pomoć)
  4. Oromo-Tulama
  5. Merriam-Webster Inc, Frederick C. Mish,Merriam-Webster's Collegiate Dictionary, (Merriam-Webster: 2003), str.876
  6. Središnja statistička agencija (Etiopija)(PDF). Inačicaizvorne stranice(PDF) arhivirana 4. lipnja 2012. Pristupljeno 23. travnja 2010.
  7. 12345Oromo.Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 14. listopada 2016.
  8. Radosna vijest, misijski listArhivirana inačica izvorne straniceod 18. listopada 2016. (Wayback Machine) Fides:Vijesti iz Crkve u svijetu: Etiopija. Žurnost prve evangelizacije, broj 1 siječanj 2015., str. 15, (pristupljeno 14. listopada 2016.)
  9. Središnja statistička agencija (Etiopija). 2008.Census 2007(PDF). Središnja statistička agencija (Etiopija).Addis Ababa. str. 66. Inačicaizvorne stranice(PDF) arhivirana 27. rujna 2016. Pristupljeno 11. svibnja 2016.|contribution= zanemaren (pomoć)
  10. Središnji statistički ured procjenju rast broja stanovnika od 7,6% između vremena kad je popisano stanovništvo i dana kad su podatci odobreni:Ethiopia population soars to near 77 million: census.Google News. AFP. 4. prosinca 2008. Pristupljeno 5. prosinca 2008..'Izvršili smo popis svibnja 2007. i pokazuje se da je onda bilo 73.918.505 stanovnika,' Čelnik Središnje statističke agencije Samya Zakarya rekao je za AFP.'Ali temeljem projicirane godišnje stope rasta od 7,6 posto, etiopsko stanovništvo do današnjeg dana naraslo je do 76.947.760. stanovnika'
  11. Ta'a, Tesema. 2006.The Political Economy of an African Society in Transformation. Otto Harrassowitz Verlag. str. 17.ISBN 978-3-447-05419-5. Pristupljeno 21. svibnja 2015.
  12. Večernji list Bernard Karakaš:30 činjenica koje (ne) znate o kavi, piću starom tisuću godina, 10. listopada 2016. (pristupljeno 14. listopada 2016.)
  13. Oromo population movement to central Ethiopia. Inačicaizvorne stranice arhivirana 18. svibnja 2016. Pristupljeno 11. svibnja 2016.
  14. 12Paul Trevor William Baxter, Jan Hultin, Alessandro Triulzi.Being and Becoming Oromo: Historical and Anthropological Enquiries. Nordic Africa Institute (1996) str. 253–256
  15. Richard PankhurstThe Ethiopian Borderlands: Essays in Regional History from Ancient Times to the End of the 18th Century. The Red Sea Press (1997) pp. 35–300
  16. Shihāb al-Dīn Aḥmad ibn ʻAbd al-Qādir ʻArabfaqīhFutuh Al-Habasha: The conquest of Abyssinia: 16th century. (2003) pp. 1–417
  17. 123Kamenjar.com Ante B.:Iz svijeta: šport. Olimpijac osvojio srebro i šokirao svijet: ‘Ubit će me kad se vratim u domovinu, strah me za obitelj’, 22. kolovoza 2016. (pristupljeno 14. listopada 2016.)
  18. Express Raif Okić:Bio je profesor, a sada je vođa krvave oružane pobune, 27. rujna 2016. (pristupljeno 14. listopada 2016.)
  19. 24sata Marko Šnidarić:Hrabri maratonac šokirao sve: Ubit će me ako se vratim kući, 22. kolovoza 2016. (pristupljeno 14. listopada 2016.)
  20. Jutarnji list HINA:Masakr na vjerskom festivalu: Deseci poginulih u stampedu nakon što je policija ispalila pucnjeve upozorenja, 2. listopada 2016. (pristupljeno 14. listopada 2016.)
  21. Tportal tportal.hr/Hina:U Etiopiji 50 mrtvih u gušenju prosvjeda, 8. kolovoza 2016. (pristupljeno 14. listopada 2016.)

Vanjske poveznice

[uredi |uredi kôd]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Oromci&oldid=7170715"
Kategorije:
Skrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2026 Movatter.jp