Ovo je glavno značenje pojmaObzor. Za druga značenja pogledajteObzor (razdvojba).
Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora.Slika prikazuje vezu izmeđuzenita inadira te različite vrste obzora.Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanjunebeske sfere i izmjenedana inoći.
Obzor,vidik ilihorizont (grč.ὁρίζων[ϰύϰλος]: [krug] koji dijeli, ograničuje) je linija koja dijeliZemlju odneba. Točnije, obzor jelinija dijeli sve moguće smjerove gledanja na one koje presijecajuzemlju i one koje ju ne presijecaju.
Pravi iliastronomski obzor jekružnica koja nastaje presjekomnebeske sfere iravnine koja jeparalelna s površinom Zemlje i koja prolazi kroz promatrača, a koja je okomita na vertikalu u njegovu stajalištu;
Prirodni obzor je krivulja koja dijeli nebeski svod od zemlje sa svim svojim preprekama (planine i sl.);
Prividni ilividljivi obzor je krivulja duž koje se prividno spajaju nebeska sfera i površina Zemlje.
južna točka, u presjeku obzora s nebeskim meridijanom, bliža južnom nebeskom polu);
zapadna točka, u presjeku obzora inebeskog ekvatora, na 90° od sjeverne točke, u retrogradnom smjeru);
istočna točka, u presjeku obzora i nebeskog ekvatora, na 270° od sjeverne točke, u retrogradnom smjeru).
Pravi obzor se najčešće razlikuje od prirodnog obzora zbog raznih prepreka. Naoceanu, na razinimora, daleko od kopna,astronomski, pravi i prirodni obzor su jednaki. Uzdignete li se iznad morske površine, prividni ili vidljivi obzor se spušta ispod astronomskog obzora.
Prije izumaradija, udaljenost do prirodnog obzora ilidaljina obzora je ujedno predstavljala maksimalni komunikacijski domet. Udaljenost prirodnog obzora na oceanu iznosi približnokm, gdjeh predstavlja visinu očiju promatrača umetrima.
Primjer:
Za promatrača čije su oči na visini 1,70 m, obzor je udaljen 4,7 km;
Za promatrača čije su oči na visini 100 m, obzor je udaljen 36 km.
Ova se dva promatrača međusobno mogu vidjeti s udaljenosti od 40,7 km (4,7 km + 36 km). Naravno, ovaj račun ne uzima u obzir prozirnostatmosfere.
Umjetni obzor ilihorizont jenaprava koja u astronomskojnavigaciji služi prilikom određivanja visine nebeskih tijelasekstantom, posebno kada prividni horizont nije vidljiv. Čini ga reflektirajuća ploha u vodoravnom položaju, koja može biti površina tekućine u mirovanju (najčešćežive) ilizrcalo dovedeno u vodoravni položaj npr.libelom iližiroskopom. Umjetni obzor u žiroskopskoj (zvrk) izvedbi služi i kao navigacijski instrument za prikazivanje relativnoga položajazrakoplova s obzirom na vodoravnu ravninu.[1]