Nosorozi (Rhinocerotidae) su porodicaneparnoprstaša (Perissodactyla) u kojoj je pet vrsta. Žive uAfrici iAziji.
Značajno obilježje nosoroga surogovi koje imaju nanosu. Ovisno o vrsti, imaju jedan ili dva roga, ali su nađeni i nekifosilni nosorozi koji nisu imali rog. Prednji rog raste iz nosne kosti, dok se stražnji (ako postoji) nadovezuje na prednji diolubanje. Iako je vrlo čvrst, ovaj rog nije odkoštane tvari, nego je od aglutiniranogkeratina, jedne vrsteproteina koji se nalazi i udlakama. U nekimistočnoazijskim kulturama postoji uvjerenje, da smrvljeni rog nosoroga imaljekovita svojstva, što je razlog za ubijanje nosoroga i uzimanje njihovih rogova. Do sada najveći poznati rog bio je dug 1,58m.
Nosorozi imaju masivno tijelo i kratke, debele noge. Svaka noga ima tri prsta koji svaki završava širokim kopitom.Koža mu je debela i siva ili smeđa. Kodazijskih vrsta koža na početku vrata i nogu je jako naborana, tako da životinja izgleda kao da je oklopljena. Nosorozi imaju vrlo lošvid, no taj nedostatak nadoknađuju izvrsnimnjuhom i jako dobrimsluhom. Mužjaci nemaju mošnje atestisi su im smješteni unutar tijela.
Nosorozi su samotnjaci, ali ih se povremeno usavanama može sresti i u manjimkrdima. Ako se neka ženka tjera, može doći do borbe između mužjaka. Pobjednik se vrlo upadljivo udvara ženki: u to ponašanje spada obilježavanje teritorijeurinom iizmetom, a nakon toga "love" jedno drugo, da bi se na kraju parili. Razdoblje skotnosti traje 15 do 18 mjeseci, nakon čega se rađa mladunče koje s majkom ostaje do dvije i pol godine. Ako u tom razdoblju na svijet dođe još jedan mladunac, majka će starijeg bar privremeno potjerati od sebe na neko vrijeme.
Nosorozi danju spavaju, a aktivni su u sumrak i noću. Vrlo su plahi i izbjegavaju blizinuljudi. No ako se osjećaju ugroženi, napadaju. Iako njihovi napadi nisu precizni, zbog njihove snage i opasnih rogova može doći do teških ozljeda. Nosorog u punom trku može doseći brzinu od 45km/h.
Nosoroge često prateptice iz porodice Buphagus (redPasseriformes) ili Ardeidae (redCiconiiformes) sjedeći na njihovoj koži i čisteći ju odparazita. U rijetkim slučajevima mladi nosorog može stradati od velikih mačaka, dok odrasli osimčovjeka nemaju drugih neprijatelja.
Danas živi još pet vrsta nosoroga, koje se razvrstava u tri grupe. Jako ugroženisumatranski nosorog (Dicerorhinus sumatrensis) je preživjela vrsta grupe široko rasprostranjene sjevernom hemisferom u pleistocenu. Dvije sljedeće vrste, ugroženiVeliki indijski nosorog(Rhinoceros unicornis) i jako ugroženijavanski nosorog (Rhinoceros sondaicus) su se kao vrste razdvojile prije oko 10 milijuna godina. Dvije afričke vrste,bijeli nosorog (Ceratotherium simum) icrni nosorog (Diceros bicornis) razdvojile su se prije oko 7 milijuna godina. Te se dvije vrste razlikuju uz ostalo načinom ishrane. Bijeli nosorog pase travu, dok se crni nosorog hrani lišćem. On svojom isturenom gornjomusnom privlači grančice ustima i tako trga listove.
Rhinocerotoidea
├-- Amynodontidae (†) └-- Rhinocerotida ├-- Hyracodontidae (divovski nosorozi †) └-- Rhinocerotidae ├-- Elasmotheriinae (†) └-- Rhinocerotinae ├-- Aceratheriini (nosorozi bez rogova †) └-- N.N. ├-- N.N. | ├-- Dicerorhinini (sumatranski nosorog) | └-- Rhinocerotini ("oklopljeni nosorog", javanski nosorog) └-- Dicerotini (bijeli nosorog, crni nosorog)- Dicerotini
- Rhinoceritini
- Dicerorhinini
U Aziji postoji velika potražnja za rogovima nosoroga. Koristi ih se za umjetničke rezbarije, ali i utradicionalnoj kineskoj medicini. To tržište nosorogovim rogovima jako ugrožava opstanak nosoroga. U novije vrijeme ipak se opaža lagani oporavak pojedinihpopulacija nosoroga. Prema podacima iz1998. godine, u Africi ponovo živi više od 11.000 nosoroga, od čega 8.900 u južnoj Africi najvećim dijelom u ograđenim i čuvanimrezervatima. NaporiIndije iNepala da zaštite svoje populacije nosoroga dali su rezultate, tako da je broj "oklopljenih nosoroga" prema podacima iz1997. narastao na 2.100 jedinki. Suprotno tome, broj sumatranskih nosoroga je s 900 jedinki s početka 80-tih pao na oko 350. Uzrok je, smatra se, nedovoljna financijska podrška vladaIndonezije iMalezije njihovoj zaštiti.
Nosorozima ozbiljno prijeti izumiranje i malo koji ihzoološki vrt ima. Tako u svim hrvatskim zoološkim vrtovima nije moguće vidjeti te glomazne, ali brze životinje.
Najdulji nosorogov rog ikada viđen uKeniji imao je 143 cm.[1]
- ↑John Gunther-Nepoznata Afrika, Zora, Zagreb 1966., str. 261.-275.
