Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Noa

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojmaNoa. Za druga značenja pogledajteNoa (razdvojba).
Prikaz Noe naikoni iz polovice 17. stoljeća

Noa (hebrejski נוֹחַ –noah = "ostatak" ili "tišina"[1]) premaBibliji je bio deseti i zadnji od pretpotopnihpraotaca Izraela i božji poslanik prema riječimaKurana.

Biblijskapripovijest o Noi nalazi se uKnjizi Postanka, poglavlja 5 – 9. Ta knjiga izvještava kako Noa spašava svoju obitelj i sve vrste životinja od potopa. KasnijeBog s Noom sklapa savez i izdaje zapovijed da njegovi sinovi napuče zemlju.

Noa u starozavjetnim spisima

[uredi |uredi kôd]
Noina arka. Noa izdaje upute, a ljudi grade arku - francuski umjetnik oko 1675.
Prikaz Noe i golubice koja se s maslinovom grančicom vraća u arku nakon povlačenja voda,ranokršćanskekatakombe (2. – 4 st.)
Noa s prikazom arke, freska iz crkve Pokrova presvete Bogorodice,Beograd

Ljudska pokvarenost i potop

[uredi |uredi kôd]

Prema Biblijskojpripovijesti, kad je Noa imao šesto godina, Bog, vidjevši ljudsku pokvarenost koja se raširila po zemlji, rastužio se i odlučio poslati veliki potop da uništi neposlušan ljudski rod. Ali vidio je da je Noa pravedan čovjek i uputio ga da sagradi arku i okupi sebe i svoju obitelj sa svakom vrstom životinja, muško i žensko. I tako je poplava došla i sav život je uništen, osim za one koji su bili s Noom. I vode su se raširile zemljom 150 dana.

Božji savez s Noom

[uredi |uredi kôd]

Nakon povlačenja vode arka se zaustavila na planinamaArarata. Tamo je Noa sagradiooltar Bogu (to je prvi oltar spomenut u Bibliji) i prinio žrtvu. Kad je Gospodin namirisao ugodan miris, rekao je da nikad više neće zemlju strovaliti u propast zbog čovjeka, niti će ikad više uništiti sva živa stvorenja. Tada Bog učini savez u kojemu će Noa i njegovi nasljednici od sada pa ubuduće biti slobodni jesti meso i životinje će se bojati čovjeka, a čovjeku je zabranio jesti meso „u kojemu je duša, to jest njegova krv“. Također zabranio je prolijevanje ljudske krvi, jer je čovjek stvoren na sliku Božju. Bog je blagoslovio Nou i njegove sinove i rekao im neka se plode i množe. I kao znak svog saveza stavio jedugu na nebo.

Noini nasljednici

[uredi |uredi kôd]

Nakon potopa Noa je bio prvi koji je orao zemlju. Posadio je vinograde, pio je vino, i opio se, te se otkrio nasred šatora. Noin sin Ham vidio je svog oca golog i obavjestio svoju braću koja pokriše Nou. Noa se probudio i prokleo Hamova sinaKanaana vječnim ropstvom dok jeŠemu i Jafetu udijelio svoj blagoslov (Post 9, 25-27).

Noa je umro 350 godina nakon potopa, u dobi od 950 godina kao posljednji od velikih dugovječnih pretpotopnih Patrijarha. Najdulji životni vijek čovjeka, kako Biblija kaže, smanjivao se brzo nakon toga, od 900 godina do 120 godina, koliko je poživioMojsije unutar samo nekoliko generacija. Nekoliko generacija poslije životni vijek je u prosjeku bio manji od sto godina.

Noa u židovskoj predaji

[uredi |uredi kôd]

Noina pravednost predmet je mnogih rasprava međurabinima. Opis Noe kao pravednika nekima pretpostavlja da je njegova savršenost relativna. U njegovom vremenu on je mogao biti smatran pravednikom, ali u vremenima pravednosti poputAbrahamove on se ne bi smatrao tako pravednim. Istaknuli su da Noa nije molio Boga u ime onih koji su trebali biti uništeni kao što je Abraham molio za stanovnikeSodome iGomore. Noa nikad nije viđen da govori, on je slušao Boga i djelovao po njegovim naredbama. To je navelo komentatore da ponude model Noe kao „čovjeka u krznenom kaputu“ koji je osigurao sebi udobnost dok je ignorirao susjede.

Drugi, kao što jesrednjovjekovni komentatorRashi, držao se naprotiv toga da je gradnja arke trajala 120 godina, dajući tako grešnicima vremena za pokajanje, koje je vrijeme slave povezano sKnjigom o Jošui (5,5-11), tijekom kojeg Noin pradjedMetuzalem uzima Nou sa sobom u misiju nakon što je Bog uzeo sve pravednike k sebi u smrti, da bi nagovorio grešnike na pokajanje.

Noa u kršćanskoj predaji

[uredi |uredi kôd]

Prema ranimkršćanima potop je bio uobičajena sličnost s dolaskom posljednjeg suda. UEvanđelju po Luki (17, 26) Isus navodi: „I kao što bijaše u dane Noine, tako će biti i u daneSina Čovječjega.“ Zbog toga se pretpostavlja da će drugi dolazak biti sličan potopu gdje će doći brzo i neočekivano odvajanje između spašenih i osuđenih. Noa predstavlja one koji će biti spašeni, a oni koji su se utopili su bili oni koji nisu vjerovali.

Noa je nazvan prorokom prevednosti uDrugoj Petrovoj poslanici (2, 5).Prva Petrova poslanica izjednačuje spasonosnu snagukrštenja sa spašavanjem onih koji su bili u arci. Kasnije kršćanske misli arku uspoređuju sCrkvom: spasenje dolazi samo u Kristu Gospodinu.Sveti Augustin (354. – 430.) u djelu „Božji grad“ prikazuje kako dimenzije arke odgovaraju dimenzijama ljudkog tijela koje odgovaraKristovom tijelu; izjednačavanje arke i Crkve još je uvijek prisutno uanglikanskom obredu krštenja.

Noina tri sina općenito su interpretirani u srednjovjekovnom kršćanstvu kao osnivači naroda tri poznata kontinenta (Jafet –Europa;ŠemAzija; Ham –Afrika) iako rjeđa inačica smatra da oni predstavljaju tri klase srednjovjekovnog društva (Šem –svećenici; Jafet –ratnici; Ham –seljaci).

U 18. i 19. stoljeću shvaćanje da su Hamovi sinovi ocrnjeni grijehom rezultiralo je religioznim opravdanjem ropstva.

Noa u islamskoj predaji

[uredi |uredi kôd]

U islamu, Noa je znan kaoNuh (arapski نوح).[2][3] Jedno jepoglavljeKurana nazvano po njemu.[4]

Nuh je propovijedao politeistima te je sagradio arku na kojoj je spasio sebe i druge pravednike.

Značaj

[uredi |uredi kôd]
Duga je znak Božjeg saveza s Noom, odnosno svim ljudima

Dok su potop iNoina arka najpoznatiji dijelovi pripovijesti o Noi, on se u Knjizi Postanka također spominje kao prvi poljoprivrednik i izumiteljvina, kao i epizoda o njegovom opijanju te kasnije prokletstvo Hamovo. Pripovijest o Noi predmet je velikih rasprava u kasnijojabrahamskoj tradiciji i imala je golem utjecaj na zapadnukulturu.Židovski su mislioci raspravljali o veličini Noine pravednosti.Kršćani suCrkvu usporedili s Noinom arkom.

Priča o Noi i potopu čest je motiv u umjetnosti, a u 20. stoljeću nekoliko je puta iekranizirana.

Izvori

[uredi |uredi kôd]
Bilješke i literatura
  1. Noa,Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 1. prosinca 2015.
  2. Ibn Kathir,Stories of the Prophets
  3. Hughes, Thomas Patrick (1995).Dictionary of Islam : being a cyclopaedia of the doctrines, rites, ceremonies, and customs, together with the technical and theological terms of the Muhammadan religion.
  4. Nuh

Vidi još

[uredi |uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi |uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temiNoa
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Noa&oldid=7113116"
Kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp