Njemačka je jedna od najrazvijenijih državasvijeta i jedna od osnivačkih članicaEuropske unije. Članica je iUjedinjenih naroda,NATO-a, skupineG4,G7 iG8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga jeeuropskazemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnijeeuropskogospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.[3]
Protudemokratske snage, kakoljevičarske tako idesničarske, imale su sve veću potporu. Na izvanrednim izborima u srpnju i studenom1932. nacisti su osvojili 37,2% odnosno 33,0% glasova.
Hitler je1934. stekao apsolutnu vlast, jer je postao ipredsjednik.
Hitlerova agresivna politika pripajanja susjednih zemalja, kako bi se za njemački narod osvojio "životni prostor" (Lebensraum) izazvala je2. svjetski rat u Europi1. rujna1939. godine. Njemačka je u početku imala velike vojne uspjehe i osvojila glavninueuropskog kopna, uključujući i znatan dioSovjetskog Saveza. Ipak, pritisnuta s dvije strane Sovjetskim Savezom iSAD-om, Njemačka je počela gubiti rat.
Nakon Hitlerova samoubojstva, Njemačka je kapitulirala8. svibnja1945. godine. Poraz je doveo do velikihteritorijalnih gubitaka, 15 milijunaprognanika koji su se iselili na preostali teritorij i 45 godina podijeljene Njemačke. Rat je izazvao uništenje 80% svih njemačkih gradova s više od 100 000 stanovnika. Ipak, gospodarstvo se naglo oporavilo1950-ih godina (tzv.Wirtschaftswunder ili „gospodarsko čudo”), a gradovi su postupno obnovljeni.
Godine1949. osnovane su dvije njemačke države:Savezna Republika Njemačka, koja je izvorno imala dvanaest saveznih država iNjemačka Demokratska Republika s pet saveznih država (umjesto kojih su1952. uvedeni okruzi).Saarland se pridružila SR Njemačkoj1957. godine. Tijekom1960-ih duž cijele granice, preko1000km, izgrađen je sigurnosni kompleks sa svrhom sprečavanja ilegalnih prelazaka.
Njemačka je ustavna saveznademokracija, čiji politički sustav se temelji naGrundgesetz für die Bundesrepublik Deutschland („Temeljni zakon za Saveznu Republiku Njemačku”) koji je donesen 1949. godine pod utjecajem zapadnih sila pobjednica. Njemačka imaparlamentarni sustav, na čeluBundesregierung („Savezne vlade”) jeBundeskanzler („Savezni kancelar”) kojeg bira parlament te on imenuje savezne ministre.
Njemački parlament zove seBundestag (Savezni parlament). Zastupnici za njega biraju se svake četiri godine na izborima. Sustav izbora je proporcionalni s pragom od 5% na razini cijele državi.Bundestag se sastoji od 598 ili više zastupnika od kojih se 299 bira s tzv. prvim glasom s liste osoba, a 299 sa stranačke liste tzv. drugim glasa. Cijeli izborni sustav je tako napravljen da u konačnici o broju zastupnika odlučuje tzv. drugi glas.
Zbog potrebnih povećavanja broja zastupnika je broj članovaBundestaga nakon izbora 2013. godine iznosio 630 zastupnika. Njemački parlament se prije zvaoReichstag („Carski parlament”) zbog čega se sama zgrada u kojoj se nalaziBundestag i dalje zoveReichstag.
U Njemačkoj postoji još jedno zakonodavno tijeloBundesrat („Savezno vijeće”) u kojega vlade 16saveznih država Njemačke (Bundesländer) šalju, ovisno o broju stanovnika, svoje zastupnike. Zastupnici svake savezne države su dužni glasati jednoglasno, dakle nije moguće da od 6 zastupnikaBavarske 4 glasaju za i 2 protiv, već moraju svi glasati za ili svi protiv. Kada se u Njemačkoj glasa o zakonu koji ne dira prava saveznih država dovoljno je da samoBundestag izglasa zakon. Kada se glasa o zakonu koji dira prava saveznih država potrebno je da iBundestag iBundesrat izglasaju zakon.
Poglavar države jeBundespräsident („Savezni predsjednik“), čije se ovlasti uglavnom svode na ceremonijalne i predstavničke dužnosti. Njega biraBundesversammlung (Savezna skupština).Bundesversammlung služi samo za izbor saveznog predsjednika i sastaje se u zgradiBundestaga. Nju čine svi zastupniciBundestaga plus jednako toliko zastupnika iz parlamenata saveznih država. Kako bi neki njemački zakon u konačnici postao važeći mora ga potpisati i savezni predsjednik koji to može odbiti ako smatra da bi taj zakon kršio temeljni pravni poredak ili temeljna prava građana.
U pogledusudstva treba spomenutiUstavni sud (Bundesverfassungsgericht), koji može poništiti bilo koji zakon ili administrativni dokument ako ga ocijeni neustavnim. Njegovo sjedište je uKarlsruheu.
Njemačka se nalazi u prirodnogeografskom središtu Europe, ali je zbog gospodarske razvijenosti, političkoj i ekonomskoj važnosti i pripadnostiEuropskoj uniji pribrajamoZapadnoj Europi.
Središnji položaj Njemačke u Europi prometno je vrlo važan, jer se preko nje spajaju istok i zapad Europe, te sjever i jug. Prometno je Njemačka u europskim okvirima gotovo nezaobilazna. Na svome sjeveru Njemačka izlazi na dva mora,Sjeverno iBaltičko more, koja su spojena umjetno prokopanimKielskim kanalom. Sjeverno more vrlo je prometno pa seHamburg razvio u jednu od najznačajnijih svjetskih luka. Žila kucavica njemačkog gospodarstva jest rijekaRajna koja povezuje različite gospodarski razvijene europske regije, odAlpa do Sjevernog mora, a povezujeŠvicarsku, Njemačku,Francusku iNizozemsku. Najvećim dijelom teče kroz Njemačku.
Južnije odDunava nalazi se predalpski prostor, koji je u dobapleistocenskih odledbi bio oblikovan djelovanjem ledenjaka, što su se spuštali niz padine Alpa i u podlozi izdubili brojna ledenjačka jezera. Zbog djelovanja ledenjaka nastale su brojne naslage pijeska i šljunka. Predalpski se prostor postupno izdiže prema jugu, gdje se nalazeBavarske Alpe. Bavarske Alpe dio su najvećeg europskog planinskog lanca nastalog u dobaalpske orogeneze utercijaru. Zbog relativno mlađeg nastanka, Bavarske Alpe siromašne su rudnim bogatstvima, ali jačanjem turističkih kretanja ovaj se dio Njemačke zbog prirodnih ljepota i povoljnih uvjeta za razvoj skijaškog i planinarskog turizma posljednjih tridesetak godina posebno jače razvija.
Planinski sustavSchwarzwald nalazi se na jugozapadu Njemačke, a ime je dobio po vazdazelenim šumamajele ismreke. Planina je nastala za vrijemehercinske orogeneze (Devon) pa je bogatarudama. Visine najviših vrhova ne prelaze 1500 m. U prošlosti se stanovništvo Schwarzwalda, zbog izoliranosti tijekom dugihzima, bavilo preciznim obrtima kao na primjer proizvodnjomsatova.
Južno njemačko pobrđe uključuje relativno niske gorske nizove paleozojskog postanka, koji se pružaju oko jugozapada prema sjeveroistoku kao npr.Švapske Alpe iliFranačke Alpe. U dolinama rijeka povoljni su uvjeti za proizvodnju hrane.
Njemačko sredogorje nalazi se u središtu Njemačke. Nastalo je u vrijeme hercinske orogeneze pa su vrhovi zbog dugotrajnog zaravnavanja relativno niski i prekrivenišumama, a geološki stare stijene bogate surudama. Na temelju tih rudnih bogatstava u19. stoljeću započela je prva njemačka industrijska revolucija. Ovaj kraj se često naziva "prava Njemačka".
Sjeverna njemačka nizina najveća je reljefna cjelina Njemačke. Prostire se od Njemačkog sredogorja na jugu do obala Sjevernog i Baltičkog mora na sjeveru. Nizina je nastala u doba pleistocenskih odledbi, kada se ledeni pokrov nekoliko puta povlačio prema sjeveru (interglacijali) i ponovno je prekrivao (glacijali). Ledenjaci su svojim erozivnim djelovanjem zaravnili ovaj prostor, koji nigdje ne prelazi 90metara nadmorske visine, ostavili velike naslage pijeska i šljunka te izdubili brojna jezera. Za ledenih doba eolskim su djelovanjem nastale naslage plodnog prapora ili lesa na južnim dijelovima Sjeverne njemačke nizine. Ti su prostori gusto naseljeni i iskorišteni za poljoprivrednu proizvodnju. Ledenjačko oblikovanje reljefa ove nizine prestalo je završetkom posljednje odledbe, prije otprilike 12 000 godina. Od tada se rijeke u slabo plodnu nizinu donosile naplavni materijal, a postepeno sešumski i travnatibiljni pokrov. Dugotrajnim naseljavanjem i marljivim radomčovjek je uspio od slabo plodne pjeskovite nizine napraviti plodne površine. Uz neke niske obale Sjevernog i Baltičkog moraplima prodire u unutrašnjost i do desetakkilometara zbog čega nije moguće gospodarsko iskorištavanje pa su ponegdje izgrađeni polderi kao i u susjednoj Nizozemskoj. Rijeke koje se ovdje ulijevaju umore tvore široka riječna ušća, estuarije, povoljna za nastanak luka kao npr.Hamburg (Laba) iBremen (Weser), koji su duboko uvučeni ukopno.
U Njemačkoj prevladavaumjereno topla vlažna klima, a na Alpama iplaninska klima. Cijeli je prostor pod snažnim utjecajemAtlantskog oceana s kojeg stalni zapadni vjetrovi donose vlažanzrak tokom cijele godine. U istočnim dijelovina Njemačke izraženija je kontinentalnost pa je česta nestabilna vremenska situacija pod utjecajem sukoba kontinentalnih i maritimnih zračnih masa. Količina padalina kreće se između 700mm u zavalama i dolinama do 1000mm iznad 1000 m nadmorem. Prosječna godišnja temperatura iznosi oko 8°C. Pod utjecajem oceanskog zraka zime su blaže, nego što bi se očekivalo po geografskim širinama, a ljeta ipak svježija.
Zbog dugotrajne naseljenosti,prirodnibiljni pokrov u Njemačkoj je jako izmijenjen i danas je samo oko 29% prostora pokrivenošumom. Tipična biljna zajednica jebukova šuma, ali veliki problemi za biljni pokrov nastali su zbog ubrzanih procesa industrijalizacije i automobilizacije, koji su uzrokovalikisele kiše. U Njemačkoj se zbog velikih šteta uzrokovanih onečišćenjima posebna briga poklanjapošumljavanju iekološkim problemima.
U gospodarskom životu Njemačke vrlo važnu ulogu imaju najveće rijeke.Rajna je najznačajnija rijeka, koja teritorijom Njemačke protjeće i u dužini oko 700km. Trebalo je više od sto godina intenzivnih radova, da se Rajnu učini plovnom na cijelom toku kroz Njemačku.Dunav spaja Njemačku sa zemljama srednje i jugoistočne Europe. Za potreba njemačkog, ali i europskog gospodarstva prokopan je spojni kanal koji povezuje rijeke Rajnu i Dunav. RijekaLaba nalazi se periferno u odnosu na gospodarski najrazvijenjije dijelove Njemačke, ali je vrlo značajna za zemlje srednje Europe, koje nemaju izlaz na more.
Njemačka je četvrta gospodarska sila nasvijetu nakonSAD-a iKine iJapana, te gospodarski najjača država Europe.
Ipak,kapitalističko gospodarstvo Njemačke sve se teže nosi sa zahtjevima socijalne države. Kruti ustroj koji zahtijeva velike socijalne doprinose iz plaće doveo je do akutnog problemanezaposlenosti, dok su njemački umirovljenici izborili socijalne primitke, koji nadmašuju doprinose od radnika. Moderniziranje gospodarstva u istočnom dijelu Njemačke i dalje je skup i dugoročan problem, na koji zapadne savezne države godišnje troše oko 100 milijardadolara.
Nedavno usvajanjezajedničke europske valute i opća politička i ekonomska integracija u Europu trebali bi donijeti velike gospodarske promjene.
Njemačkaprometna mreža je suvremena, dobro razgranata i djelotvorna zahvaljujući stoljetnoj tradiciji i pogodnoj konfiguracijitla bez velikihprirodnih prepreka. Cestovni sustav obuhvaća više od 220 000 kilometara (oko 11 000km su autoceste); cestovna je mreža osobito gusta nazapadu, uz najurbaniziranija područja. Njemački željeznički sustav ima oko 40 000km pruga; suvremen je i djelotvoran, osobito na zapadu.Frankfurtska zračna luka treća je u Europi poslijeLondona iPariza.RijekeRajna iLaba su okosnice riječne mreže.
U Njemačkoj živi 82.175.684 stanovnika (31. prosinca2015.).[8]Nijemci čine najveći broj 89,6% (cca 73 600 000). U Njemačkoj živi 7 289 149 (2015.) stranih državljana, a najveća skupina suTurci 1,83% (1.506.000) zatim slijedePoljaci (741.000),Talijani (596.000),Rumunji (453.000),Sirijci (366.000),Grci (340.000),Hrvati (297.895),Rusi (231.000),Srbi (230.000) iBugari (227.000). Većinu stranih državljana čineizbjeglice, radnici (Gastarbeiter) i njihove obitelji. Njemačka je glavni cilj političkih i ekonomskih bjegunaca iz mnogih zemalja u razvoju.
Osim Nijemaca i stranih državljana u Njemačkoj žive 4 nacionalne manjine (nationale Minderheiten). Na sjeveru žividanska manjina s otprilike 50 000 pripadnika i to uglavnom u najsjevernijoj zemljiSchleswig-Holstein. Frizijci (60 000) žive na zapadnim obalama Schleswig-Holsteina i dijelom uDonjoj Saskoj. U saveznoj državiBrandenburg živi malobrojnaslavenska manjina po imenuLužički Srbi. U Njemačkoj od srednjeg vijeka žive iRomi kojih ima oko 70 000.
Pismenost iznosi 99%, a očekivani životni vijek je 78 godina (žene 81, muškarci 75). Prema dobnoj strukturi 14,7% spada u skupinu 0-14 godina, 67,3% u skupinu 15-64 godina i 18% u skupinu iznad 65 godina.
Njemačka je među prvim zemljama u svijetu poobrazovanju, tehnološkom razvitku i gospodarskoj proizvodnji. Od kraja2. svjetskog rata, broj mladih koji upisuju fakultete porastao je više od tri puta, a zanatske i tehničke škole u Njemačkoj spadaju u sam svjetski vrh. S prihodima od 25 000 eura po glavi stanovnika, Njemačka je društvo srednje klase. Širokogrudan sustavsocijalnog osiguranja omogućuje besplatno zdravstvo, naknade za nezaposlenost i ostale socijalne prednosti. Nijemci su veliki turisti - svake godine milijuni Nijemaca putuju u inozemstvo.
Zemljovid konfesionalne pripadnosti po cenzusu 2011: žuta: rimokatolici, ljubičasta: evangelici, zelena: bez konfesije; tamna: apsolutna većina, svjetla: relativna većinaKatedrala uWetzlaru
Njemački ustav, Grundgesetz, jamči slobodu vjere i vjeroispovijesti, te kaže da se nitko ne smije diskriminirati zbogvjere.
Katoličanstvo je bilo glavna religija u Njemačkoj do 16. stoljeća, kad je reformacija drastično promijenila stanje.Martin Luther se1517. suprotstavioKatoličkoj Crkvi i osnovaoprotestantizam. Danas većina protestanata u Njemačkoj spada u Njemačku evangeličku crkvu.
Najraširenija religija u Njemačkoj jekršćanstvo.Protestanti, odnosno Njemačka evangelička crkva, čine 31% populacije. Nalaze se na sjeveru i istoku zemlje.Katolici čine također 33% populacije, a smješteni su na jugu i zapadu zemlje. Oko 55 milijuna ljudi pripada kršćanskim denominacijama. Daljnjih 30% su oni koji se nisu izjasnili kao vjernici.
Preostalih 10% stanovništva čini oko 4%muslimana (3,3 milijuna), a većinom su turskog podrijetla, oko 900 000 ljudi (1,5%) pripadapravoslavnim zajednicama (većinomSrbi iGrci), milijun ostalih kršćana, milijun članova zajednica s posebnim statusom, milijun članova novih religioznih pokreta, milijun članova duhovnih zajednica, 150 000Židova, 150 000budista i 100 000hinduista.[9]
Njemački jezik, koji ima mnogo dijalekata, u 19. stoljeću je biolingua franca srednje, istočne i sjeverne Europe, a i danas se uči diljem svijeta kao jedan od najvažnijih jezika. Mnogi velikani nisu bili Nijemci, ali su djelovali u ozračju njemačke kulture, npr.Mozart,Kafka iNikola Kopernik.
Odnedavno se Njemačka vratila na svjetsku kulturnu scenu u velikom stilu, s preporođenimBerlinom (Berlinski filmski festival), te novom glazbom i umjetnošću.
Između ostaloga, ufilmu i književnosti postoji jak trend, da se obrađuju teme vezane uz njemačko ujedinjenje.
1)Značajan dio teritorija se nalazi uAziji2)Nije član UN-a. Priznalo ga je 97 od 193 država članica UN-a (do kraja 2020.), 22 od 27 zemalja EU.3)U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom4)Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe5)Priznata od strane više članica UN-a, uključujućiRusku Federaciju
