Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispodrazine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju sepolderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija.
Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protivšpanjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranjaUtrechtske unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraćeNizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajemOsamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira uMünsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati unacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu uBDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto uljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini.
Za vrijeme vladavine Kraljevine Burgundije vojvoda Niskih Zemalja, koji uglavnom prebiva uFlandriji ili uBrabantu, Niske Zemlje nazivales pays de par deça što u prijevodu značizemlje ovdje prijeko. To je u opreci sles pays de par delà, što pak značizemlje tamo prijeko, a odnosi se na samuBurgundiju. Nazivniske zemlje (pri moru) također biva korišten.
U 15. stoljeću dolazi u uporabu nazivNederlanden (Niske Zemlje). Za razliku od naziva susjednih država poputFrancuske iliEngleske, ovaj naziv nije etničkog podrijetla već je zemljopisni termin koji tek naznačuje odnos prema nekom drugom višem terenu. Nazivi koji sadržeNieder- koriste se u raznoraznim mjestima na njemačkom govornom području.Niderlant je u kasnom srednjem vijeku prostor između rijekaMaas iRajne što uključuje i današnjiNiederrhein prostor na samom zapaduNjemačke. Područje znano kaoOberland počinje u okolici gradaKölna.
U širem smislu se termin mogao odnositi i na deltu rijekaScheldt, Maas i Rajne, no u tom slučaju se koristi množinski oblik. Većim značajem i važnošću Niskih zemalja dolazi do uporabe termina specifično samo za te prostore. Od otprilike 1490. godine se tako nazivaju i Burgundsko-Hapsburške provincije. Pored nazivaVlaanderen (Flandrija),de Nederlanden (Niske zemlje) postaje najučestalije korišteni termin polovicom 16. stoljeća. U francuskom se koristiPays-Bas, talijanskomPaesi Bassi, a njemačkomeNiederlande. U nizozemskom se koriste i jedninski i množinski oblici dočim francuski i engleski (Low Countries) koriste isključivo množinu.
Kartograf Ortelius koristi 1570. nazivNeder-Germanië (Niska-Njemačka).Renesansni humanisti vraćaju ponovno u uporabu nazivBelgica kojeg je osmislioGaj Julije Cezar. Nakon Nizozemske revolucije ostaju naziviBelgium iNederlandt u uporabi kako za Nizozemsku u cijelosti tako i za pojedine države. KolonijaNova Nizozemska se u latinskom nazivaNova Belgica ili pakNovum Belgium. U vrijeme Španjolske i Austrijske uprave se koristi nazivBelgium Regium dok seBelgium Foederatum koristi samo za Republiku Ujedinjenih Niskih Zemalja. Kasnije se inozemstvu sve češće na Republiku referira pod nazivomHolland.
Nizozemska se nalazi na sjeverozapaduEurope, a graniči saSjevernim morem,Njemačkom iBelgijom. Duljina kopnene granice iznosi 1027 kilometara, a duljina obale je 451 kilometar.
Nizozemska bez nasipa. Otprilike 27% površine Nizozemske, uključujući najgušće naseljeni i ekonomski važni zapad, leži ispod razine mora.
Nizozemska je sa sjevera i sa zapada omeđenaSjevernim morem. Na sjeveru se nalaze pješčani vadenski otoci (također poznati i kaoFrizijski otoci), niz preprečnih otoka južno od kojih se nalazi plitkoVadensko more (nizoz.Waddenzee). U samom središtu zemlje se nalazi IJsselmeer (u prijevoduJezero IJssel), na mjestu nekadašnjeg jezera Zuiderzee koje je izgradnjom prepreke Afsluitdijk 1932. godine zatvoreno te sada sadrži samo slanu vodu. Važnija ušća i estuariji suDollard iLauwers na sjeveru,Hollandsch Diep,Haringvliet,Grevelingenmeer teOoster iWesterscheide na jugozapadu. Nizozemska obala prolazi kroz dvodnevnu morsku mijenu čija amplituda duž obalu varira između 1,5 i 2 metra, ovisno o utjecaju vjetra. Pored vertikalnog kretanja vode postoji i vodoravno kretanje, tzv. plimne utrke. Zbog relativno blagih temperatura (3 °C zimi i 16 °C ljeti)Vadensko more iOosterschelde prepuni suiverkka zlatopjegog, lista i dagnji.
Kroz stoljeća, nizozemskaobala se znatno mijenjala zbog prirodnih katastrofa i ljudskog djelovanja. Jedan od najvećih gubitaka zemlje dogodio se1134. godine, kada je stvorenootočje Zeeland, na jugozapadu Nizozemske.
Dne14. prosinca1287., dogodila se poplava na danSvete Lucije, koja je razorila Nizozemsku iNjemačku, a poginulo je oko 50 000 ljudi. To je bila najrazornijapoplava upovijesti, za koju postoje zapisi.[1] Godine 1421. nastala je poplava na danSvete Elizabete Ugarske, koja zbog loše gradnje, uništava novipolder i poplavljuje 72 km2 zemlje. Zadnja velika poplava se dogodila 1953., kada je snažna oluja razrušila nekoliko nasipa na jugozapadu Nizozemske i više od 1800 ljudi se utopilo. Nizozemskavlada odlučuje otvoriti radove, pod nazivomDelta projekt, kojim bi se nizozemska obala zaštitila od budućih poplava. Projektu je trebalo više od 30 godina da se završi.[2]
Polder je nekadašnje morsko dno koje je isušeno gradnjombrane icrpljenjem vode. Niži je odrazine mora, a da ga more ne preplavi, sprečava brana. Izgradnjom poldera Nizozemska je dobila mnogo novog teritorija, proširila se na računSjevernog mora. Polder se koristi kao i svako drugo zemljište: za poljoprivredu, gradnju naselja, prometnica.Međunarodna zračna luka Schiphol kodAmsterdama nalazi se u polderu.
Osvajanje novog zemljišta počinje izgradnjom nasipa (širokim do 100 m i visokim do 15 m). Obično se ogradjuju geometrijski pravilne četverokutne ili višekutne plohe. Prve dvije godine voda se postupno crpi sa zemlje. U sljedeće četiri godine, na dobivenom slanom zemljištu prvo se uzgajaju biljke koje podnose slanu vodu i koje pridonose učvršćivanju zemljišta. Tek nakon potpunog oslobađanja zemlje odsoli, a to je nakon gotovo osam godina, počinje stvarno iskorištavanje poldera kao obradivih površina za uzgoj kultiviranihbiljaka.
Vjetrenjače u Nizozemskoj
Sve do 19. st. za isušivanje poldera koristile su se vjetrenjače. U 17. st. tzv. "zlatnom dobu" Nizozemske, dosegnut je vrhunac. Tada je u Nizozemskoj radilo oko 10 000vjetrenjača, jer osim za isušivanje poldera vjetrenjače su služile u prehrambenoj i tekstilnoj industriji, industriji papira, pa čak i za proizvodnju ulja, senfa i boja.Energija vjetra u 19. st. zamijenjena je pumpama pokretanimparom, a danas se koriste električne i pumpe pokretanedizelskim gorivom. Vjetrenjače danas predstavljaju kulturnu atrakciju i neizostavan su detalj nizozemskog krajolika.
Kraljevina Nizozemska je država koja se sastoji od Nizozemske, teritorija u Zapadnoj Europi i karipskih teritorija Bonaire, Saba i Sint Eustatius (koji pripadaju Nizozemskoj), te od zemaljaAruba,CuraçaoNizozemski Antili Iako su sve četiri zemlje Kraljevstva jednakopravni dijelovi teritorija Kraljevstva, politički status im je donekle različit. Europski dio je podijeljen na dvanaest provincija dok se karipski otoci smatraju posebni općinama gdje svakom od njih direktno upravlja državna vlada.
Nizozemska jeustavna monarhija i parlamentarna demokracija. Važniji događaji u političkoj povijesti su izmjena Ustava 1848. godine pod vodstvom liberalnog vođe Thorbeckea, kojom se između ostaloga staje na kraj moći kralja, uvodi kraljevska nepovredivost te ministarska odgovornost za političke odluke se a parlament dobiva mnogo veći utjecaj te 1919. godina kada se uvodi opće pravo glasa. Nizozemsku politiku dugi niz godina karakterizira tzv.verzuiling (fragmentacija stanovništva u društvene "stupove") no istovremeno postoji velika težnja za postizanjem opće suglasnosti. S međunarodne perspektive je Nizozemska najpoznatija po svojoj liberalnoj politici na polju droga, prostitucije, eutanazije te istospolnih brakova. Glavni grad Nizozemske jeAmsterdam.Haag je međutim još od šesnaestog stoljeća gotovo bez prekida sjedište vlade i monarha.
Dioba vlasti u Nizozemskoj nije u potpunosti sukladna strias politica.Poglavar države je od 2013. godine kraljWillem-Alexander. Zajedno s ministarskim savjetom države ona formira vladu Nizozemske, te ta vlada posjedujeizvršnu vlast dočim je monarhov utjecaj veoma ograničen. Predsjedatelj savjeta ministara je premijer, trenutačnoDick Schoof. Ministri kao i državni sekretari koji zajedno s njima sudjeluju pri vođenju ministarstava formiraju kabinet. Trenutačni kabinet, sačinjenj od stranakaPVV,VVD,NSC iBBB. Najvažniji savjetodavni organ vlade je Državni Savjet čiji jede jure predstojnik poglavar države.
Zakonodavnu vlast dijeli vlada s parlamentom, Staten-Generaalom koji se sastoji od dvije komore. Obje komore moraju iskazati suglasnost s davanjem zakona i mogu pozivati ministre na odgovornost. Tweede Kamer (druga komora) je donji dom i sastoji se od 150 mjesta dodijeljenih na temelju državnih izbora koji se održavaju svake četiri godine. Gornji dom parlamenta je Eerste Kamer (prva komora), čijih 75 mjesta dodjeljuju članovi provincijskih odbora.
Za sudbenu vlast kraljica bira doživotne suce. Za građansko pravo i kazneno pravo je zadužen Hoge Raad der Nederlanden, dok je za administrativno pravo najviši sud Raad van State.
Podjela mjesta u drugoj komori nakon izbora u studenom 2023. godine
Zbogvišestranačkog sustava i velikog broja stranaka još nikada nijednoj stranci od 18. stoljeća nije uspjelo dobivanje apsolutne većine u parlamentu.
Ugrubo se politički sistem može podijeliti na tri bloka: kršćanskodemokratski, s CDA i ChristenUnie kao glavnim predstavnicima, socijalnodemokratski, s PvdA kao najvećom strankom i liberalnodemokratski s VVD kao najvećom strankom. Od sedamdeseteih godina se sustav nekoliko puta fragmentirao. Stranke poput CDA gubile su mjesta dok su nove stranke poput D66 i GroenLinks tijekom devedesetih, a SP u prethodnih nekoliko godina zabilježile popriličan uspjeh na izborima.
Posljednjih godina se najveći razvoj dogodio među strankama desnice. 2002. godine stvara Pim Fortuyn svoju listu (Lijst Pim Fortuyn), koja već iste godine dobiva 26 mjesta. Kakogod, stranka se ubrzo raspada te nestaje na izborima 2006. posve iz druge komore. Iste godine je ustanovljena stranka Partij voor de Vrijheid. Pod vodstvom Geerta Wilders stranka zauzima 9 mjesta u drugoj komori. Na izborima 9. lipnja 2010. dobivaju 24 mjesta.
Nizozemska je decentralizirana država u kojoj brojne teritorijske jedinice posjeduju upravnu moć. Upravne razine se sastoje od tzv.Rijksoverheid (u prijevodu – carska/državna vlada) odnosno centralne vlade s dvanaest provincija, 380 općinom i 21 watterschappa (dijelovi određeni na temelju nasipa, brana i poldera).
Provincije su djelatne na područjuregionalnog planiranja,infrastrukture, ekonomije, kulture te okoliša. Vode također brigu i o općinama te watterschap područjima. Rednovnu upravu svake provincije formira organGedeputeerde Staten kojeg pak kontroliraProvinciale Staten. Potonji s druge strane biraju sami građani provincija.
Općine čine treću upravnu razinu u Nizozemskoj. Najviši upravni organ unutar općina su općinski savjeti koje se bira svake četiri godine.
Školovanje je obavezno od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon petog rođendana djeteta sve do kraja školske godine u kojoj dijete navrši šesnaest godina. Djeca većinom kreću već od četvrte godine u osnovnu školu. U školskoj godini kada dijete navrši sedamnaest godina ono mora obavezno pohađati školu barem dva puta tjedno. U slučaju da škola ima ugovor o praktičnoj nastavi, obavezna nastava se može smanjiti na jedan dan tjedno.
Školovanje može započeti u vrtiću. Zatim slijedi osnovna škola (basisonderwijs). Nakon osnovne škole dolazi sekundarno odnosnonastavljeno školovanje (voortgezet onderwijs) koje je ekvivalent srednjoj školi. Potom preostaje odabir između tri moguća usmjerenja višeg školovanja – strukovno, više poslovno te sveučilišno školovanje.
Na nizozemskim polderima, tim mukotrpno isušenim dijelovima nekadašnjega plitkog morskog ijezerskog dna, razvio se jedan od najznačajnijih europskih agrara.
Nizozemska je danas najveći europski izvoznik poljoprivrednih proizvoda. To se prije svega odnosi na mliječne proizvode (npr. sir gouda, koji naziv nosi po nizozemskom graduGouda). Nizozemski izvoz cvijeća (tulipani) čini 65% svjetskog izvoza. Tulipani potječu izTurske, a oko1500. godine prvi primjerci uvezeni su u Nizozemsku.[3]
Nizozemska ima 17 180 000 stanovnika (2020.). U usporedbi s ostatkom Europe je broj stanovnika u Nizozemskoj u prethodnih pedesetak godina doživio relativno brz porast: 3 milijuna 1850. godine, 5 milijuna 1900., 10 milijuna 1950. te 16 milijuna 2000. godine.[4] Broj stanovnika Belgije, usporedbe radi, je 1850. iznosio 4,5 milijuna (za polovicu više nego u Nizozemskoj), dok sada iznosi tek 10 milijuna. Središnji Zavod za Statistiku očekuje rast stanovništva do maksimalnih 17,5 milijuna 2038. godine nakon čega bi trebao uslijediti pad.[5]
Sgustoćom stanovništva od 401,4 po četvornome kilometru (2011.) Nizozemska pripada najgušće naseljenim zemljama na svijetu. Pa ipak, Nizozemska nema nijedan grad s više od milijun stanovnika. Postoji dvadeset i pet općina s više od sto tisuća stanovnika. Četiri najnaseljenija grada suAmsterdam,Rotterdam,Haag iUtrecht, sva četiri od njih na zapadu zemlje. U isprepletenoj mreži među njima leži niz srednje velikih gradova koji zajedno čine tzv.Randstad (u prijevodurubni grad) koji sadrži oko 40% ukupnog stanovništva Nizozemske.
Južni Holland je s više od tri i pol milijuna stanovnika najnaseljenija provincija zemlje, a slijede jojSjeverni Holland iSjeverni Brabant (oba s oko dva milijuna). U potonjoj provinciji se nalazi t.zv.BrabantStad, sačinjen od pet gradova s ukupno 1,5 milijuna stanovnika i oko 20% industrijske proizvodnje cijele Nizozemske. Na istoku se nalazeArnhem-Nijmegen i Twentestad -– dvije nešto manje aglomeracije, te u urbanom dijelu Limburga na samome juguMaastricht-Sittard-Geleen-Heerlen-Kerkrade. Pored već navedenih gradova postoji još nekolicina gradova koji obnašaju važniju ulogu na regionalnoj razini, poputGroningena iLeeuwardena na sjeveru teMaastrichta na jugu. Oko 82% cjelokupnog stanovništva Nizozemske živi u gradovima.[6]
Nizozemska je kroz povijest bila meta mnogobrojnih imigracija, od kojih su neke više, a neke manje asimilirane. Prema brojevima statističkog zavoda iz 1. siječnja 2005. godine, 80,9% stanovnika suNizozemci, 2,4%Indonežani, 2,4%Nijemci, 2,2%Turci, 2,0%Surinamci, 1,9%Marokanci, 0,8% Antilijanci i Arubanci uz 6,0% preostalog stanovništva. U periodu od 1845. do 1860. godine te u prvih dvadesetak godina nakon Drugog svjetskog rata je velik broj Nizozemaca također emigrirao, poglavito u Sjedinjene Američke Države, Kanadu, Australiju, Južnoafričku Republiku te na Novi Zeland.
Velik dio stanovništva Nizozemske govori više od jednog jezika. Za to je velikim dijelom odgovoran opširan program učenja jezika, kontakt sa susjednim državama te prisutnost velikog broja doseljenika. Mnogi Nizozemci govoreengleski,njemački ifrancuski kao drugi jezik. Alohtoni (doseljenici) prve i druge generacije uglavnom još govore svoj izvorni materinji jezik. Zbog toga postoje velike skupine Nizozemaca koji govoreindonezijski,hindski,turski,berberski,arapski,kineski, itd.
Iako od sredine srednjeg vijeka pretežitokršćanska zemlja, Nizozemska je danas jedna od najnereligioznijih zemalja Europe. U regijama u kojima su katolici i protestanti nekada predstavljali glavne religijske struje sada to više nije slučaj. Od 1989. godine je najveći dio nizozemskog stanovništva nereligiozan.
Među religioznim pučanstvom su polovica katolici (29% stanovništva), 9% je članova reformirane Crkve te 6% protestanata. Oko 4% stanovnika su muslimani, a 1% je sljedbenika budizma. Hinduizam obuhvaća nešto manje od 1% dok sljedbenika judaizma nema niti 0,5%. Još brže od opadanja broja religioznih opada broj onih koji posjećuju crkve ili džamije.
Paralelno sa sekularizacijom je primjećen i rast nereligioznih i neinstitucionaliziranih duhovnih grupa (npr. raznenew age grupe). Članovi takvih skupina su u statistikama predstavljeni kao nereligiozni odnosno bez religije.[7]
Nizozemska (Utrechtska unija) nastala je osamostaljenjem u odnosu na španjolsku krunu u drugoj polovici16. stoljeća. Republika Nizozemska službeno je priznata nakon više od pola stoljeća, i to1648. nakon završetka Tridesetogodišnjeg rata i nakon višegodišnje borbe na kopnu i moru protivšpanjolskihHabsburgovaca, kojima je do tada državno-pravno bila podređena.
Tijekom17. stoljeća Nizozemska je vodila teške ratove, posebno na moru, protivEngleske iFrancuske kako bi zaštitila svoju pomorsku trgovinu, okosnicu gospodarske moći zemlje.
Na prijelazu iz18. u19. stoljeće bila je pripojena Francuskoj (Napoleon je o njoj svojedobno govorio kao o "aluviju kojeg su istaložile glavne rijeke moga Carstva"), a padom Napoleona,1815. godine osnovana je Kraljevina Nizozemska, kojoj je tada pripadala iBelgija (koja se osamostalila1830.).
1)Značajan dio teritorija se nalazi uAziji2)Nije član UN-a. Priznalo ga je 97 od 193 država članica UN-a (do kraja 2020.), 22 od 27 zemalja EU.3)U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom4)Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe5)Priznata od strane više članica UN-a, uključujućiRusku Federaciju
