Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Nin

Koordinate:44°14′N15°11′E / 44.23°N 15.18°E /44.23; 15.18
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojmaNin. Za srednjovjekovnustarohrvatsku županiju pogledajteNin (županija).
Nin
Pogled na Nin
DržavaHrvatska
ŽupanijaZadarska

GradonačelnikEmil Ćurko
Naselja6 gradskih naselja

Površina53,3 km2[1]
Površina središta8 km2
Koordinate44°14′N15°11′E / 44.23°N 15.18°E /44.23; 15.18

Stanovništvo (2021.)
Ukupno2705 [2]
– gustoća51 st./km2
Urbano1101
– gustoća138 st./km2

Odredišna pošta23232 Nin [3]
Pozivni broj+385 (0)23
AutooznakaZD
Stranicagrad-nin.hr

Zemljovid

Nin na zemljovidu Hrvatske
Nin
Nin

Nin na zemljoviduHrvatske

Kipkneza Branimira

Nin je grad uHrvatskoj, smješten na obaliJadranskog mora. Administrativno pripadaZadarskoj županiji. Prvi je hrvatski kraljevski grad.

Gradska naselja

[uredi |uredi kôd]

U sastav grada Nina ulazi 6 naselja (stanje 2008.), to su:Grbe, Nin,Ninski Stanovi,Poljica-Brig,Zaton iŽerava.

Zemljopis

[uredi |uredi kôd]

Nin je gradić smješten oko 15 km sjeverozapadno odZadra. Centar drevnog grada je otočić, promjera 500 m, povezan s kopnom dvama mostovima, nastao na pješčanom sprudu nekadašnjeg ušća rječice Miljašić Jaruge u more. Sa sjeverne strane okružen je pješčanim sprudom i vikend naseljem Ždrijac, s istočne strane se nalazi solana a na južnoj i zapadnoj strani se nalazi noviji dio samog mjesta. Nin se prostire u nekoliko formiranih zona: povijesni otok, vikend naselje Ždrijac, novi dio Nina, Bilotinjak i Ninske Vodice.

Stanovništvo

[uredi |uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz2011. na području Grada Nina živjelo je 2.744 stanovnika, a u samom Ninu 1.132 stanovnika.[4]

Prema popisu stanovništva iz2001. godine na području grada Nina živjelo je sveukupno 4603 stanovnika od toga 2286 muškaraca i 2317 žena. Sam gradić Nin imao je 1256 stanovnika. Prema zapisima, navodno je u Ninu za vrijeme Liburna živjelo 40 000 stanovnika, u Rimsko doba 20 000, a kraljTomislav je u Ninu imao spremnu mornaricu koja se sastojala od 15 000 veslača na condurama i sagenama.[nedostaje izvor]

Grad Nin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1605
1647
1928
1980
2223
2698
3800
3596
4874
5263
5321
5413
4425
6055
4603
2744
2705
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Zadar.Izvori:Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Nin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
598
850
527
474
540
646
1080
944
1173
1316
1346
1378
1169
1692
1256
1132
1101
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela naselja Ninski Stanovi u samostalno naselje, za koje sadrži podatke u 1857. i 1869. U 1869. sadrži podatke za naselje Zaton.Izvori:Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

[uredi |uredi kôd]

Grad Nin administrativno se sastoji od 6 naselja: Nin, Ninski Stanovi, Grbe, Zaton, Žerava i Poljica Brig.

Gradonačelnik: Emil Ćurko

Povijest

[uredi |uredi kôd]
Donja gradska vrata (u mjesnom govoru nazivaju se Bardelina)
Gornja gradska vrata
Crkva Sv. Križa

Prvo naselje u Ninu na području otočića razvilo jeilirsko plemeLiburni u9. st. pr. Kr. nakon nemira izazvanih panonsko-balkanskim seobama. Vremenski je to krajbrončanog i početakželjeznog doba. Još starije naselje pronađeno je oko 300 metara južnije na području današnje solane a datira semlađe kameno doba. Nin se prvi put spominje u oblikuHemionoi u djelu Periplus grčkog pisca Pseudo Skilaka, a najvjerojatnije je iskrivljeni oblik imenaAinonoi. Kasnije grčki pisci ime Nina navode u oblikuAinona, a rimski u oblikuAenona.

Početkom1. st. pr. Kr. gubi se Liburnski utjecaj a zamjenjuje ga rimski kada se pojavljuje i drugo ime za Nin – Enona. Za vrijeme utjecaja Rima Nin je imao svoju statutarnu autonomiju.
Doseljavanjem Slavena iHrvata na ove prostore Krajem6. st i početkom7. st Nin postaje njihovo prvo političko, kulturno i vjersko središte. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara Nin je jedna od njihovih prijestolnica iz koje upravljaju državom, a isto tako i važna ratna i trgovačka luka.7. lipnja879. godine knezBranimir odpape Ivana VIII. prima pismo koje je u ono doba bilo priznanje državeHrvatske.1069. godinePetar Krešimir IV. u Ninu prvi nazivaJadransko morenašim morem u darovnici kojom zadarskomsamostanu sv. Krševana daruje otokMaun.1080. godine za vrijeme kraljaDmitra Zvonimira papinski legat održava crkveni sabor.
Gubitkom državne samostalnosti Nin kao i cijela Hrvatska pada pod mađarsku krunu. Za to vrijeme Nin je samostalna gradska komuna što mu potvrđujuAndrija II.1205. godine iBela IV.1244. godine.Ludovik I. Anžuvinac1371. godine održava sabor plemstva i građanstva hrvatske iDalmacije i naziva Ninnaš glavni i kraljevski grad dalmatinski.
Nin je pod hrvatsko ugarskim kraljem do1409. godine kada ga sramotnom prodajomLadislav Napuljski zajedno s Dalmacijom,Zadrom i ostalim autonomnim gradovima predao Mlečanima. Nin zadržava svoju autonomiju. U strahu odTuraka Mlečani1537. godine napuštaju Nin, Turci ga ruše ali ga nisu zadržali. Stanovništo se vraća i obnavlja grad i zidine. PočetkomCiparskog rata1570. godine Turci još jednom nakratko zauzimaju Nin, a Mlečani ga s brodova razaraju. Godine1646. Mlečani ponovo napuštaju Nin, ali ovom prigodom su ga prvo zapalili te s dvije velike i četiri male galije bombardirali iz luke. Nakon ovog razaranja, iako je pokušana obnova grada, Nin više nikada vratio prijašnju važnost.
1828. godine konačno je ukinutaNinska biskupija, a zbog malarije stanovništva je sve manje. Od1903. do1909. godine vrši se asanacija rječice Jaruge, kanalizira se njeno ušće i premješta istočnije od samog grada (otoka). Stanovništvo se vraća, a grad ekonomski jača jer je riješen najveći problem stanovanja u gradu.
Kraljevina Jugoslavija nije se puno brinula za sam grad tako da su ostali neiskorišteni njegovi potencijali.
Tek nakonII. svjetskog rata počelo se ulagati u Nin (izgrađena je ciglana, uređena solana).
Nakon osamostaljenja Hrvatske, odlukomHrvatskog sabora Nin je 1997. godine dobio status grada.

Gospodarstvo

[uredi |uredi kôd]

Poznate osobe

[uredi |uredi kôd]
Kip Grgura Ninskog djelo kiparaIvana Meštrovića

Spomenici i znamenitosti

[uredi |uredi kôd]

Obrazovanje

[uredi |uredi kôd]

Osnovno školstvo

[uredi |uredi kôd]

Kultura

[uredi |uredi kôd]
  • Galerije
    • Galerija Višeslav
  • KUD Branimir Nin
  • SV Zadar – osnovan je u siječnju1996. godine i ima dvije sekcije: tamburaški orkestar i mažoretkinje.

Šport

[uredi |uredi kôd]
  • MNK "Aenona", Nin
  • boćarski klub "Grgur Ninski"
  • Od 1983. trči se utrkaNin – Zadar.
Nin

Gastronomija

[uredi |uredi kôd]
  • Šokol, najpoznatija ninska delicija

Izvori

[uredi |uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske.Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski).Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022.Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured.Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.

Vanjske poveznice

[uredi |uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temiNin
v • u
Naselja u sastavu Grada Nina
v • u
Gradovi i općine Zadarske županije
Gradovi
Općine
Ostale općine i gradovi po županijama u Hrvatskoj
Popis općina u HrvatskojPopis gradova u Hrvatskoj
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nin&oldid=7006901"
Kategorije:
Skrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp