Rad trgovina nedjeljom odnosi se na mogućnosttrgovina, da radenedjeljom, nadan utjednu koji se ukršćanstvu prepoznaje kao "dan odmora". Pravila koja se odnose narad trgovina nedjeljom variraju oddržave do države, a negdje je i zabranjen rad trgovina nedjeljom (npr.Norveška,Švicarska i dr.)
Glavni argument trgovaca za rad trgovina nedjeljom je u blagostanjupotrošača.Radno vrijeme nedjeljom pruža više vremena za kupovinu. Većinaljudi ima višeslobodnoga vremena nedjeljom pa time i više vremena za odlazak u kupovinu. Rad trgovina nedjeljom potiče dodatnozapošljavanje radnika u trgovini te veći promet izaradu trgovaca. U vrijemeturističke sezone, rad trgovina nedjeljom pomaže povećanju turističkeponude ipotrošnje. Ako je u nekoj državi zabranjen rad trgovina nedjeljom, kupci u graničnom području odlaze u kupnju nedjeljom u susjednu državu, ako tamo nije zabranjen rad trgovina nedjeljom.
Argumenti u korist neradne nedjelje obično dolaze odsindikata i udruga,Crkve, kao i socijalističkih i demokršćanskih stranaka. Oni se zalažu za zaštitu radnika u trgovini, ranjivih zbog ekonomskih uvjeta i nedostatka sigurnosti radnog mjesta. Radnici imaju potrebu zaodmorom i provođenjem vremena u kruguobitelji, pogotovo ako imajudjecu.
Za vjernike, nedjelja je dan posvećen štovanjuBoga, svetkovanju, odlasku nasv. misu, odmoru irekreaciji. TrećaBožja zapovijed glasi: "Spomeni se da svetkuješ dan Gospodnji." Kršćani svetkuju nedjelju suzdržavanjem odposlova, izuzev onih vezanih za obiteljske potrebe i prijeko potrebnih poslova, koji su nužni i nedjeljom. Dio kršćana umjesto nedjelje, slavisubotu pa nastoje, da subotom imaju slobodni dan zabogoslužje i odmor.
Ograničavanjem rada trgovina nedjeljom pomaže se i malim i srednjim trgovcima.
Inzistiranje na neradnoj nedjelji bilo je najvažnije političko-socijalno pitanjeKatoličke Crkve uHrvatskoj sredinom 2000.-ih. Na inicijativubiskupa, vladaIvice Račana zabranila je rad nedjeljom.[1] OdlukomUstavnog suda taj zakon je ukinut28. travnja2004. godine. VladaIve Sanadara ponovno je zabranila rad trgovina nedjeljom15. srpnja2008. godine, s primjenom od početka 2009. godine. Odlukom Ustavnog suda taj zakon je ponovno ukinut19. srpnja2009. godine.Hrvatska biskupska konferencija promijenila je strategiju i umjesto zabrane rada trgovina nedjeljom, zatražila je, da se radnici, ako moraju raditi nedjeljom, za to dvostruko plate. VladaAndreja Plenkovića uredila je rad trgovina nedjeljom izmjenom i dopunom Zakona o trgovini, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2023. godine. Trgovine mogu raditi 16nedjelja tijekom godine, uz ispunjenje ostalih uvjeta u vezi s fondomradnog vremena.[2]