Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena odarché »prvi« iepiskopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga uKatoličkoj Crkvi redovito imabiskup, koji se nalazi na čelunadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jednecrkvene pokrajine ilimetropolije.
Biskupija se naziva nadbiskupijom kad je riječ o glavnoj biskupiji unutar jedne crkvene pokrajine ili (metropolije), ili kad su posrijedi neki drugi razlozi, uključujući i one povijesne naravi.
Nadbiskup na čelu crkvene pokrajine ili metropolije jeprvostolnik ilimetropolit. Izuzetak od pravila da je metropolit uvijek nadbiskup jest rimski biskup (papa), koji nije nadbiskup, iako je prvostolnik ili metropolit rimskecrkvene pokrajine ili metropolije, što obuhvaća cijelulacijsku oblast.
Nadbiskup se od biskupa ne razlikuje posvetomu Redu, nego samo po položaju, i razlika među njima nijesakramentalna, nego službovna, odnosno po službi koju nadbiskup vrši ili po časti iskazanoj dotičnome biskupu.
Nadbiskupi bez prvostolničke ili metropolitske službe
[uredi |uredi kôd]UKatoličkoj Crkvi postoje tri vrste nadbiskupâ, koji nisu prvostolnici ili metropoliti, i to:
1. Nadbiskupibiskupija koje nose naslov nadbiskupije premda nisu prve ili glavne u jednoj crkvenoj pokrajini ili metropoliji. Te se nadbiskupije redovito uvrštavaju kaosufraganske u najbližu crkvenu pokrajinu ili metropoliju, ili su možda iz posebnih razloga izravno podvrgnuteSvetoj Stolici.
Primjera iz prvoga slučaja ima više uItaliji, gdje subiskupska sjedišta uAcerenza iMatera-Irsinasufraganska nadbiskupa uPotenza-Muro Lucano-Marsicio Nuovo,Trani-Barletta-Bisceglie sufragansko nadbiskupa uBari-Bitonto,Manfredonia-Vieste-San Giovanni Rotondo sufragansko nadbiskupa uFoggia-Bovino,Brindisi-Ostuni iOtranto sufraganska nadbiskupa uLecciu, itd.; ili uFrancuskoj, gdje su biskupska sjedišta uAvignonu iAixusufraganskamarsejskoga nadbiskupa,Sens sufragansko nadbiskupa uDijonu,Chambéry sufragansko nadbiskupa uLyonu,Albi iAuch sufraganska nadbiskupa uTouloseu,Bourges sufragansko nadbiskupa uToursu.
Primjera iz drugoga slučaja ima uFrancuskoj, gdje je biskupska sjedišta uStrasbourgu izravno povrgnuto Svetoj Stolici jednako kao i ono uMetzu ili Sainte-Croix-de-Paris (armenskoga obreda). Isto je i u Argentini s biskupskim sjedištimaMercedes-Lujan i San Gregorio de Narek en Buenos Aires (armenskoga obreda), ili uKanadi s biskupskim sjedištem uWinnipegu. Ili uHrvatskoj s biskupskim sjedištem uZadru, itd.
2. Naslovni nadbiskupi - nadbiskupi ugašenih nadbiskupija i biskupija, čiji naslov nose. Takvi nadbiskupi često djeluju naRimskome dvoru iliRimskoj kuriji, ili su pak stalnipapini diplomatski predstavnici, odnosnoapostolski nunciji.
3. Biskupi koji prime naslov nadbiskupaad personam, bez obzira na biskupiju, kojom upravljaju, ili naslovno biskupsko sjedište, koje im je dodijeljeno. Riječ je o naslovu iz osobne počasti, koju dotični nadbiskup uživa.
Naslov nadbiskupaad personam u novije su doba u hrvatskim katoličkim biskupijama imaliPetar Čule, umirovljeni mostarsko-duvanjski biskup (imenovan 14. rujna 1980.),[1] iJoakim Segedi, bivši pomoćni biskupKriževačke biskupije (imenovan 17. ožujka 2004.).[2]
Često u katoličkim Crkvamaistočnih obreda, navlastito onima s bizantskom baštinom te navlastito upravoslavlju, za nadbiskup se rabigrč. (vidi na početku članka) nazivarhiepiskop. Poglavararhiepiskopije; prvi među episkopima, pravoslavniepiskop (vladika) sa sjedištem u centru crkvene pokrajine, nosi titulumitropolita; prvivladika; glavni episkop; starješinaautokefalne crkve; počasna titula za episkopa.
