Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Nacionalni park Everglades

Koordinate:25°17′53″N80°54′36″W /25.29806°N 80.91000°W /25.29806; -80.91000
Izvor: Wikipedija
Nacionalni park Everglades
Detalj iz Evergladesa
Koordinate:25°17′53″N80°54′36″W /25.29806°N 80.91000°W /25.29806; -80.91000
LokacijaFlorida
DržavaSjedinjene Američke Države
Površina6.104,97 km2
Najbliži gradMiami
Everglades City
Florida City
Utemeljen6. prosinca1947.
Broj posjetitelja1.074.764 (2007.)
Službena stranicaEverglades National Park

Nacionalni park Everglades (eng. Everglades National Park) jedan je od 58 nacionalnih parkovaSjedinjenih Američkih Država. Nalazi se u saveznoj državiFlorida. Ovaj nacionalni park se nalazi na popisuUNESCO-ovesvjetske baštine još od 1979. godine, no od 1993. do 2007. bio je upisan i napopis ugroženih mjesta svjetske baštine zbog oštećenja zbogorkana Andrew i poplava poljoprivrednim i urbanim razvojem. Nakon pokušaja obnove parka skinut je s tog popisa 2007. godine, ali je ponovno dospio na njega 2010. godine nakon što je nastavljeno usporavanje toka vode što je prouzrokovalo nestanak morskog života i pad broja životinjskih vrsta.[1]

Korijenje stabla mangrova u parku

Zemljopis i klima

[uredi |uredi kôd]
Karta Nacionalnog parka Everglades

Nacionalni park Everglades se prostire na području od 6.104,97 km2, uzduž vrha floridskog polutoka, kroz okruge Dade, Broward, Monroe i Collier, zapadno od najvećeg floridskog gradaMiamija.

Najugu i krajnjemzapadu izlazi na obaleAtlantika iMeksičkog zaljeva. Nadmorska visina parka se kreće od razine mora do 2,4 metra iznad morske površine. Za kišnog razdoblja samo u jednom danu može pasti oko 300 mm kiše.

U središtu Evergladesa se nalazi oko 160 km dugačkarijeka diljem koje su razbacani brojni niskiotočići. Izvor rijeke je u vrlo plitkomjezeru Okeechobee čija dubina ne prelazi 50 cm, ali površinom zauzima 1.865 km2. Rijeka se puni čestim izlijevanjem ovog jezera ali također i brojnim izvorima i potocima. Korito rijeke jevapnenačko i blago se spušta prema vrhu poluotoka u floridski zaljev.

Sušna sezona traje odprosinca dotravnja a temperatura zraka u tom periodu se kreće od 12 do 25°C. Vlažniji dio sezone traje odsvibnja dostudenog kad je prosječna temperatura zraka oko 33°C a vlažnost zraka oko 90%.

Klimatološke srednje vrijednosti
Klimatološki srednjaci za Nacionalni park Everglades
mjesecsijveljožutrasvilipsrpkolrujlisstuprogodina
srednji maksimum,°C23,724,025,928,029,731,032,132,231,830,127,324,728,4
srednja dnevna temperatura,°C17,718,020,322,424,626,627,527,727,325,021,918,923,2
srednji minimum,°C11,712,114,616,819,522,022,823,022,720,016,413,017,9
oborine,mm38,644,044,349,5110,0243,9217,0188,9230,1103,134,429,71334,7
Izvor: Worldclimate.com[2], podaci za razdoblje1931.1995.
Nacionalni park Everglades
Svjetska baštinaUNESCO
DržavaSAD
Godina uvrštenja1979.(3. zasjedanje)
VrstaPrirodno dobro
Mjeriloviii, ix, x
Ugroženost2003.
PoveznicaUNESCO:76
Koordinate25°17′53″N80°54′36″W /25.29806°N 80.91000°W /25.29806; -80.91000
Everglades na zemljovidu Sjedinjenih Američkih Država
Everglades
Everglades
Lokacija NP Everglades u SAD-u

Biljni svijet

[uredi |uredi kôd]

Srce Evergladesa je ogromna Sawgrass močvara, najveća takve vrste usvijetu. PlemeindijanacaSeminola su to močvarno područje Everglades nazivali Pa-hay-okee (travnate vode) jer je najveći dio ovog područjavodom natopljenmočvarni šaš koji raste do 4 m visine. U parku rastu i guste suptropske šumečempresa. Bujno zelenilo brojnih otočića uključuje i stabla živoghrasta,mahagonija,kokosove palme te posebnu vrstugimbo limbobora. Kora ove vrste bora je jarko crvena i lako se ljušti. Uz rubove parka u morskim rukavcima rastu brojna stabla mangrova čije teško prohodno korijenje pruža utočište brojnim životinjskim vrstama. Močvare mangorva se uglavnom nalaze u područjima u blizini obale, gdje se susreću morska voda floridskog zaljeva i slatka voda rijeke koja izvire iz jezera Okeechobee. Ova stabla vole boćatu vodu, a zahvaljujući njihovom jakom iznadzemnom korijenju sprječava se erozija obale i omogućuje stvaranje novih naslaga plodne zemlje. Šume mangrova pokrivaju više od 500 km2 parka.

Životinjski svijet

[uredi |uredi kôd]

Najveće životinje koje obitavaju u Evergladesu sualigatori,krokodili,pantere,mrki medvjedi, riječnevidre,pume i bjelorepijelen. Prerije šaša obiluju manjim životinjskim vrstama poput zelenihžaba, raznih vrstaskakavaca,leptira. Vode su puneriba imekušaca te brojnih vodenihpuževa.

Osim kornjača, od gmazova u Evergladesu žive i brojni gušteri tezmije koje su se prilagodile načinu života u vodama ovog močvarnog područja. Neke od zmija su pepeljasto sive i odlično se stapaju s okolišem, ali postoje i one jarkih boja, poput koraljne zmije, čije boje upozoravaju na opasnost. Ova otrovnica ima obojene prstenove crvene, žute i crne boje a glava joj je crna. Neke od zmija jako nalikuju opasnoj koraljnoj zmiji, ali se ipak razlikuju rasporedom obojenih prstenova. Kod takvih zmija crveni i žuti prstenovi se ne dodiruju dok se kod koraljne zmije dodiruju.[3] Od otrovnica opasna je i zmija vodeni mokasin.

Od1905. godine, zbog ranijeg velikog izlova, donesen je zakon o zaštitiptica ovog područja pa sad u Evergladesu obitava oko 350 različitih vrsta ptica poput ružičastečaplje žličarke, morskihlastavica, običnih bijelih čaplji,ibisa i brojnih drugih vrsta.

U Evergladesu obitava i rijetka vrsta vodenjaka koji nastanjuje samo ovo područje ali i morske krave, 3m dugačke i gotovo pola tone teške vodene životinje čija je opstojnost dovedena u pitanje. Zbog gustog prometa u obalnim vodama, zbog kojeg su morske krave često stradavale od udaracapropelera, na Floridi živi tek oko tisuću primjeraka ove vrste. Savezna država Florida donijela je zakon o zaštiti ove rijetke životinjske vrste.

Povijest

[uredi |uredi kôd]
Američki marinci u potrazi za Seminolima tijekom seminolskih ratova
Radovi na kanalu

Postoje pretpostavke da je područje parka Evergladfes naseljeno duže od 10.000 godina. PrviEuropljani otkrivaju Everglades1513., kada je španjolski itraživačJuan Ponce de León istraživao dijelove poluotoka Florida, a kojeg su prilikom jednog kasnijeg istraživanja strijelom ubili indijanci Clausas. Španjolci su prilikom ekspedicije pronašli dva plemena indijanaca,Calusa iTekesta, koji su živjeli u tom području. Procjenjuje se da se njihov broj kretao između 5.000 i 20.000. Tequestas indijanci su se baviliribolovom, a Calusasi su se hraniliškoljkama irakovima. Veći broj ovih indijanaca je umro od novih, njima dotad nepoznatih bolesti poputtuberkuloze,gripe ilidječje paralize, koje su španjolski istraživači donijeli sa sobom.

Nakon početnog neuspjelog španjolskog pokušaja osvajanja Evergladesa, područje južne Floride je ostalo u izolaciji oko 300 godina. Nakon1700. godine bolesću opustošeno područje južne Floride nastanjuju indijanci koji doseljavaju iz savezne državeGeorgia isjevernih područja Floride. PlemeSeminole, što je na njihovom jeziku značiloslobodan čovjek, nakon seminolskih ratova (1835.1842.,1855.1859.) biva većinom eliminirano što na kraju1821. godine dovodi do pripajanja ovog dijela Floride Sjedinjenim Američkim Državama. Prvi doseljenici se počinju bavitipoljodjelstvom, ribarstvo ilovom no život im otežava močvara Evergladesa.[4]

Dolazak novih stanovnika označio je prijetnju održavanju ekosustava Evergladesa. Doseljenici su lovom neke od ptica doveli do ruba izumiranja. Doseljenici su započeli s preusmjeravanjem vodotoka od jezera Okeechobee čime su htjeli pod nadzor staviti česte poplave te osigurati pitku vodu rastućoj populaciji. Početkom20. stoljeća guverner Bouvard daje obećanje da će močvaru isušiti pa tako1909. završava izgradnja kanala koji povezuje jezero Okeechobee i Miami. Brana na južnom rubu jezera je dovršena1930.

Opstojnost ovog područja je bila ugrožena potragom zanaftom što je dovelo do potrebe za očuvanjem prirodnih ljepota Evergladesa. Godine1929., floridsko zakonodavstvo osniva udruguTropical Everglades National Park koja je pod vodstvom pejzažnog arhitekta Ernest Coea istraživala mogućnost uspostave nacionalnog parka. Napori ove udruge su doveli do toga da je20. svibnja1934. izglasan zakon kojim se odobrava stvaranje parka, a borba za očuvanje Evergladesa uspješno je okončana tek poslijedrugog svjetskog rata, kada je6. prosinca1947. američki predsjednikHarry Truman na svečanosti u Everglades City-ju otvorio Nacinalni park Everglades.

Nacionalni park Everglades danas

[uredi |uredi kôd]

Nacionalni park je omiljeno izletište brojnih turista i pustolova. Prema podacima uprave parka,2007. godine park je posjetilo preko milijun posjetitelja koji uživaju u šetnjama brojnim stazama parka, foto safariju i kampingu na rubovima parka. U vodama parka je zabranjena upotreba motornih čamaca ili jet-skija a dozvoljeno je voziti se plitkim čamcima s vanjskim propelerima koji ne oštećuju podvodnu površinu tekanuima ikajacima.

Unutar granica parka ne preporuča se plivanje niti bavljenje sličnim vodenim aktivnostima zbog opasnosti od napada i ugriza vrlo otrovne zmije vodene mokasine, aligatora ili krokodila u slatkoj vodi temorskih pasa ilibarakuda u moru.

Galerija

[uredi |uredi kôd]
  • Pogled na Everglades iz zraka
    Pogled na Everglades iz zraka
  • Aligator
    Aligator
  • Močvara Evergladesa
    Močvara Evergladesa
  • Stabla i korijenje mangrova
    Stabla i korijenje mangrova
  • Ružičaste čaplje žličarke
    Ružičaste čaplje žličarke
  • Koraljna zmija
    Koraljna zmija
  • Živopisni narančasti leptir (Dryas julia)
    Živopisni narančasti leptir (Dryas julia)
  • Istočni ulaz u Nacionalni park Everglades
    Istočni ulaz u Nacionalni park Everglades

Izvori i literatura

[uredi |uredi kôd]
  • Sva čuda svijeta - Nakladnik: Mozaik knjiga, Zagreb 2004.
  1. [http://dels.nas.edu/resources/static-assets/materials-based-on-reports/reports-in-brief/everglades_brief_final.pdf Progress Toward Restoring the Everglades Second Biennial Review]Arhivirana inačica izvorne straniceod 19. lipnja 2010. (Wayback Machine) (PDF) US National Academy of Sciences 2008.(engl.) Posjećeno 25. ožujka 2011.
  2. Prosječne temperature i količine padalina u NP Everglades
  3. Everglades flora & fauna (eng.). Inačicaizvorne stranice arhivirana 5. veljače 2012. Pristupljeno 28. listopada 2009.journal zahtijeva|journal= (pomoć)
  4. Everglades history (eng.). Inačicaizvorne stranice arhivirana 21. veljače 2015. Pristupljeno 28. listopada 2009.journal zahtijeva|journal= (pomoć)

Vanjske poveznice

[uredi |uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi |uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temiNacionalni park Everglades
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temiNacionalni park Everglades
AcadiaAmerička SamoaArchesBadlandsBig BendBiscayneBlack Canyon of the GunnisonBryce CanyonCanyonlandsCapitol ReefCarlsbad CavernsChannel IslandsCongareeCrater LakeCuyahoga ValleyDenaliDjevičanski otociDolina smrtiDry TortugasEvergladesGates of the ArcticGateway ArchGlacierGlacier BayGrand CanyonGrand TetonGreat BasinGreat Sand DunesGreat Smoky MountainsGuadalupe MountainsHaleakalaHavajski vulkaniHot SpringsIndiana DunesIsle RoyaleJoshua TreeKatmaiKenai FjordsKings CanyonKobuk ValleyLake ClarkLassen VolcanicMammoth CaveMesa VerdeMount RainierNorth CascadesOlympicPetrified ForestPinnaclesRedwoodRocky MountainSaguaroSequoiaShenandoahTheodore RooseveltVoyageursWind CaveWrangell-St. EliasYellowstoneYosemiteZion
Kulturna baština (11)
Arhitektura 20. st. Franka Lloyda Wrighta (2019.) •Cahokia Mounds (1982.) •Chaco kultura (1987.) •La Fortaleza i Nacionalni spomenik povijesti San Juan1 (1983.) •Independence Hall (1979.) •Kip slobode (1984.) •Nacionalni park Mesa Verde (1978.) •Monticello iVirginijsko sveučilište u Charlottesvilleu (1987.) • Monumentalni zemljani spomeniciPoverty Pointa (2014.) •Pueblo de Taos (1992.) •San Antonio misije (2015.)
Zastava Sjedinjenih Američkih Država
Prirodna baština (12)
Mješovita baština (1)
1 Američka svjetska baština naPortoriku (američka vanjska područja);2 Zajedničkasvjetska baštinaKanade iSAD-a; *Svjetska baština u opasnosti
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nacionalni_park_Everglades&oldid=6859983"
Kategorija:
Skrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp