Muze (grč.Μοῦσαι,Mousai) ugrčkoj mitologiji boginje su zaštitnicepjesništva,umjetnosti iznanosti. Ima ih devet, a vođa im je bioApolon. Vjerovalo se da Muze nadahnjuju slikare, glazbenike i pjesnike, a riječmuza upotrebljava se u prenesenom značenju za onoga tko nadahnjuje umjetnika.
Muze su se ponekad nazivaleAganipidama jer su se vezale uz izvor Aganipe. Još su dva izvora - Hipokren i Piren - bila važna za Muze. Još jedan naziv za Muze bio jeKorikide ili korikijskenimfe premaKorikijskoj špilji naParnasu.
Grčkariječmousa označava pjesmu. KodPindara "nositi Muzu" znači "pjevati pjesmu". Riječ (i "muzika" također) možda potječe izpraindoeuropskog korijena*men- koji znači "misliti" (stind.manyate,lat.memini = "sjećam se",stsl.mьněti = "mniti",lit.miñti,got.ga-munds = "sjećanje" >engl.mean,njem.meinen). Pri tomemousike (muzika, glazba) = "umjetnost Muza". Druga je vjerojatnost da potječe od korijena*mont- = "planina", jer su živjele na brduHelikonu.
PremaPauzaniju, postojale su tri izvorne Muze -Aoida (grč.Αοιδη = "pjesma", "glas"),Meleta (grč.Μελετη = "vježba", "prilika") iMnema (grč.Μνήμη = "sjećanje"), tzv. starije Muze. UDelfima su štovane kao Neta, Mesi i Hipata, što su ujedno i imena triju žicalire. Poslije je pridružena i četvrta Muza -Arha (Άρχή,Arche).
Poznata mnemotehnička metoda za pamćenje imena muza naziva se "TUM PECCET". (lat. "neka ne griješi"). Urenesansi su prikazivane s navedenim atributima.
Platon je klasičnu pjesnikinjuSapfu s otokaLezbosa prozvao desetom Muzom zbog svoje slave i darovitosti.
Muze su sudile na natjecanju izmeđuApolona iMarsije. Pokopale suOrfejovo tijelo,Kaliopina sina i nećaka ostalih osam Muza. Oslijepile suTamirisa zbog drskosti kad ih je izazvao na nadmetanje.
Muze sjede blizuZeusova trona te pjevaju o njegovoj moći, povijesti svijeta i herojima.