Muncimir / Mutimir | |
---|---|
![]() | |
Ilustracija, Danica, 1940. | |
Knez Primorske Hrvatske | |
Vladavina | oko892. – oko910. |
Prethodnik | Branimir |
Nasljednik | Tomislav |
Djeca | Tomislav |
Dinastija | Trpimirovići |
Otac | Trpimir |
Muncimir, ponegdje iMutimir, bio jeknezPrimorske Hrvatske od oko892. do oko910. Pretpostavlja se da je bioTrpimirov najmlađi sin, te nastavlja dinastijuTrpimirovića.
U povelji datiranoj892. godine (sačuvana je u prijepisu iz 1568.) naziva seMuncimiro, divino munere iuvatus Croatorum dux (Muncimir, božanskom pomoću knez Hrvata). Prema ovoj se povelji zaključuje, također, da je Muncimir bio Trpimirov sin, jer u njoj izjavljuje kako sjedi „na očinskom prijestolju“ (residente paterno solio), što bi trebalo biti svojevrsna suprotnost Branimirovoj uzurpaciji prijestolja, no to nije konačno dokazano. Na natpisu predromaničke crkve izUzdolja kodKnina Muncimir je nazvanprinceps. Činjenica da se naziva knezom „pomoću Božjom“ upućuje na zaključak da ga nije postavio nijedan strani vladar, te je vladao samostalno, a ne kao vazal.
Na samom početku Muncimirova vladanja došle su u sukobninska biskupija isplitska nadbiskupija zbog tumačenja Trpimirove darovnice iz god.852. Ninski biskup Adalfred tvrdio je, da je knez Trpimir nadbiskupu Petru, samo dok on živi, darovao na uživanjecrkvu sv. Jurja u Putalju s posjedom, a ne splitskoj nadbiskupiji zauvijek. Međutim na ročištu pred crkvom sv. Marte pokazalo se da je tvrdnja ninskog biskupa neispravna, pa je knez Muncimir ponovo potvrdio očevu darovnicu.
O veličini i snazi Muncimirove države svjedoči i činjenica da su se pretendenti nasrpsko prijestolje sklanjali u Primorskoj Hrvatskoj (De administranido imperio).Nada Klaić drži da se opis granica Hrvatske što je dajeKonstantin VII. Porfirogenet u svome spisu „De administrando imperio“ odnosi na granice s početka10. stoljeća, dakle iz razdoblja Muncimirove vlasti. Hrvatska je tada podijeljena u11 županija, a njima su pridodane i tri banske župe. Muncimirova se država tako prostire od rijekeKupe iGvozda gdje graniči sPanonskom Hrvatskom, pa sve do rijekeCetine iBiokova na jugu, gdje graniči sPaganijom ili Nertvanskom krajinom. Na rijeciNeretvi je graničila sHumskom zemljom. U unutrašnjost se prostirala do rijekeDrine. U to doba, uz Hrvate (Sklavine), na ovom područjima uz more i dalje žive i ostaci romaniziranih starosjedioca, što se vidi i iz naslova knezova i kasnijih kraljeva, a razlika između ove dvije narodnosne skupine zadržat će se sve do kraja 11. stoljeća.
Muncimiru su se pokoravali i romanski gradovi bizantskeTeme Dalmacije, u koje je dolazio i u njima boravio kad god je to poželio. Okruživali su ga i zasebni dvorski časnici, koji su mu uvijek bili na usluzi, a to su: dvorski župan (iupanus palatinus), buzdovanar (maccecharius iupanus), konjušnik (cavallarius iupanus), komornik (camerarius iupanus), peharnik (pincernarius iupanus), župan kneginje (iupanus comitissae) i župan oružjenoša (armiger iupanus). Hrvatski knez tada po prvi puta ima i svoj pečat (anulo nostro).
Ne može se sa sigurnošću odrediti kraj Muncimirove vladavine, a jedina je naznaka opaskaTome Arhiđakona, gdje se kaže „godine Gospodnje914. u vrijeme kneza Tomislava.“ Obično se uzima da je Tomislav počeo vladati kao knez oko 910. godine, te da je bio Muncimirov sin, premda o tome ne postoji potpuna sigurnost.
Vladarske titule | ||
---|---|---|
prethodnik Branimir | Knez Primorske Hrvatske oko 892. – oko 910. | nasljednik Tomislav |
|