Morske struje su manje-više povezano, uglavnom vodoravno gibanjemorske odnosnooceanske vode, te su uz valove i mijene jedno od triju osnovnih gibanja. Kreću se u određenom smjeru i mogu biti stalne, periodične ili povremene pojave. To su tople ili hladne "rijeke" vode u oceanima. Povremene i periodične struje utječu na manja područja, prije svega uzobale, dok stalne imajuplanetarni utjecaj.
Struje uzrokujusile i čimbenici koji djeluju na vodu, kao:rotacija Zemlje, prevladavajućivjetrovi koji pušu na površinu i usmjeravaju tok vode (stalni ili sezonski vjetrovi),temperatura, razlika usalinitetu, privlačna silaMjeseca i riječni tokovi. Na smjer i snagu morskih struja utječu i oblik morskog dna i obale, promjene ugustoći vode kao i druge struje.
Struje čiji uzrok su vjetrovi, rijetko kad zahvate vodu dublje od 200 metara, dok su struje koje su posljedicaCoriolisovog učinka duboke i do 1000 metara. Javljaju se uz zapadne obalekontinenata i vrlo su brze i snažne. Najbrža među njima jeAgulhaška struja uIndijskom oceanu i teče brzinom od 5čvorova.
Oceanske struje mogu "putovati" više tisuća kilometara. Imaju jak utjecaj naklimu kontinenata, a naročito na područja uz obale oceana. Vjerojatno najizraženiji primjer jeGolfska struja koja čini klimu sjeverozapadne Europe umjerenijom od drugih područja na jednakimzemljopisnim širinama. Drugi primjer suHavaji, gdje je klima suptropska, a ne tropska zbog hladne tihooceanskeKalifornijske struje.
One su uJadranskom moru dio sustavasredozemnih morskih struja. Kreću se u obrnutom smjeru od kretanja kazaljke sata, a glavni razlog tomu jeZemljina rotacija. Zato topla struja prolazi uz sjeveroistočnu (hrvatsku) obalu, a izlazi uz jugozapadnu, (talijansku) obalu.
Budući da je Sredozemlje relativno zatvoreno more, morske struje u svim njegovim dijelovima, pa tako i u Jadranu, razmjerno su slabe.
Morske struje se uz hrvatsku obalu kreću se sporije nego uz talijansku zbog velikog broja otoka na toj strani.Za Hrvatsku je relativno pogodno što se struje kreću u obrnutom smjeru od kretanja kazaljke na satu, jer npr. svu prljavštinu koja dolazi na ušće rijekePo struje odnesu dalje od hrvatske obale.
