| Monsanto Company | ||
|---|---|---|
| Vrsta | Međunarodna korporacija | |
| Osnovana | St. Louis, Missouri,SAD,1901. | |
| Osnivač(i) | John Francis Queeny | |
| Sjedište | Creve Coeur, Missouri, SAD | |
| Ključne osobe | Hugh Grant (predsjednik i izvršni direktor) | |
| Djelatnost(i) | biotehnologija,agrokemija,sjemenarstvo | |
| Proizvodi | herbicidi,pesticidi,sjeme | |
| Prihod | ▲ 11,82 milijardaUSD (2011.) | |
| Operativni prihod | ▲ 2,5 milijardaUSD (2011.) | |
| Neto dobit | ▲ 1,66 milijardaUSD (2011.) | |
| Broj zaposlenih | 21.400 (2010.)[1] | |
| Web stranica | monsanto.com | |
Monsanto jemeđunarodna korporacija sa sjedištem uSAD-u koja djeluje na područjupoljoprivrede ibiotehnologije. Monsanto je vodeći svjetski proizvođačherbicidaglifosata, na tržištu dostupnog prekobranda herbicidaRoundupa i drugih brandova. Monsanto je također vodeći svjetski proizvođačgenetički modificiranogsjemena. Sjedište je korporacije u graduCreve Coeuru, u saveznoj državiMissouri.
TvrtkaAgracetus u vlasništvu Monsanta ima pravo na ekskluzivnu proizvodnjusojinog sjemenaRoundup Ready za komercijalno tržište. Godine 2005., kupovinom tvrtkeSeminis, Monsanto je postao najveća svjetska sjemenarska korporacija.
Razvoj Monsanta, uzreklamiranje genetički modificiranog sjemena igoveđeghormona rasta, agresivnoparničenje,političkolobiranje i uz pritiske na druge proizvođače sjemena, doveo je do kontroverzija širom svijeta[2] te Monsanto postaje glavnom metomantiglobalizacijskog pokreta iaktivista zazaštitu okoliša. Zbog svoje poslovne politike Monsanto je bio pod istragomMinistarstva pravosuđa SAD-a 2009. godine.[3]
Korporaciju Monsanto osnovao je godine1901. uSt. Louisu John Francis Queeny. Posao je započeo svojim novcem ikapitalom što ga je stekao kao distributerbezalkoholnih pića, a kao naziv tvrtke odabrao je djevojačkoprezime svoje supruge. S licencijom za korištenje njemačkogpatenta nasaharin nateritorij-u SAD-a, Monsantov je prvi proizvod bilo ovoumjetno sladilo, a prodavao ga jeCoca-Coli.[4]
Godine1919. Monsanto je ušao na tržište Europe, gdje je s partnerom izWalesa proizvodiovanilin,salicilnu kiselinu,aspirin, a kasnije i neke odkemikalija potrebnih za proizvodnjugume. Ovaj je pogon prodan i zatvoren godine2010.
U svojoj trećoj dekadi, godine1920., Monsanto je proširio proizvodnju na osnovne industrijske kemikalije kao što jesumporna kiselina. Godine1928. korporaciju je preuzeo Queenyjev sin Edgar Monsanto Queeny.
1940-ih je godina Monsanto postao vodeći proizvođačplastike, uključujućipolistiren iumjetna vlakna. Odonda do danas stalno je jedna od deset najvećih kemijskih kompanija u SAD-u. Drugi su važni Monsantovi proizvodipesticid iinsekticidDDT (diklordifeniltrikloretan), teherbicid2,4,5-T (triklorfenoksioctena kiselina) iAgent Orange, koji se za vrijemevijetnamskog rata koristio kaodefolijant ibojni otrov (kasnije je otkriveno da je tijekom proizvodnje kontaminiran veomakancegorenimdioksinom), umjetno sladiloaspartam (označenE-brojemE 951, poznat i pod imenomNutraSweet), goveđihormon rastasomatotropin, tepoliklorobifenili.[5] U istom desetljeću Monsanto je vodioprojekt Dayton, a kasnije je sudjelovao i uprojektu Manhattan, čiji je cilj bio razvoj prvognuklearnog oružja te, nakon 1947., u radu Komisije za atomsku anergiju SAD-a (engl.United States Atomic Energy Commission, skraćenoAEC).
Monsanto je počeo proizvoditi DDT godine1944., kada je bio jedan od njegovih 15 proizvođača.[6]Insekticid DDT bio je veoma dobro prihvaćen u borbi protivkomaraca koji prenosemalariju. Uporebu DDT-a u SAD-u zabranio jeKongres SAD-a godine1972., zahvaljujući u velikoj mjeri naporima aktivista za zaštitu okoliša i poticajimaRachel Carson i njezine knjigeTiho proljeće, objavljene1962., kojom jejavnost informirana onuspojavama vezanima uz upotrebu DDT-a. Pred kraj desetljeća, godine 1949., Monsanto je preuzeo tvrtkuAmerican Viscose od engleske obitelji Courtauld.
Godine1954., Monsanto je ušao u partnerstvo s njemačkim kemijskim divomBayerom, s kojim je osnovao Mobay i ušao na tržištepoliuretana u SAD-a.
Tijekom 1960-ih i 1970-ih godina, Monsanto je postao jedan od najvažnijih proizvodačaAgent Orangea zavojne operacije SAD-a u Vijetnamu.Agent Orange izazvao je velike štete okolišu, te golemezdravstvene probleme tamošnjem stanovništvu, gdje zbog njegovog korištenja, prema procjeni vijetnamske vlade, ozbiljnih zdravstvenih problema i danas ima barem 800000 ljudi, i američkim vojnicima, od kojih danas njih oko 10000 boluje od različitih oblikaraka.[7][8]
Monsanto je1970.-ih bio pionir uoptoelektronici. Godine 1968. postao je prva tvrtka koja je započela masovnu proizvodnjusvjetlećih dioda, koje koristegalijev arsenid fosfid (legurugalijevog arsenida igalijevog fosfida). Ovo je otvorilo vrata eri primjene tehnologijezalivenih elektroničkih elemenata (eng.solid-state lighting, skraćenoSSL) u rasvjeti. Od 1968. do 1970. prodaja im se udvostručavala svakih nekoliko mjeseci. Monsantovi proizvodi postali sustandard. Primarno tržište tada su bilielektroničkikalkulatori i digitalnisatovi.
Godine 1979. Monsanto i američko Društvo inženjera sigurnosti (engl.Society of Safety Engineers) ustanovili su godišnju nagradu zazaštitu na raduEdgar Monsanto Queeny Safety Professional of the Year, nazvanu u čast prijašnjem Monsantovom izvršnom direktoru (1928. – 1960.), u nastojanju da unaprijede prevencijuozljeda na radu.[9]
Znanstvenici iz Monsanta prvi su genetički modificirali biljnustanicu godine 1982. Pet godina kasnije Monsanto je obavio prva terenska testiranjagenetički modificiranihpoljoprivrednih kultura.
U procesu restrukturiranja poslovanja kroz spajanja i akvizicije, između 1997. i 2002., Monsanto je iz kemijskoga prerastao ubiotehnološkog diva. Dio ovog procesa uključio je i prodaju postrojenja za proizvodnjufenilalanina korporaciji Great Lakes Chemical Corporation (GLCC) za 125 milijunadolara 1999. godine. Godinu je dana kasnije GLCC tužio Monsanto zbog podbačaja od 71 miljuna dolara u odnosu na očekivanu prodaju.
Godine 2001. umirovljeni MonsantovkemičarWilliam S. Knowles dobio jeNobelovu nagradu za kemiju za svoj rad naasimetričnim sintezama, koje je istraživao u Monsantu od početka 1960-ih pa sve do umirovljenja 1986. godine.
Tijekom 2004. i 2005. Monsanto je tužio mnogefarmere u SAD-u iKanadi zbog kršenjapatentnih prava, a posebno one koji su prodavali sjeme koje je sadržavalogene što ih je patentirao Monsanto. U nekim su slučajevima farmeri tvrdili da je sjeme sa susjednih oranica naniovjetar. Takav je iskaz pobijen u parnici koju je Monsanto Canada Inc. vodio protiv kanadskog farmera Percyja Schmeisera, uzgajivačauljane repice.[10] U svibnju 2004. kanadski Vrhovni sud donio je odluku u korist Monsanta i presudio da je uzgajajući biljke koje sadrže patentirani genom i patentiranestanice bezlicencije uzgajivač uljane repice Percy Schmeiser lišio tvrtku Monsanto Canada Inc. punog uživanja prava patenta. Takvom su presudom kanadski sudovi bili na tragu odlukaVrhovnog suda SAD-a u pitanjima prava patenta nabiljke igene.
U veljači 2005. Monsanto je podnio zahtjev za patentiranje svoje tehnike rasplodasvinja, čime bi kompanija stekla pravo navlasništvo nad svim svinjama koje se okote na ovaj način kao i nad njihovimkrdima.Greenpeace tvrdi da Monsanto pokušava steći vlasništvo nad uobičajenim tehnikama rasploda.[11] Monsanto tvrdi da se u njihovoj patentiranoj metodi koriste posebni instrumenti zainseminaciju, te da je za nju potrebno manjesjemena nego kod uobičajene oplodnje.[12]
Godine 2006. američkaneprofitna udruga Public Patent Foundation podnosi zahtjev Uredu za patente i žigove SAD-a (engl.United States Patent and Trademark Office) priMinistarstvu trgovine SAD-a da opozove četiripatenta kojima se Monsanto koristio u tužbama protiv farmera. U prvom krugu ispitivanja, Ured za patente i žigove SAD-a opozvao je sva četiri patenta četirima zasebnim odlukama donesenima između veljače i srpnja 2007. godine.[13] Monsanto je odonda uložio više prigovora na odluke.
U listopadu 2008. godine kanadskom odjelu tvrtke, Monsanto Canada Inc., dodijeljena je titula jednog od sto najboljih kanadskih poslodavaca. Godine 2008., 2009., 2010., 2011. i 2012. Monsanto Canada Inc. proglašen je jednim od najboljih poslodavaca uManitobi.[14][15]
U siječnju 2010. magazinForbes proglasio je Monsanto kompanijom godine.
Kao rezultat niza transakcijaspajanja i akvizicija, Monsanto koji je postojao od 1901. do 2000. godine i sadašnji Monsanto pravno su dvije različitekorporacije. Iako imaju isto ime i isto sjedište, te mnoge rukovodeće i ine zaposlenike, kao i odgovornosti proistekle iz aktivnosti ukemijskoj industriji, jedina djelatnost koja se zadržala u sadašnjoj korporaciji jestindustrija poljoprivrednih kemikalija.
Od 1980. godine naovamo dogodile su se ove važne promjene:
U istraživanju, razvoju imarketingubiotehnologije Monsanto surađuje s njemačkom kemijskom tvrtkomBASF.[16]
Sadašnji su članovi vijeća direktora Monsanta (2012. g., abecednim redom): David L. Chicoine, čelnik najvećeg sveučilišta u Južnoj Dakoti, South Dakota State University; Janice L. Fields, predsjednica američkog McDonald’sa; Hugh Grant, predsjednik i izvršni direktor Monsanta; Arthur H. Harper, partner menadžer iz investicijske tvrtke GenNx360 Capital Partners; Laura K. Ipsen, viša potpredsjednica i glavna direktorica kompanije Cisco Systems Connected Energy Networks; Gwendolyn S. King, predsjednica glasnogovorničke tvrtke Podium Prose; C. Steven McMillan, bivši predsjednik i izvršni direktor korporacije Sara Lee; Jon R. Moeller, glavni direktor za financije u kompaniji Procter & Gamble; William U. Parfet, izvršni direktor ugovorne istraživačke organizacije MPI Research; George H. Poste, izvršni direktor konzultantske tvrtke specijalizirane za primjenu genomskih tehnologija i računarstva u zdravstvu Health Technology Networks.[17]
Neki bivši zaposlenici Monsanta na vodećim su mjestima u američkim državnim agencijama kao što suAgencija za hranu i lijekove (engl. Food and Drug Administration ili skr. FDA), državna agencija zazaštitu okoliša (engl. United States Environmental Protection Agency ili skr. EPA) teVrhovni sud SAD-a. Linda Fisher naizmjence je radila u Monsantu i u EPA-i.[18]
Mnoge vrstesjemena koje proizvodi Monsanto posebno sugenetički modificirana kako bi bile otporne na Monsantovepoljoprivrednekemikalije, kao što jeherbicidRoundup. U studiji koju je objavioznanstveni časopisInternational Journal of Biological Sciences, istraživači sustatistički obradili podatke koje su dobili od Monsanta i zaključili da su genetski modificiranesortekukuruza uzrokovalehepatorenalni sindrom. Naveli su da je tomu uzrok prisustvo novihpesticida zajedno s umetnutimgenima, iako nisu isključili mogućnost da je tomu razlogmutacija tijekomtransformacije.[19]
Monsanto je uvučen uprijepor oko genetički modificiranehrane potaknutaferom Pusztai.Eksperimentibiokemičara inutricionistaArpada Pusztaija, provedeni naštakorima hranjenima genetički modificiranimkrumpirom, čiji su rezultati obznanjeni 1998. godine, pokazali su da je upravo procesgenetičkog inženjerstva, a ne prisustvo umetnutog genalektina, uzrokom promjene debljineepitela ucrijevimaštakora hranjenih genetički modificiranimkrumpirom. Drugim riječima, genetičko inženjerstvo kao takvo, a ne prisustvo pesticida, razlog je promjenama koje su naštetile štakorima. Objavljivanje ove studije izazvalo je mnoge kontroverzije.[20]
Monsanto je izazvaoprijepore širomSAD-a predstavljanjemrekombinantnog goveđeghormona rastasomatotropina (skraćeno rBST),[21] Riječ je o sintetičkom hormonu koji seinjekcijom dajekravama radi povećanja proizvodnjemlijeka. Ukrvnom optoku krave rekombinantni goveđi hormon rasta stimulirainzulinu sličan čimbenik rasta-1 (kratica: IGF-1).[22]
Iako se IGF-1 prirodno nalazi u majčinommlijeku, koje služiprehrani dojenčeta, on ima štetno djelovanje kod odraslih i ne-dojenčadi, kod kojih ubrzava razvojraka. Ovaj biološki aktivni hormon povezan je srakom dojke (dokazana je korelacija kodžena upremenopauzi),[23]rakom prostate,[24]rakom pluća[25] irakom debelog crijeva.[26]
Monsanto jesponzorirao istraživanje mlijeka čiji rezultati nisu ukazali na značajnu razliku u količini rekombinantnog goveđeg hormona rasta u mlijeku označenometiketom „bez rBST-a“ ili „organsko mlijeko“, i u mlijeku bez takvih etiketa.[27]
Prema američkom dnevnom listuThe New York Timesu, Monsantovbrend rBST-a,Posilac, u ožujku 2008. godine bio je u središtu zanimanja AFACT-a, skupine zagovornika korištenja rBST-a, čiji su članovi, predstavnici grupakorporacija (konglomerata) krupnih prerađivačamlijeka, tijesno povezani s Monsantom.[28] Ova grupa angažirala se u opsežnomlobiranju s ciljem da se na državnoj razini spriječi da mlijeko bezrBST-a bude etiketirano kao takvo. Budući da se mlijeko etiketirano kao bez hormona pokazalo veoma popularnim kod potrošača, prvobitno je AFACT svoja nastojanja opravdavao time da jeAgencija za hranu i lijekove odobrila rBST, te da popularnost mlijeka bez rBST-a ugrožava pravo prerađivača mlijeka da se koristetehnologijom koja maksimizira njihovprofit.
Dosad je veoma negativan stavpotrošača spram AFACT-ovihzakonodavnih nastojanja priječio državne regulatore da forsiraju ograničenja koja bi dovela do zabraneetiketiranja mlijeka bez hormona kao takvoga, no usprkos tome nekoliko jepolitičara, uključujući tadašnjeg tajnika Ministarstva poljoprivrede savezne državePennsylvanije Dennisa C. Wolffa, pokušalo zabraniti takvo etiketiranje mlijeka temeljem toga da su „potrošači zbunjeni“. Primjenibiotehnologije naklonjenaweb stranicaEarth friendly farm friendly prenijela je izjavu Dennisa C. Wolffa:
| „ | Potrošače se zbunjuje ovim dodatnim etiketama – rekao je tajnik Ministarstva poljoprivrede Pennsylvanije Dennis Wolff. – Oni zaslužuju izbor, ali jednako tako izbor zaslužuju i proizvođači. A s gledišta sigurnosti, svako je mlijeko zdravo mlijeko. Naše je mlijeko siguran proizvod. Ministarstvo poljoprivrede savezne države Pennsylvanije nije u poziciji reći treba li rBST koristiti ili ne. Ključna je riječ: izbor. Ja sam rabio rBST od dana kada je odobren do dana kad sam posljednji put pomuzao krave. Bio mi je važno sredstvo farmi. Ono čemu se suprotstavljamo jest negativni publicitet ili sijanje straha. Ako se od mljekara traži da odustanu od efikasnosti proizvodnje, i ako im ta efikasnost donosi čist prihod od tri ili od deset tisuća dolara godišnje… to je mnogo novca. | ” |
— Dennis C. Wolff, Ministarstvo poljoprivrede američke savezne države Pennsylvanije, 2006.[29] | ||
Istup tajnika Dennisa Wolffa odjeknuo je među gnjevnim potrošačima i izvan Pennsylvanije. Pod pritiskom građana i javnosti, koji su počeli upućivati brojna pisma i telefonske pozive, intervenirao je guverner Pennsylvanije Edward Rendell i demantirao tajnika rekavši “Građani imaju pravo na potpune informacije o tomu kako se proizvodi mlijeko koje kupuju.”[30]
U lipnju 2007. godine Monsanto je preuzeo kompaniju Delta and Pine Land[31] koja jepatentirala tehnologiju proizvodnje sjemena nazvanuTerminator. Ovom tehnologijom, koja se ne koristi u komercijalne svrhe, uzgajaju sebiljke čije je sjemesterilno, tako da nakon sadnje necvatu niti dajuploda. Time se sprečava širenje sjemena po okolišu, a kupci koji sade ovu vrstu sjemena za svaku novusjetvu moraju ponovo kupovati sjeme. Posljednjih godina u stalnom je porastu širok opozicijski pokret organizacija zazaštitu okoliša i udruženjafarmera zbog bojazni da bi sjeme proizvedeno ovom tehnologijom moglo povećati ovisnost farmera o proizvođačima sjemena.
Godine 1999. Monsanto se obvezao da neće komercijalizirati tehnologiju proizvodnje sjemenaTerminator.[32] Potpredsjednik Delte Harry Collins u listopadu 2000. godine izjavio je u novinskomintervjuu: ‘Nastavljamo raditi na [Terminatoru]. Nikad zapravo nismo niti usporili. Mi imamo cilj, idemo prema njegovoj komercijalizaciji. Nikad zapravo nismo niti odustali.’[33]
Godine 1926., kada je o zaštiti okoliša većinom vodila brigu lokalna uprava, Monsanto je u saveznoj državiIllinoisu utemeljiograd Monsanto, kasnije primenovan u Sauget, kako bi u njemu smjestila svoja kemijska postrojenja pod liberalnijim zakonodavstvom i uz nižeporeze. Godinama su Monsantova postrojenja u Saugetu bila najveći američki proizvođačpolikloriranih bifenila. Premda su 1970-ih godina poliklorirani bifenili zabranjeni, vodarijeke Dead Creeka i dalje je njima zagađena.[34]
Između 1965. i 1972. godine Monsanto je platio ugovornim partnerima da nezakonito odlože tisućetona vrlotoksičnogotpada naodlagališta uVelikoj Britaniji, znajući dakemikalije u njemu mogu štetno djelovati i na živi svijet uprirodi i naljude. Agencija za okoliš pri Ministarstvu okoline, hrane i ruralnih pitanja Ujedinjenoga Kraljevstva[35] objavila je da se pokazalo kako kemikalijeonečišćujupodzemne vode iatmosferu i 30 godina nakon odlaganja.[36]
U prilogu objavljenom 27. siječnja američki dnevni listThe New York Times izvjestio je da je samo tijekom 1969. godine Monsanto odložio 45tona polikloriranih bifenila u potok Snow Creek,pritokrijeke Choccolocco Creek kojapitkom vodom opskrbljuje velik dio tog područja. Monsanto je također zakopao milijune kilograma polikloriranih bifenila u otvorene jameodagališta otpada smještenoga na brežuljcima iznad postrojenja i u okolici.[37]
Monsanto je u kamenolom blizu sela Groes-faena uWalesu do 1977. godine odložio tisuće tonatoksičnogotpada koji je sadražavaopoliklorirane bifenile.[38]
Godine 1998. Monsantov direktor zaodnose s javnošću Phil Angell ovako je objasnio politiku korporacije: „Monsanto ne treba kontrolirati sigurnostbiotehnološki proizvedenehrane. Naš je interes u tomu da je prodamo što više možemo. Osiguravanje njezine sigurnosti posao je Agencije za hranu i lijekove.“[39][40]
Godine 2002. američkidnevni listThe Washington Post prenio je na naslovnoj stranici prilog ozagađenjuokoliša u graduAnnistonu u saveznoj državiAlabami, što ga je u nasljeđe ostavio Monsanto. Tamošnji zakon dopušta proizvodnjupolikloriranih bifenila,kemikalije koja se prije četrdeset godina koristila kao uobičajenelektrični izolator. Pribavljeni sudokumenti koji su pokazivali da je tamošnje Monsantovo postrojenje više od 40 godina u lokalnepotoke svjesnoodlagaloživu i otpad koji je sadržavao poliklorirane bifenile.[41] U kolovozu 2003. godine Solutia i Monsanto pristali su platiti 700 milijunadolara kako bi senagodili s preko 20000 žitelja Annistona povezanih s posljedicama zagađenja polikloriranim bifenilima.[42]
U nekadašnjemurudnikuvapnenca Brofiscin Quarry, blizuCardiffa, 2003. godine došlo je do erupcije para; isparine su se proširile po okolini, a lokalno stanovništvo nije znalo da je u rudniku pohranjentoksični otpad. Vlada Velike Britanije izvijestila je da 67 kemikalija, uključujući derivateAgent Orangea,dioksine ipoliklorirane bifenile, koje proizvodi isključivo Monsanto, istječe iz jednog neobloženog poroznog kanala rudnika bez odobrenja za prihvat kemijskog otpada. Na vidjelo je izašlo da supodzemne vode zagađivane od 1970. godine.[43] Vlada je primila kritike zbog neobjavljivanja informacija o opsegu i pravoj prirodizagađenja. Prema Agenciji za okoliš, sanacija ove lokacije u južnomWalesu, jedne od najzagađenijih u Velikoj Britaniji,[36] mogla bi koštati i sto milijunafunti.
Godine 2004., neprofitna skupina korporacija, organizacija i pojedinaca s ciljem očuvanja i zaštitebioraznolikosti The Wildlife Habitat Council (WHC) i EPA, u sklopu svojeg programaNational Environmental Performance Track, uručili su kompaniji Monsanto posebno priznanje na 16. godišnjem kongresu WHC-a.[44]
Monsanto je najveći proizvođačglifosatnihherbicida zahvaljujući svojembranduRoundup. Izvještaj objavljen u lipnju 2011. godine povezao je glifosate s urođenim malformacijama kodžaba ipilića koji su bili izloženi znatno razrjeđenijimotopinama nego što su one koje se koriste upoljoprivredi ivrtlarstvu.[45]
Monsanto je odgovoran što je više od 50 terena širom SAD-azagađeno nekontroliranim odlaganjem opasnogotpada, te su ušli u program SITE američke Agencije za zaštitu okoliša[46][38]
Monsanto je poznat po sudjelovanju u razglašenim sudskimparnicama, i kaotužitelj i kaooptuženik. Bio je tuženik u mnogimskupnim tužbama, u kojima suglobe iodštete iznosile stotine milijunadolara, uglavnom u vezi s narušavanjemzdravlja uzrokovanim njegovimproizvodima. Monsanto se također često utjecaosudu da zaštiti svojepatente, posebice na područjubiotehnoligije.
Monsanto je privukaomedijsku pažnju zbog svog navodno nepoštenog sudskog progonafarmera, kao što je prikazano u francuskomdokumentarnom filmuLe monde selon Monsanto[47] (hrv.Svijet po Monsantu) iz 2008. godine.
Veteranivijetnamskoga rata i članovi njihovih obitelji u skupnoj su tužbi godine 1982. tužili Monsanto i čitav niz drugih kemijskih kompanija zbognuspojava koje je izazvaodefolijant ibojni otrovAgent Orange, što ga je u vijetnamskom ratu rabila američkavojska. Dvije godine kasnije veterani i kemijske kompanije nagodili su se. Sukladno nagodbi, veterani koji su bili izloženi djelovanjuAgent Orangea dobit će 180 milijuna dolara od kemijskih kompanija. U to je vrijeme u proces bilo uključeno 15000 veterana i članova njihovih obitelji. Broj zahtjeva za odštetom naknadno se popeo na 250000.[48]
Monsanto je bio optuženik u najdužoj američkoj građanskoj parnici uz prisustvoporote, sporu Kemner protiv Monsanta. Proces je trajao od veljače 1984. do listopada 1987. godine. U sporu je sudjelovala skupina tužitelja koji su tvrdili da su se 1979. godineotrovalidioksinom uindustrijskoj nesreći koji se dogodio uSturgeonu, u saveznoj državiMissouriju.
KompanijaGreat Lakes Chemical Corporation (GLCC) tužila je 2000. godine Monsanto zbog podbačaja od 71 milijunadolara u odnosu na očekivane prihode od prodaje.
Godine 2004. najveća svjetskaagrokemijskakorporacija, švicarska grupaSyngenta, podigla je uSAD-utužbu kojom tereti Monsanto da se koristi nasilnim metodama sa svrhommonopoliziranjatržišta. Međusobno su po nekoliko tužbi podigli i Monsanto i Syngenta.[49]
U siječnju 2005. Monsanto je pristao platiti 1,5 milijuna dolara kazne zbog davanjamitaindonezijskom dužnosniku. Monsanto je priznao da je 2002. godine njegov višimenadžer naputio indonezijsku konzultantsku tvrtku da dade 50000 dolara mita viskopozicioniranom dužnosniku indonezijskog ministarstva za zaštitu okoliša, u nastojanju da se izbjegne provođenje postupka procjene utjecaja na okoliš nad Monsantovimgenetički modificiranimpamukom. Monsanto je naložio tvrtki da izdatak za mito lažno prikaže kao naknadu za konzultantske usluge. Monsanto je također priznao da je davao mito stanovitom broju drugih visokopozicioniranih indonezijskih dužnosnika u razdoblju između 1997. i 2002. godine. Monsanto se po istoj osnovi suočio s i kaznenim prijavama i s privatnim tužbama u SAD-u, te je pristao platiti milijun dolaraMinistarstvu pravosuđa SAD-a i 500000 dolaraPovjerenstvu za vrijednosne papire i burzu SAD-a[50] kako bi se optužba za davanje mita i drugi povezani prekršaji riješili nagodbom.[51] Tako su godine 2005.Ministarstvo pravosuđa SAD-a i Monsanto postigli su dogovor o povlačenju tužbe,[52] pri čemu je Monsanto priznao da je prekršioForeign Corrupt Practices Act[53] i unosio lažne stavke u svoje poslovne knjige i dokumentaciju. Godine 2008. okružni sud uColumbiji obustavio je sudski postupak protiv Monsanta bez mogućnosti vraćanja predmeta u ponovni postupak (na što Ministarstvo pravosuđa SAD-a nije uložilo prigovor), čime je ukazao na to da je Monsanto uspio u potpunosti ispuniti uvjete dogovora.
Krajem 2006. nadležni sud u francuskom graduCarcassonneu naložio je dvojici direktora Monsantove podružnice Asgrow da plate 15000 dolaranovčane kazne jer su znali da su nedopuštenigenetički modificirani organizmi bili prisutni u vrećicamasjemena koje je Asgrow uvezao 2000. godine.[54]
Godine 2006. vlada države Andhra Pradesh podigla je tužbu protiv Monsanta i njegove indijske podružnice jer nisu poštovali odredbu koja je nalagala da kompanija ne traži naplatu po jedinstvenoj cijeni većoj od 750rupija za pakiranje od 450 g Bt sjemena pamuka.[55] Vlada državeAndhra Pradesh tražila je također da Monsanto oštećenim farmerima isplati naknadu od otprilike milijun dolara.
Godine 2007. francuski je sud oglobio Monsanto s 15000 eura zbog obmanjivanjajavnosti o utjecaju njegovogherbicidaRoundupa naokoliš. Bivši predsjednik Monsantove podružnice uFrancuskoj proglašen je krivim za lažnooglašavanje kojim seRoundup prikazuje kao biorazgradiv i kojim se tvrdi da je nakon upotrebeRoundupatlo nezagađeno. Aktivisti zazaštitu okoliša i za pravapotrošača pokrenuli su parnicu 2001. godine na temelju toga što je uEuropskoj unijiglifosat, glavni sastojakRoundupa, klasificiran kao “opasan za okoliš” i “toksičan za vodene organizme”. Distributer Monsantovih proizvoda u Francuskoj također je oglobljen s 15000eura.[56]
Odlukom američkog saveznog suda u studenom 2010. godine, nakon što je utvrđeno da je Agencija za hranu i lijekove 2005. godine protuzakonito odobrila Monsantovu genetički modificiranu sortušećerne repeRoundup Ready, zabranjeno je zasađivanje i prodaja te sorte, a njezini nasadi trebali su biti uništeni.[57] U veljači 2011. godine američki je prizivni sud opozvao odluku da se usjevi trebaju uništiti.[58]
U ožujku 2011. godine grupa sastavljena od preko 60 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, proizvodača sjemena i organizacija za organsku poljoprivredu uKanadi iSAD-u podnijela jetužbu protiv Monsanta kako bi osporili Monsantovo pravopatenta nagenetički modificiranosjeme.[59] Tužitelji su tvrdili da su tužbu prisiljeni podnijeti preventivno kako bi se zaštitili od optužbi da krše pravo patenta budu li njihoviusjevi ikada kontaminirani Monsantovim genetički modificiraniom sjemenom. Tužba je podnesena na federalnom okružnomsudu uManhattanu. Okružni sud u New Yorku odbacio je tužbu u veljači 2012. godine, uz obrazloženje da tužitelji „nedvosmisleno pokušavaju stvoriti prijepor ondje gdje ga nema“.[60]
U veljači 2012. godine Monsanto je proglašen krivim za nenamjernotrovanje. Francuski poljoprivrednik Paul François obolio je zbog inhalacije MonsantovaherbicidaLasso, te je tužio kompaniju da naetiketama svojih proizvoda nije istaknula upozorenje. Monsantov odvjetnik rekao je da nema dovoljno elemenata da se dokaže uzročna veza između mogućeg trovanja isimptoma što ih ima Paul François.[61]
Od sredine 1990.-ih godina Monsanto je pojedinačno tužio 145 američkihfarmera zbog sporova u vezi sa svojimgenetički modificiranimsjemenom. Tužbe su većinom uključivale kršenje sporazuma otransferu tehnologije, koji farmerima zabranjuje čuvanje sjemena s namjerom da bude posijano sljedeće sezone, što je među farmerima uobičajena praksa. Jedan je farmer osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci zbog kršenja sudskog naloga da uništi svoje sjeme, a uz to je morao platiti štetu kad je Monsantova tužba prerasla u kazneni progon.[62]
Godine 1998.geni što ih jepatentirao Monsanto pronađeni su uuljanoj repici na imanju kanadskog farmera Percyja Schmeisera. Zbog toga je Monsanto tužio Percyja Schmeisera za povredu prava patenta zbog uzgajanja genetički modificirane uljane repice, otporne na MonsantovherbicidRoundup. Sud je presudio da je Percy Schmeiser namjerno posijao sjeme, sudeći da “povreda proizlazi ne samo od sporadične ili ograničene kontaminacije njegove naRoundup neotporne uljane repice biljkama koje su otporne naRoundup. On je zasijao svojeusjeve sjemenom za koje je znao, ili je trebao znati, da je otporno naRoundup.“[10] Ovaj razglašeni slučaj, Monsanto Canada Inc. protiv Schmeisera, završio je naVrhovnom sudu Kanade. Monsantov predstavnik Trish Jordan komentirao je: „Ovo je veoma dobra vijest za nas, g. Schmeiser prekršio je naše pravo patenta.“ Nakon niza godina povlačenja po sudu slučaj se našao pred Vrhovnim sudom Kanade 2004. godine. Sud je presudio u korist Monsanta, odbacivši Schmeiserove tvrdnje da on nije „koristio“ genom uljane repice jer nije rabio herbicidRoundup. Sud je presudio da poljoprivredna aktivnost zahtijeva angažman čovjeka, te je tako prilikom zasijavanjausjeva Schmeiser rabio gen biljke. Schmeiser je međutim odnio dio pobjede, jer je Vrhovni sud odbacio procjenu štete koju je dao niži sud. Vrhovni je sud presudio da Schmeiser ne duguje Monsantu nikakvu odštetu jer povredom prava patenta nije ostvarioprofit. Iako je iznos štete bio nizak (19382kanadska dolara), presuda je također značila da Schmeiser ne treba platiti Monsantove sudske troškove. Tijekom višegodišnjeg procesa Monsantove nasilne metode praćene su umedijima.
Monsanto je tražio od španjolskih carinika da istraže pošiljkesojinogbrašna i ustanove je li u njemu korištena Monsantova tehnologijaRoundup Ready.[63] Monsanto tvrdi da je za uzgoj 30% proizvedenesoje uArgentini korištenosjemeRoundup Ready kupljeno na crnom tržištu. Monsanto zahtijeva da se promjeni način ubiranjatantijema tako da se one ubiru nakonžetve, umjesto pri kupnji sjemena.
Godine 2002. Monsanto je tužio Garyja Rineharta, vlasnika malog seoskog dućana izMissourija, tvrdeći da je prekršio njihovo pravo napatent navodno sadećigenetički modificirano sjeme MonsantovesojeRoundup Ready. Iako Gary Rinehart nije bio ni farmer ni trgovac sjemenom, imao je izdatke za obranu pred sudom. Monsanto je na kraju odustao od tužbe, ali nikad se nije niti ispričao, niti priznao svoju grešku, niti bio prisiljen podmiriti sudske troškove tuženoga. Znani su i drugi slučajevi da su predstavnici Monsanta upadali u kuće farmera, iznosili optužbe i zahtijevali uvide u njihove evidencije.[30]
Godine 2003. Monsanto je tužio prerađivačamlijeka Oakhurst Dairy izPortlanda u američkoj saveznoj državiMaineu zbog reklame u kojoj su tvrdili da njihovi mliječni proizvodi ne potječu odkrava koje su tretirane goveđimhormonom rasta, tvrdeći da takvareklama šteti njihovom poslovanju. Predsjednik tvrtke Oakhurst Diary odgovorio je: „Trebali bismo imati pravo reći ljudima čega ima, a čega nema u našem mlijeku.”[64]
Američka neprofitna organizacija sa sjedištem uWashingtonu Center for Food Safety[65] u svojem je izvješću iz 2007. godine popisala 112 sudskih tužbi u 27 saveznih država što ih je Monsanto podigao protivfarmera i distributerasjemena tvrdeći da krše njegovo pravo napatent sjemena. Analiza je pokazala da se brojni farmeri nagode s Monsantom jer si ne mogu priuštiti dugotrajnu parnicu.[38]
Monsanto je tužio poljoprivrednuzadrugu iz gradića Pilot Grovea uMissouriju, tvrdeći da njihova usluga čišćenja sjemena, kako bi se sačuvalo i zasijalo prilikom sljedeće sjetve umjesto da se kupuje novo, piratstvo Monsantovog sjemena.[66] Zadruga je čistila sjeme desetljećima prije nego što su kompanije poput Monsanta uopće patentirale svoju tehnologiju.[30]Sudski je proces završio 2008. godine nagodbom.[67]
Godine 1997. lokalna TV-postaja WTVT Channel 13 izFloride, podružnica američke komercijalnetelevizijske mrežeFox navodno je pomagala Monsantu da se prikrije istraživačka reportaža o zdravstvenim rizicima povezanima sPosilacom, Monsantovimbrandom goveđeghormona rastasomatotropina.[68] Sintetički hormonPosilac, korišten radi povećanja proizvodnje kravljegmlijeka, zabranjen je u mnogim zemljama modernoga svijeta, dok je u SAD-u njegovo korištenje dopušteno. Steve Wilson i Jane Akre, reporteri TV-postaje WTVT Channel 13, nisu se slagali s time da se u njihovu reportažuMystery in your milk umetne materijal koji, smatrali su, iskrivljava činjenice ili obmanjuje gledatelje. Oboje reportera naposljetku je dobilo otkaz. Wilson i Akre navodili su osvetu kao razlog otkaza, dok je Foxova podružnica to pobijala tvrdnjama da su otpušteni zbog neposluha. Reporteri su potom tužili Fox Sudu Floride, tvrdeći da nisu smjeli dobiti otkaz zbog odbijanja da učine nešto što su smatrali nelegalnim. Godine 2000.porota na Floridi utvrdila je da nemadokaza da je Monsanto na neki način vršio pritisak kako bi Fox izmijenio reportažu, no da je Jane Akre, za razliku od Stevena Wilsona, otpuštena nepravedno. Presudu u korist Jane Akre prizivni je sud pobio 2003. godine, jer zakonska regulativa ozviždačima, na koju se prvotno pozivalo, ustvari nije bila primjenjiva na ovaj slučaj.
March Against Monsanto
The March Against Monsanto (Prosvjed protiv Monsanta) je internacionalni aktivistički pokret i prosvjed protiv Monsanta kao proizvođača GMO (genetički modificiranih organizama) i pesticida Roundupa.[3] Pokret je organizirala aktivistica Tami Canal kao odgovor nakon sto u Kaliforniji nije prošao zakon pod imenom Proposition 37.[4] Novi propis uvodi obavezno označavanje GMO proizvoda. Odluka hoće li proizvod biti označen kao GMO ili ne nakon odbijanja Proposition37 je ostavljena proizvođačima i oni sami odlučuju hoće li svoj GMO proizvod označiti oznakom GMO ili ne.
Prvi prosvjed je održan 25. svibnja 2013. Broj sudionika varira od „nekoliko stotina tisuća“ dok su organizatori procijenili broj prosvjednika na „dva milijuna“. Prosvjed je organiziran u preko 330, neki izvori navode i 436 gradova, najviše u SAD-u.[5] Uključilo se mnogo gradova iz Kalifornije. Neki od sudionika nosili su transparente koji zahtijevaju obavezno označavanje proizvoda koji sadrže GMO npr. "Label GMOs, It's Our Right to Know"(Označite GMO, imamo pravo znati) i "Real Food 4 Real People"(Stvarno jelo za stvarne ljude). Canal je izjavila da će pokret nastaviti sa svojom borbom i nakon ovog prvog prosvjeda. Novi prosvjedi održani su u listopadu 2013. i u svibnju 2014. i 2015.
Europska sejavnost dugo opiralagenetički modificiranojhrani. Monsanto je nailazio na žilav otporEuropske unije prema njihovoj genetički modificiranoj hrani. Odobravanje u Europi Monsantu je važno jer stav Europske unije o genetički modificiranoj hrani utječe na tijek debate na globalnoj razini. U Europskoj je uniji prihvaćeno nekoliko zakona o ovom pitanju i zakonodavstvo EU 2003. godine nalagalo je svim biotehnološkim kompanijama stroga pravila oetiketiranju, mogućnost praćenja i procjenu rizika genetički modificirane hrane. Odredbe iz 2004. odredila su postupke praćenja i etiketiranja genetički modificiranih organizama i svih proizvoda proizvedenih uz korištenje genetički modificiranih organizama. Zakonodavstvo o obveznom etiketiranju prošireno je na svu hranu i sastojke hrane proizvedene uz pomoć genetički modificiranih organizama, bez obzira na to je li moguće ustanoviti prisutnost genetički modificiranihDNK iliproteina u konačnom prehrambenom proizvodu. Ove mjere teško su naštetile Monsantu, koji drži da etiketiranje hrane kao genetički modificirane stigmatizira hranu i obmanjuje potrošače.[69] U Europskoj je uniji od 1998. godine na snazi moratorij na odobravanje novih genetički modificiranih usjeva zbog zabrinutosti javnosti zbog potencijalnih rizika koje nosi genetički modificirana hrana.[70]
Među dokumentima u posjeduWikileaksa nalazi se i zahtjev Monsanta upućen vladi SAD-a da izvrši snažan pritisak na zakonodavstvo Europske unije kako bi se uvela genetički modificirana hrana.[71][72]
.jpg)
Godine 2004. Monsanto je podnio dva zahtjeva za priznanjepatenta za tehnologiju kontrole razmožavanja svinja posebnim genom markerom, koje je kritiziraoGreenpeace.[73] Oba zahtjeva za priznanje patenta prodana su kompaniji Newsham Genetics godine 2007. Iako je Europski ured za patente odbio jedan od zahtjeva kao u biti biološki proces, te se od njega odustalo,[74] drugi zahtjev, odobren 2008. godine,[75] bio je meta prosvjeda stočara pred Europskim uredom za patente uMünchenu.[76][77] Njemačka ministrica poljoprivrede Ilse Aigner žestoko se protivila patentu.[78] Monsanto je izjavio da se patent odnosi samo na svinje uzgojene korištenjem posebne Monsantove tehnologije koja locira gene koje pospješuju rast svinje, no otkad su buknule kontroverzije Monsanto tvrdi da je izašao iz industrije uzgoja svinja nakon što je svoju tvrtku Monsanto Choice Genetic prodao tvrtki Newsham Genetics LC 2007. godine.[79]
Monsantova je povijest uIndiji kontroverzna, počevši od optužbe da Monsanto koristigene terminatore u svojemsjemenu kako bi iduća generacija sjemena bila sterilna, što je potaknulo prosvjede protiv korporacije.[80] Indijski poljoprivrednici koji bi genetički modificirane varijetete sjemena koji sadrže gen terminator križali s lokalnim vrstama s jedne bi strane dobili sterilno sjeme, a s druge bi strane njihovo djelovanje bilo nezakonito “sjemenarsko piratstvo”.[81] Osim toga Monsantovo genetički modificirano sjemepamuka bilo je razlog niza reakcija indijskih nevladinih organizacija zbog svoje visoke cijene: godine 2009, visoke cijene Bt sjemena pamuka dovele su poljoprivrednike na rub propasti zbog smanjenja prinosa zbogsuše.[82]
Indijska savezna državaAndhra Pradesh isprva je ustala protiv transgeničnogpamuka koji sadržavagen iz patogenebakterijepesticidnih svojstavaBacillus thuringiensis (Bt); ipak, jer je bio veoma popularan među poljoprivrednicima, pokušali su kontrolirati njegovucijenu. Godine 2005., nakon što je povjerenstvo indijske agencije za odobravanje genetičkog inženjerstva obznanilo istražni iskaz,[83][84] ministar poljoprivrede zabranio je Monsantu prodajusjemenapamuka u državi Andhra Pradesh. Zabrana je kasnije ukinuta.
U ožujku 2010. Monsanto je priznao da su kukci razvili otpornost na njihov Bt pamuk koji se uzgajao uGujaratu, na zapadu Indije.[85] Kompanija je poljoprivrednicima preporučila da prijeđu na uzgoj druge generacije njihovog transgeničnog Bt pamuka,Bolguard II, koji ima dva gena za otpornost, a ne samo jedan, kako bi smanjili potreba zainsekticidima. No taj je savjet naišao na žestoke kritike, a indijska ga je vlada protumačila kao lukavu poslovnu strategiju.[86]
Indijska podružnica Monsanta koristila se dječjim radom u proizvodnji sjemena pamuka. Posao je uključivao rukovanje otrovnimpesticidima,insekticidima iakaricidima kao što jeendosulfan, a djeca su dobivala manje od 20rupija na dan.[87]
Monsanto tvrdi da je jedan od njihovih najvećih uspjeha genetički modificiranasoja (Roundup Ready soja) koja se uzgaja i prodaje uArgentini,Južnoafričkoj Republici i širomSAD-a. Tvrdi se da je upotreba sjemena ove biljke povećala proizvodnju soje za 75% i povećala prinose za 173% u pet godina, stvarajući znatanprofit farmerima. Vijest je bila dobra za farmere koji su u genetički modificiranoj soji vidjeli profitabilan usjev s dobrim predispozicijama da bude izvozna stočna hrana. Zato su se argentinski farmeri oslanjali na genetički modificiranu soju kao svoj jedini proizvod. Godine 2004. postavilo se pitanje o stvarnim prednostima ovih usjeva: znastvenici su tvrdili da su posljedice uzgajanja genetički modificirane soje u Argentini uključivale masovni egzodus sitnih poljoprivrednika sa sela, jer više nisu mogli zarađivati za život (jer si nisu mogli priuštiti kupovinu genetički modificiranog sjemena soje) ili su otjerani sa svoje zemlje.[88]
Monsanto je iznosioargumentaciju da degradacijatla i povećana upotrebapesticida nisu nastali zbog upotrebe njihove genetički modificirane soje. Monsanto ustrajava na tomu da farmeri trebaju rotirati usjeve tako da omoguće tlu da se oporavi. Farmeri bi trebali uzgajati genetički modificiranu soju a zatim je rotirati s kukuruzom ili drugim usjevima. No zbog porasta potražnje za sojom, argentinski farmeri nisu rotirali usjeve i uzgajali su samo soju, što je rezultiralo oštećenjem tla.[89]
Monsanto je sponzor mnogim atrakcijama uzabavnim parkovimaDisneyland ukalifornijskom graduAnaheimu teWalt Disney World uFloridi.
Monsanto je kao jedan od glavnih sponzoraSvalbardskog globalnog skladišta sjemena u Norveškoj (norv.Svalbard Globale frøhvelv, eng.Svalbard Global Seed Vault) naveden na mnogimweb stranicama, ali ne i na web stranicama Svalbardskog globalnog skladišta sjemena.
U ožujku 2008. Francuska novinarka Marie-Monique Robin objavila je rezultate svojeg trogodišnjeg cjelosvjetskog istraživanja Monsanta. Knjigu je izdao La Découverte, francuski izdavač, i dokumentarni filmLe Monde selon Monsanto (Svijet prema Monsantu), je objavljen na DVD i prikazan na Arte, francusko-njemačkom televizijskom kanalu.
Ovaj film otkriva mnoge kontraverzne činjenice o Monsantu. Marie-Monique Robin putovala je širom svijeta i posjetila znanstvenike i političke osobe sa željom da istraži nekoliko Monsantovih proizvoda. Intervju je dao Shiv Chopra, kanadski istraživač koji je bio otpušten iz Health Canada nakon što je otkrio pokušaj Monsanta da podmiti zaposlenike u vezi s uvođenjem goveđeg hormona rasta u Kanadu. Autorica se susrela s nekoliko nezavisnih znanstvenika širom svijeta koji su pokušali upozoriti vlasti o korištenju GM sjemena. Prema novinarki, većina od ovih znanstvenika su dobili otkaz jer su progovorili. Politika širom otvorenih vrata, kao i prijetnje nedodržavanja kvalitete i nezavisnosti znanstvenog djelovanja o nuspojavama Monsantovih proizvoda, pogotovo u slučaju s američkom Food and Drug Administration, prikazani su ovom filmu.
Robin je bila u Indiji, Meksiku, Argentini, and Paragvaju da sazna kako su Monsantovi genetički izmijenjeni organizmi (GMOs) utjecali na lokalne poljoprivrednike koji su ih koristili na svojim oranicama. Optužbe da se je u Indiji povećao postotak samoubojstva poljoprivrednika i saznanje da je teže zaraditi za život uz korištenje skupljih Monsantovih sjemena koji usprkos tvrdnjama ipak zahtijevaju posebne pesticide i gnojivo. Meksiko, koji je zabranio GMO pokušava smanjiti kontaminaciju i mješanje s GMO kukuruzom iz SAD. Argentinski poljoprivrednici odustaju od poljoprivrede i sele se do predgrađa velikh gradova, jer se ne mogu natjecati s GM usjevima i saznanjem da su njihove farme, stoka i djeca pod negativnim utjecajem koji su uzrokovali pesticidi. Paragvaj je prisiljen da prihvati GMO usjeve, jer se sjeme anonimno uvaža i masovno uzgaja, tako da bi se zabrana uzgajanja negativno odrazila na njihovu ekonomiju. U svim sučajevima genetska mješovitost je smanjena kao rezulat sijanja sam jedne vrste usjeva, a vlasništvo je postalo koncentrirano na manji broj vlasnika.
I na kraju, Monsanto je odbio sudjelovati u filmu.
|journal= (pomoć);Vanjski link u parametru|title= (pomoć) Monsanto's monopoly of biotech sector spurs lawsuit], 25.8.2004.,Organic Consumers Association. [Citirano 19.2.2012.] | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temiMonsanto |