Mjeriteljstvo,mjeroslovlje ilimetrologija jeznanstvena disciplina koja se bavimjerenjem u svim njegovim teorijskim i praktičnim oblicima. Temeljno mjeriteljstvo obrađuje znanstvene pretpostavke mjerenja, tehničko mjeriteljstvo obuhvaća postupke i načine mjerenja, a zakonsko mjeriteljstvo obuhvaća primjene propisane zakonima (održavanjepramjera ietalona,umjeravanje, ovjeravanjemjerila, mjeriteljski nadzor i drugo).[1] Mjeriteljstvo uključuje sve teorijske i praktičke aspekte mjerenja - bavi se metodama mjerenjafizikalnih veličina, ostvarivanjem i održavanjemetalona fizikalnih veličina, razvojem i izradommjerila (mjernih instrumenata, uređaja i mjernog pribora), te analizom mjernih rezultata. Za njezin nastanak većina metrologa navodi18. stoljeće. Mjeriteljstvo je razvijeno doprimijenjene znanosti. Ono je, kao i sve druge primijenjene znanosti, našlo ishodišta duboko u specijalističkim strukama u kojima se nešto svrhovito mjeri.
U definiranju mjeriteljstva izrečena je multidisciplinarna kategorizacija poimanja mjeriteljstva nakvantitetnom (količinskom) ikvalitetnom (sadržajnom) određenju pojavnosti u svim djelatnostima, zbivanjima, stanjima i događajima. Mnoge sumjerne jedinice izvan priznatih sustava mjernih jedinica, pa ipak služe potrebi količinskog i sadržajnog određenja. Međunarodni sustav mjernih jedinica (SI) ima nekoliko grupa mjernih jedinica po čemu se vidi da se mnogo toga ne može mjeritiosnovnim jedinicama. Iz mjernih jedinica SI-a moguće je shvatiti temeljito što se izražava i kakav je aktivitet u brojčanom izrazu. Zato te mjerne jedinice čine temelj za razvoj mjeriteljstva, a s tim igospodarstva, po osnovi točnosti, preciznosti, poštenja i korektnosti pri razmjenjivanju informacija, proizvoda, usluga i novca.
Mjerenje je postupak određivanja vrijednosti neke mjerne veličine. Izravnim mjerenjem uspoređuje se mjerena veličina s istovrsnom usporedbenom veličinom, ili mjernom jedinicom. Tako se duljinal mjeri uspoređivanjem s duljinoml0 mjernoga štapa. Posredno (neizravno) mjerenje obavlja se izravnim mjerenjem onih veličina od kojih je sastavljena mjerena veličina, temeljem nekoga znanstvenog načela, te izračunom njezine vrijednosti. Tako seploštinapravokutnika mjeri posredno, mjerenjem duljina stranical1 il2, te se na temeljugeometrijske zakonitosti izračunava njihovimmnoženjem:[2]
Rezultat je mjerenja vrijednost mjerne veličine, izraženabrojčanom vrijednošću i pripadnommjernom jedinicom. Na primjer, ako je mjerena duljinal sadržavala 3 duljine mjernoga štapa, a njegova je duljinal0 = 1 m, vrijednost je mjerene duljine:
Mjerna jedinica je odabrana, dogovorena i objavljena poznata vrijednost mjerne (fizikalne) veličine s kojom se pri mjerenju uspoređuju sve druge istovrsne veličine. Vrijednosti, nazivi, znakovi i uporaba mjernih jedinica danas su određeni međunarodnim dogovorima, na kojima se temeljenorme i mjeriteljski zakoni pojedinih zemalja. Mjerne se jedinice opisuju definicijom, nazivom i znakom. Posebno određene mjerne jedinice koje sudjeluju u izvođenju ostalih mjernih jedinica nekoga mjernog sustava nazivaju seosnovnim jedinicama. Neke su osnovne mjerne jedinice određene utjelovljenimpramjerama ili etalonima (na primjerkilogram), neke postupcima ostvarenja (na primjermetar,sekunda), a ostale se izvode iz drugih, već određenih jedinica. Mjerne jedinice nazvane su većinom prema prezimenima znamenitihznanstvenika, neke prema grčkim, latinskim i arapskim nazivima, a samo ih nekoliko ima tradicijski naziv. Znakovi mjernih jedinica većinom su početno slovo ili početna slova njihovih naziva, a samo je nekoliko tradicijskih znakova (podignuti kružići, podignute crtice i drugo), na primjeramper (znak A),njutn (N),tesla (T),vat (W),veber (Wb),volt (V),litra (L ili l),luks (lx),metar (m), (vremenska)sekunda (s),(kutni) stupanj (°),Celzijev stupanj (°C) i drugo. Nazive i znakove imaju samoosnovne jedinice SI te ograničen brojizvedenih jedinica SI i iznimno dopuštenih jedinica izvan SI. Većina izvedenih jedinica nema posebne nazive i znakove, nego se nazivaju i označavaju prema jedinicama od kojih su sastavljene, na primjer jedinica brzinemetar u sekundi (m/s), jedinicavolumnog protokakubni metar u sekundi (m³/s), jedinicaenergijekilovatsat (kWh) i drugo.
