Mikroevolucija je promjena ufrekvenciji alela koja se događa tijekom vremena unutar populacije.[1] Ova promjena nastaje je zbog četiri različita procesa:mutacije, selekcije (prirodne iumjetne),genskog toka igenskog pomaka. Mikroevolucija se odvija tijekom relativno kratkog (u evolucijskom smislu) vremena u usporedbi s promjenama koje nazivamomakroevolucijom.
Populacijska genetika je grana biologije koja pruža matematičku podlogu za proučavanje procesa mikroevolucije.Ekološka genetika bavi se promatranjem mikroevolucije u prirodnom okolišu. Obično, slučajevievolucije koje možemo uočiti u prirodi su primjeri baš mikroevolucije, primjerice evolucijubakterijskih sojeva koji imajurezistenciju na antibiotike.
Mikroevolucija može dovesti dospecijacije koja omogućava nastavak evolucije živih vrsta kroz procesemakroevolucije.[2][3]
Makroevoluciju karakterizira fokus na varijacije između pojedinih vrsta ("odabir vrsta"[2]), za razliku od fokusa na varijacije unutar pojedine vrste što je područje evolucijske znanosti koje proučava mikroevolucija.[3] Prirodni odabir vrsta može se odvijati kroz (a) makroveolucijski efekt, gdje nasljedne osobine na razini organizma (akumulirane osobine) direktno utječu na stope specijacije i izumiranja, i (b) prirodni odabir vrsta u užem smislu, gdje na stopu specijacije i izumiranja pretežno utječu svojstva na razini cijele vrste (npr. zemljopisna rasprostranjenost).[4] Makroevolucija sama po sebi ne proizvodi evolucijske novine, ali utječe na stopu širenja evolucijskih novina unutar filogenetskih skupina u kojima su evoluirale što u cijeli proces makroevolucije ugrađuje nasljedne osobine na razini vrste u ulozi čimbenika koji nužno ne ovise o samim organizmima koji evoluiraju.
Riječmikroevolucija prvi put je upotrijebiobotaničarRobert Greenleaf Leavitt u časopisuBotanical Gazette 1909. godine, pojašnjavajući ono što je nazvao "misterijom" i opisuje prirodne procese koji iz bezoblične mogu stvoriti oblik.[5]
Međutim, Leavitt je tim pojmom opisivao ono što bismo danas nazvalievolucijskom razvojnom biologijom; Tek kada je ruski entomologJurij Filipčenko počeo koristiti izraze "makroevolucija" i "mikroevolucija" 1927. godine u svom radu na njemačkom jeziku,Variabilität und Variation, ti pojmovi poprimili su svoje moderno značenje. Pojam mikroevolucije (i makroevolucije) kasnije je u svijet engleskog govornog područja i posljedično u internacionalne rječnike unio Filipčenkov studentTheodosius Dobzhansky u svojoj knjiziGenetika i podrijetlo vrsta (1937).[1]
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||
