Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Meksiko

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojmaMeksiko. Za druga značenja pogledajteMeksiko (razdvojba).
Sjedinjene Meksičke Države
Estados Unidos Mexicanos
ZastavaGrb
ZastavaGrb
Geslo
nema
Himna
Himno Nacional Mexicano

Položaj Meksika
Glavni gradCiudad de México
Službeni jezikNijedan.Španjolski i 62 indijanska jezika ravnopravni su jezici na cijelom području Meksika.1
Državni vrh
 - PredsjednikClaudia Sheinbaum
NeovisnostodŠpanjolske
16. rujna1810.
Površina14. po veličini
 - ukupno1.972.550km2
 - % vode2,5 %
Stanovništvo11. po veličini
 - ukupno (2017.)123.675.325[1]
 - gustoća61/km2
BDP (PKM)procjena 2005.
 - ukupno1.191 bilijuna $ (13.)
 - po stanovniku10,186 $ (64.)
Valutameksički peso (100 centava)
Pozivni broj+52
Vremenska zonaUTC -6 do -8
Internetski nastavak.mx
1Ustav ne određuje službeni jezik.Općim zakonom o jezičnim pravima indijanskih naroda propisuje se da su svi indijanski jezici koji se govore nacionalni jezici i uživaju ravnopravnost na cjelokupnom području Meksika.

Sjedinjene Meksičke Države (španj.Estados Unidos Mexicanos), ili kraćeMeksiko, jedržava uSjevernoj Americi koja graniči na sjeveru saSjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku sGvatemalom,Belizeom iKaripskim morem, dok na zapadu ima izlaz naTihi ocean, a na istoku naMeksički zaljev. Po ustavnom uređenju, Meksiko jefederalnarepublika koja se sastoji od 31savezne države i jednog federalnog distrikta (México, D. F.) koji je 31. siječnja 2017. prestao postojati pa je glavni grad proglašen 32. saveznom državom pod imenom Ciudad de Mexico[2] (eng. Mexico City).

S površinom od gotovo 2 milijuna kvadratnih kilometara, Meksiko je peta država po veličini uAmerici i četrnaesta u svijetu. Po ukupnom broju stanovnika, Meksiko se nalazi na jedanaestom mjestu najnaseljenijih zemalja svijeta, a po broju izvornih govornikašpanjolskog nalazi se na prvom mjestu.

Povijest

[uredi |uredi kôd]
Podrobniji članak o temi:Povijest Meksika

Pretkolumbovsko razdoblje

[uredi |uredi kôd]
Arheološka nalazišta,Chichén-Itzá.

Smatra se da su prvi ljudi na Meksičku visoravan došli prije 40.000 godina. Dugo vremena su se bavili lovom i skupljanjem plodova. Prije 9000 godina su počeli uzgajatikukuruz. Nakon toga je došlo do formiranja prvih civilizacija. Od 1800. g. p. K. su se razvile razneindijanske kulture kao što su:Olmeci,Izapa,Maje,Zapoteci,Huasteci,Tarascan,Tolteci iAzteci. Razvili su značajna dostignuća u matematici i astronomiji. Glavni grad AztekaTenochtitlan je 1500. bio najveći grad na svijetu s oko 350.000 stanovnika.

Španjolska kolonizacija

[uredi |uredi kôd]
Montezuma

Španjolci su u Meksiko došli 1519, a do 1521. su osvojili Tenochtitlan i srušili državu Azteka. 1535. je osnovanoVicekraljevstvo Nova Španjolska (prva španjolska kolonija u Americi). Obuhvaćalo je teritorij od Britanske Kolumbije u današnjoj Kanadi do Nikaragve. KraljKarlo V. je imenovao Antonija de Mendoza prvim potkraljem. Španjolci su uništavali domorodačke svetinje i podizali crkve i samostane, ali su zabilježene i pojave miješanja i povezivanja starih vjerovanja s kršćanstvom. Mit o Quetzalcoatlu prilagođen je kršćanskoj viziji sv. Tome Apostola, a religiozni misterij Tonantzine poistovjetio se s Gospom Guadalupe. Kad se1531. godine jednom domorocu između mjesta Pueble i Tlaxcale ukazalo priviđenje boga Quetzalcoatla, pernate zmije kako leti, Španjolci su na tom mjestu sagradili novu crkvu nazivajući juSv. Toma/Quetzalcoatl. Iste godine pojavila se Gospa Guadalupe u gradu Meksiku, pa je na tom mjestu sagrađena mala kapela kojoj je kasnije pridodano imeTonantzin/Guadalupe, zajedničko svetište obiju naroda. Na taj način je kršćanstvo ulazilo u domorodačke zajednice i nastajao religiozni sinkretizam. Redovnici su staru astečku školu preuredili u učilišteSanta Cruz de Tlatelolco.[3] Godine1959. pod vodstvom Angel Marie Garibaya i Miguela Leona Portille tiskao se časopisEstudios de Cultura Nahuatl, u kojemu su predstavljeni istraživački radovi s različitih područja astečke kulture.

Neovisnost

[uredi |uredi kôd]

16. rujna 1810. je Miguel Hidalgo y Costilla proglasio nezavisnost Meksika u mjestu Dolores kod Guanajuata. Prvu skupinu je formirao buntovnik Miguel Hidalgo y Costilla. Potkraljevski kapetan je bio Ignacio Allende, Šef policije Juan Aldama i "La Corregidora" Josefa Ortiz de Domínguez. Španjolski plemić y Costilla i njegovi preostali vojnici su uhvaćeni u državi Jalisco. Suđeno mu je na sudu za inkviziciju, a proglašen je krivim za izdaju. Bio je pogubljen od plamena odjeljenja uChihuahuau 31. srpnja 1811. Nakon smrti oca španjolskog plemića y Costilla, rukovodstvo revolucionarne vojske je preuzeo svećenik José María Morelos. Pod njegovim vodstvom gradoviOaxaca iAcapulco su bili zauzeti. 1813. Kongres uChilpancingou je sazvan 6. studenog te godine i potpisao je prvi službeni dokument o nezavisnosti. 1815. Morelosa su zarobile španjolske kolonijalne vlasti, suđeno mu je za izdaju i pogubljen je uSan CristóbaluEcatepecu 22. prosinca. Ropstvo je ukinuto1829. godine.[4]

Druga polovica 19. stoljeća, 20. i 21. stoljeće

[uredi |uredi kôd]

Prva republika i odvajanjeTeksasa

[uredi |uredi kôd]

Drugi predsjednik MeksikaVisent Gerero je pobijedio na izborima, iako većina stanovništva nije bila za njega. Meksički ustav je bio sličan američkome, ali većini stanovništva nije bilo omogućeno glasanje. Konzervativna partija je potakla revoluciju pod vodstvom generala Bustamantea, koji postaje predsjednik 1830. Federalisti su zamolili generalaAntonija Lopeza de Santa Anu da zbaci Bustamantea.

Nakon uspješnog preokreta održani su izbori, na kojima general Santa Ana 1832. postaje predsjednik. General Santa Ana je bio predsjednik nekoliko puta, stalno mijenjajući političke stranke. Tijekom 1834. ukinuo je savezni ustav, izazivajući pobune naYucatanu i najsjevernijim teritorijama u Teksasu. Oba teritorija su tražila nezavisnost. Poslije pregovoraYucatan se vraća pod meksički suverenitet. Stanovnici Teksasa su bili predvođeni uglavnom od strane naseljenika, koji su govorili engleski.Teksas se osamostalio 1836., a 1845. je postao dioSAD-a.

Rat sa SAD-om

[uredi |uredi kôd]

SAD su 1846. prihvatile teksašku želju da postanu dio SAD i šalju vojsku u Teksas, da osiguraju novi teritorij. Meksiko je zahtijevao da se vojska SAD-a povuče iz Teksasa. Smatrao je to miješanjem SAD-a u unutrašnje poslove, jer Meksiko nije priznao nezavisnost Teksasa. Meksička vojska je napala, ubila nekoliko američkih vojnika, zarobila jedan odred vojnika. Američki predsjednik je tražio od Kongresa sa se krene u rat, što je Kongres izglasao 13. svibnja 1846. Meksiko je proglasio rat 23. svibnja 1846. Tijekom Meksičko-američkog rata (1846. – 1848.) Meksiko je poražen. Vojska SAD-a je zauzela meksički glavni grad Meksiko i mnoge druge dijelove Meksika.

Rat je završen Ugovorom iz Guadalupe Hidalga, po kome su SAD kupile uglavnom prazne sjeverne teritorije za 15 milijuna dolara. Tijekom sljedećih desetljeća Amerikanci su nastanili te teritorije i stvorili su niz država:Kalifornija,Nevada,Utah, velik dioArizone,Novi Meksiko iColorado. PoluotokBaja California nije bio uključen u taj ugovor.

Borba za vlast

[uredi |uredi kôd]

U Meksiku na vlast dolaze liberali. 1857. je proglašen novi ustav prema kojem katoličanstvo prestaje biti jedina vjera. Konzervativci su se pobunili i pokrenuli tzv. Reformski rat 1857. – 1861. Tijekom rata su postojale dvije vlade, konzervativna u Mexicu i liberalna uVeracruzu. Nakon rata su pobijedili liberali (predsjednikBenito Juárez).

Nakon toga je Francuskaintervenirala u Meksiku u korist konzervativaca i dovela na vlast hasburškog nadvojvoduFerdinanda Maximilijana kao cara Meksika. SAD podržava svrgnutog predsjednika Juareza koji je1862. pobijedio Maximilijana. Time je Meksiko ponovo postao republika.1864. se uz francusku pomoć na vlast vratio car, a1867. je ponovo vraćena republika i Maximilijan je ubijen.1876. dolazi na vlast predsjednikPorfirio Diaz koji je vladao do1911.

1910. su održani izbori nakon kojih kandidatFrancisco Madero smatra da su lažirani i pokreće revoluciju protiv Diaza. Vođe revolucije su biliEmiliano Zapata na jugu iPancho Villa na sjeveru. 1911. je Diaz podnio ostavku, ali je došlo do borbi za vlast između Madera, Zapate i Ville. Svi oni su ubijeni u borbama.

1920. je na vlast došaoÁlvaro Obregón. On je postigao koncenzus u državi i borbe su prestale. 1929. je predsjednik postaoPlutarco Elias Calles. On je osnovao Nacionalnu revolucionarnu partiju koja je ostala na vlasti sve do kraja 20. st. U razdoblju do 2. svj. rata dolazi do gospodarske krize, a nakon rata se smjenjuju razdoblja krize i gospodarskog rasta. Od 1994. dolazi do pobune Indijanaca u pokrajiniChiapas. Iste godine Meksiko ulazi sa SAD-om i Kanadom u Zonu slobodne trgovineNAFTA. 2000. nakon 60 godina na vlast dolazi oporba (predsjednikVicente Fox). Od 2006. vladaFelipe Calderón koji je iste godine poveorat protiv narko-kartela.

Politika

[uredi |uredi kôd]
Podrobniji članak o temi:Politika Meksika

PremaPolitičkom ustavu Sjedinjenih Meksičkih Država (španj.Constitución Política de los Estados Unidos Mexicanos), usvojenim5. veljače1917., Meksiko je demokratska, predstavnička i savezna republika koja se sastoji od trideset i jedne slobodne i suverene države i jednog federalnog distrikta kao glavnog grada, sjedišta savezne vlade. Savezna tijela ustrojena su po načelu trodiobe vlasti nazakonodavnu,izvršnu isudbenu.

Na čelu izvršne vlasti je predsjednik Republike (predsjednički sustav vlade). Predsjednik Republike ješef države, istovremeno išef vlade, a također i vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Mandat predsjednika Republike traje šest godina i ne postoji mogućnost ponovnog obnašanja dužnosti. Predsjednik se bira na općim i neposrednimizborima. Od2006. godine predsjedničku dužnost obnašaFelipe Calderón. Predsjednik imenuje državne tajnike i druge članove svog kabineta (tj. vlade). Osim toga, imenuje meksičkeveleposlanike, ima ovlast sklapanjameđunarodnih ugovora, ima pravo veta na zakone izglasane u Kongresu, predlaže kandidate za članove Vrhovnog suda pravde (ministre). Također ima ovlast donošenja predsjedničkih dekreta.

Zakonodavnu vlast obavlja Kongres Unije (španj.Congreso de la Unión), koja se sastoji od dva doma: Dom senatora (La Cámara de Senadores) (gornji dom) i Dom zastupnika (donji dom).

Na čelu sudbene vlasti nalazi se Vrhovni sud pravde (Suprema Corte de Justicia de la Nación). Sudbenu vlast čine i niži te specijalni sudovi. Vrhovni sud sastoji se od 11 ministara koje bira Kongres. Mandat ministara traje petnaest godina.

Savezne države

[uredi |uredi kôd]
Podrobniji članak o temi:Savezne države Meksika

Sjedinjene Meksičke Države su federacija koja se sastoji od trideset i jedne slobodne i suverene države (španj.estado). Federalni distrikt (španj.distrito federal) ne pripada niti jednoj saveznoj državi, već cjelokupnom savezu, te je onglavni grad i sjedište savezne vlade.

Politička podjela Meksika
Federalna jedinicaStanovništvo (2005.)Površina (km2)Glavni grad
Sjedinjene Meksičke Države103.088.0001.959.248Ciudad de México
1.Aguascalientes1.065.4165.625Aguascalientes
2.Baja California2.842.00071.546Mexicali
3.Baja California Sur517.00073.943La Paz
4.Campeche751.00057.727San Francisco de Campeche
5.Chiapas4.256.00073.681Tuxtla Gutiérrez
6.Chihuahua3.238.000247.487Chihuahua
7.Coahuila de Zaragoza2.475.000151.445Saltillo
8.Colima562.0005.627Colima
9.Durango1.489.000123.367Victoria de Durango
10.Guanajuato4.893.00030.621Guanajuato
11.Guerrero3.116 00063.618Chilpancingo de los Bravo
12.Hidalgo2.334.00020.856Pachuca de Soto
13.Jalisco6.652.00078.630Guadalajara
14.México14.161.00022.333Toluca de Lerdo
15.Michoacán de Ocampo3.988.00058.667Morelia
16.Morelos1.605.0004.892Cuernavaca
17.Nayarit943.00027.862Tepic
18.Nuevo León4.164.00064.203Monterrey
19.Oaxaca3.522.00093.343Oaxaca de Juárez
20.Puebla5.391.00034.251H. Puebla de Zaragoza
21.Querétaro Arteaga1.593.00011.658Santiago de Querétaro
22.Quintana Roo1.134.00042.535Chetumal
23.San Luis Potosí2.412.00061.165San Luis Potosí
24.Sinaloa2.610.00057.331Culiacán Rosales
25.Sonora2.384.000179.516Hermosillo
26.Tabasco2.013.00024.747Villahermosa
27.Tamaulipas3.020.00080.148Ciudad Victoria
28.Tlaxcala1.061.0003.997Tlaxcala de Xicohténcatl
29.Veracruz de Ignacio de la Llave7.081.00071.856Xalapa de Enríquez
30.Yucatán1.803.00039.671Mérida
31.Zacatecas1.357.00075.416Zacatecas
32.La Ciudad de México8.670.0001.484

Ekonomija

[uredi |uredi kôd]
Podrobniji članak o temi:Ekonomija Meksika

Stanovništvo

[uredi |uredi kôd]
Podrobniji članak o temi:Stanovništvo Meksika

Etničke grupe

[uredi |uredi kôd]
Podrobniji članak o temi:Etničke grupe Meksika

Indijanci su podijeljeni po brojnim plemenima što jezično pripadaju porodicamaMayan,Juto-astečki (jezična porodica),Hokan i drugima koji su manje zastupljeni. Plemena Meksika su:Acaxee (s: Acaxee,Sabaibo,Tebaca,Papudo,Tecaya),Achire,Acolhua,Aguacatec,Ahome,Aibine,Akwa’ala,Amuzgo,Aripa,Aztec (s:Acolhua,Tlacopan,Tenochca),Baciroa,Bagaces,Baimena,Bamoa,Cahita (s:Bamoa,Cinaloa,Mayo,Tehueco,Yaqui iZuaque),Carrizo,Cazcan (s:Coca,Tecuexe,Cazcan),Chañabal,Chatino,Chiapanec,Chicomuceltec,Chinantec (s: Hume i Wahmi),Chinarra,Chinipa,Chizo,Chocho,Chol,Chontal,Cinaloa,Coahuiltec (s Hume),Coano,Coca,Cochimi,Cocomacaque,Cocopa (dijelom),Colotlan,Comanito,Comecrudo,Comopori,Concho,Conicari,Cora (s:Coano,Huaynamota,Zayahueco),Cora,Cuahcomeca,Cuicatec,Cuitlatec,Cuyuteca,Didú,Diegueño (dijelom),Edú,Eudeve,Gocoyome,Guachichil,Guasapar,Guasave (s:Achire,Ahome,Comopori,Vacoregue),Halyikwamai ili Kikima (dijelom),Himeri (u Pima),Hine,Hio,Huastec,Huave,Huaynamota,Huichol,Huite,Icaiche,Ika,Irritila,Itzuco,Ixcatec,Janambre,Jano,Jocome,Jova,Jumano,Kamia (dijelom),Kiliwa, ili Kiliwi,Kohuana (dijelom),Lacandon,Lagunero,Laymon,Liyu,Macoyahui,Mame (dijelom),Matlatzinca (s:Atzinca,Matlame,Ocuiltec,Quata),Maya (s:Icaiche,Lacandon, Maya, Santa Cruz iliCruzob),Mayo,Mazahua,Mazatec,Meztitlanec,Mixe,Mixtec,Mocorito,Monqui,Motozintlec,Nebome,Nio,Ocoroni,Ocuiltec,Olive,Olmeci,Ópata,Otomi (s: Serrano),Pachera,Pame,Papabucos,Papudo,Pericu,Piato (u Pima),Pima Bajo (s:Cocomacaque,Yecora,Nebome,Ures),Pisone,Pochutla,Popoloca,Popoluca,Potlapiqua (u Pima),Quata,Sabaibo,Seri (s:Guayma,Tepocas,Salineros,Upanguayma,Tiburones),Sayula,Sayultec,Soltecos,Suma,Tahue (s:Comanito,Mocorito),Tamaulipec,Tamazulteca,Tapachultec,Tarahumara,Tarasco,Tebaca,Tecaya,Teco-Tecoxquin,Tecual,Tecuexe,Tehueco,Temori,Tenochca,Tepahue,Tepanec,Tepecano,Tepehua,Tepehuane,Tequistlatec, Teul, Texixtepec,Tlacopan,Tlacotepehua-Tepuzteca,Tlapanec, Tlascala iliTlaxcalteca,Toboso (s:Gocoyome),Tolimeca,Totonac,Totorame,Trique,Tubar,Tzeltal,Tzotzil,Uchita,Ures,Vacoregue,Varohío (s:Chinipa,Guasapar,Temori),Vigitega,Waicuri,Xilotlantzinca,Xixime (s:Aibine,Hine,Hume),Yaqui,Yecora,Zacateco,Zapotec,Zayahueco,Zoe (s:Baimena,Zoe),Zoque iZuaque.

Kultura

[uredi |uredi kôd]
Podrobniji članak o temi:Kultura Meksika

Državni blagdani i neradni dani

[uredi |uredi kôd]

Zemljopis

[uredi |uredi kôd]
Podrobniji članak o temi:Zemljopis Meksika

Klima u Meksiku dijeli se natropsku isuptropsku klimu, a ovisi i onadmorskoj visini:

  • do 1000 m. - Tierra caliente - vruća zemlja/prašuma,
  • od 1000-2000 m. - Tierra templada - umjerena zemlja/tropske klime i kukuruz,
  • od 2000-3000 m. - Tierra fria - svježa zemlja/žitarice,
  • od 3000-4000 m. - Tierra helada - hladna zemlja/visokoplaninski pašnjaci,
  • preko 4000 m. - Tierra nevada - snježna zemlja/najviši planinski vrh-stalni snijeg.

Razno

[uredi |uredi kôd]

Izvori

[uredi |uredi kôd]
  1. Indicadores de ocupación y empleo al tercer trimestre de 2017(PDF). INEGI. Inačicaizvorne stranice arhivirana 10. prosinca 2015. Pristupljeno 5. siječnja 2019.
  2. Ciudad de México
  3. Maria Teresa Toribio Brittes Lemos - Asteci i Inke (civilizacije koje su preživjele u šutljivom biću), Euroknjiga, Zagreb 2004., str. 13.-65.
  4. Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 79.

Vanjske poveznice

[uredi |uredi kôd]
Samostalne države
Zavisni teritoriji
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Meksiko&oldid=7337788"
Kategorija:
Skrivena kategorija:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp