Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Mauricijus

Izvor: Wikipedija
Republika Mauricijus
République de Maurice
ZastavaGrb
ZastavaGrb
Geslo
Stella Clavisque Maris Indici
(latinski: Zvijezda i ključ Indijskog oceana)
Himna
Domovina

Položaj Mauricijusa
Glavni gradPort Louis
Službeni jezikengleski,francuski imauricijski kreolski (de facto službeni jezici)
Državni vrh
 - PredsjednikPrithvirajsing Roopun
 - Predsjednik VladePravind Jugnauth
NeovisnostOdUjedinjenog Kraljevstva12. ožujka1968.
Površina168. po veličini
 - ukupno1 860km2
 - % vode0,05 %
Stanovništvo149. po veličini
 - ukupno (2002)1 189 825
 - gustoća588/km2
Valutamauricijska rupija (100 centa)
Pozivni broj230
Vremenska zonaUTC +4
Internetski nastavak.mu
Ovo je glavno značenje pojmaMauricijus. Za najveći otok u državi pogledajteMauricijus (otok).

Republika Mauricijus (République de Maurice) je otočnadržava u jugozapadnomeIndijskome oceanu, oko 900km istočno odMadagaskara. Uz otokMauricijus, u sastavu Republike nalaze se i otociSv. Brandon,Rodrigues kao i otočna skupinaAgaleaga.

Najveći otok, a time i Republika, nazvan je premasv. Mauriciju.

Povijest

[uredi |uredi kôd]

Otok su otkriliPortugalci1505. godine, ali je ostao nenaseljen do kolonizacije Nizozemaca koji su ga naselili1638. godine, dajući mu ime po princuMauriceu od Nassaua. Tijekom osamnaestog stoljeća otokom su vladali Francuzi promijenivši mu ime uIle de France. Britanci su preuzeli otok1810., i vratili mu ime Mauricius.

Mauricijus je nezavisnost dobio1968., kada je postao republika. Demokratska je država i jedna od najrazvijenijih afričkih država.

Politički ustroj

[uredi |uredi kôd]

Na čelu države nalazi se predsjednik, kojega izabire Narodna skupština na petogodišnju dužnost. Parlament ima 62 zastupnika koji se biraju na izborima, dok se 4 do 8 zastupnika biraju iz reda narodnih manjina. Vladom upravlja premijer i Vijeće ministara.

Upravna podjela

[uredi |uredi kôd]

Otok Mauricijus podijeljen je u 10 pokrajina:

Zemljopis

[uredi |uredi kôd]
Karta Mauricijusa

Mauricijus je zajedno sRéunionom iRodriguesom dioMaskarenskih otoka. Ovo jeotočje stvoren nizomvulkanskih erupcija. Mauricius je nastao prije oko 8 do 10 milijuna godina. Na tom području više nema vulkanskih aktivnosti.

Najviši vrh Mauriciusa je Piton de la Riviere Noire visok 828 m.

Klima na otoku je tropska, zime su tople i suhe, a ljeta vlažna i vrela. Ljeticikloni često pogađaju otok.

Glavni i najveći grad je Port Louis, koji se nalazi na sjeverozapadu. Drugi veći gradovi suCurepipe,Vacoas,Phoenix,Quatre Bornes,Rose-Hill iBeau-Bassin.

Gospodarstvo

[uredi |uredi kôd]

Od stjecanja nezavisnosti1968., Mauricijus je razvio gospodarstvo temeljeno na poljoprivredi, s industrijom i turizmom koji bilježe stalni porast. Godišnji porast BDP-a je 5% do 6%, a za 2004. je procijenjen na 12 800USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Šećerna trska uzgaja se na oko 90% poljoprivrednog zemljišta i čini oko 25%izvoza.Nezaposlenost u državi je oko 7%.

Stanovništvo

[uredi |uredi kôd]
Vodopad Chamarel

Dva glavna jezika na Mauricijusu suengleski ifrancuski.Mauricijski kreolski, koji je mješavinaengleskog,francuskog,portugalskog ihindskog jezika, široko je rasprostranjen. Pisani kreolski je razvijen tekšezdesetih godina 20. stoljeća.

Prema vjeroispovijesti najviše imahinduista (oko 50%), a od ostalihkatolika isunitskih muslimana.

Jezici

[uredi |uredi kôd]

Na Mauricijusu se govori šest jezika, od kojih su dva službena,engleski ifrancuski. Ostala četiri jezika subhojpurski,morisyen ili mauricijski kreolski, najzastupljeniji,tamilski iurdu.[1]

Kultura

[uredi |uredi kôd]

Raznolika kolonijska prošlost odrazila se na kulturu Mauricijusa koja je mješavina nizozemske, francuske, indijske i kreolske kulture.

Mauricijus je peta država na svijetu koja je1847. godine uvelapoštanske marke.

Na Mauricijusu je u doba otkrića živjela do tada nepoznata vrsta ptica nazvanadodo. Naseljenici (Nizozemci) i njihove domaće životinje pobili su do1681. sve dodoe i vrsta je prestala postojati.

Sport

[uredi |uredi kôd]

Nacionalni sport Mauricijusa sukonjske utrke, koje datiraju od 1812. i najstariji su događaj te vrste najužnoj zemljinoj polutci. Najpopularniji sport na Mauricijusu jenogomet, a najpopularniji klub je Klub M, tj. reprezentacija (nogometni reprezentativci:Jacques-Désiré Périatambée). Popularni su i vodeni sportovi (plivanje ijedrenje).

Obrazovanje

[uredi |uredi kôd]
  • Poslovna škola ESSEC

Flora

[uredi |uredi kôd]

Endemi:

  1. Trochetia blackburnianaBojer ex Baker
  2. Trochetia boutonianaF.Friedmann
  3. Trochetia parvifloraBojer ex Baker
  4. Trochetia trifloraDC.
  5. Trochetia unifloraDC.
  6. Ochna mauritianaLam.
  7. Roussea simplexSm.
  8. Hibiscus geneviiBojer ex Hook.
  9. Chassalia coriaceaVerdc.
  10. Elaeocarpus bojeriR.E.Vaughan
  11. Hibiscus fragilisDC.
  12. Nesocodon mauritianus(I.Richardson) Thulin
  13. Barleria observatrixBosser & Heine
  14. Psiadia terebinthinaA.J. Scott
  15. Coffea macrocarpaA.Rich.

Izvori

[uredi |uredi kôd]
  1. http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=MU Languages of Mauritius[(16th)]

Vanjske poveznice

[uredi |uredi kôd]
v • u
Commonwealth
Samostalne države
Zavisni teritoriji
Akrotiri i Dhekelia (Cipar)(U.K.)Andamanski i Nikobarski otoci(Indija)Angvila(U.K.)Otočje Ashmore i Cartier(Aus.)Australski antarktički teritorij(Aus.)Bermudi(U.K.)Britanski Antarktički teritorij(U.K.)Britanski indijskooceanski teritoriji(U.K.)Britanski Djevičanski otoci(U.K.)Kajmanski otoci(U.K.)Božićni otok(Aus.)Kokosovi otoci(Aus.)Kukovi otoci(N.Z.)Otoci Koraljnog mora(Aus.)Falklandski Otoci(U.K.)Gibraltar(U.K.)Guernsey(U.K.)Otok Heard i otočje McDonald(Aus.)Otok Man(U.K.)Jersey(U.K.)Lakadivi(Indija)Montserrat(U.K.)Niue(N.Z.)Otok Norfolk(Aus.)Pitcairn(U.K.)Rossova ovisnost (Antarktika)(N.Z.)Sveta Helena (uključujeotok Ascension iTristan da Cunha)(U.K.)Južna Georgia i otočje Južni Sandwich(U.K.)Tokelau(N.Z.)Otoci Turks i Caicos(U.K.)
v • u
Države uAfrici
Samostalne države
Zavisni teritoriji iautonomne regije
Nepriznate države

1) Djelomično uAziji2) Uključuje i zavisna područjaotok Ascension iTristan da Cunha.

v • u
Frankofonija
ČlaniceZastava Frankofonije
Promatrači
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mauricijus&oldid=7066348"
Kategorija:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp