Skłodowska-Curie je jedna od dvije osobe koja je osvojila Nobelovu nagradu u dvije različite znanstvene kategorije. Samo je jošLinus Pauling dobio dvije Nobelove nagrade (zakemiju i zamir).
Maria Skłodowska je rođena uVaršavi uPoljskoj, koja je tada bila dioRuskog Carstva. Njene prve godine života bile su ispunjene tugom, obilježene najprije smrću sestre i četiri godine kasnije smrću majke. Isticala se svojom marljivošću i radnim navikama, odbijala je čak i hranu i san da bi učila. Nakon što je završila srednju školu, doživjela ježivčani slom. Zbog njenogspola i ruske odmazde Poljskoj, zbog Siječanjske bune, nije se mogla upisati na sveučilište i zato je morala nekoliko godina raditi kao guvernanta. Naposljetku, uz novčanu pomoć starije sestre, preselila se uPariz te je počela studirati kemiju ifiziku naSorboni, gdje je kasnije postala prva žena - predavač.
Na Sorboni je upoznala i udala se zaPierrea Curiea, koji je tu također predavao. Zajedno su proučavaliradioaktivne materijale, posebiceuranij iuranijev smolinac, koji je bio radioaktivniji nego uran izlučen iz njega. Godine1898. donijeli su logičan zaključak da uranov smolinac sadrži neku nepoznatu komponentu, radioaktivniju od urana. Dana26. prosinca 1898. Marie Curie je objavila postojanje nove tvari.
Nakon nekoliko godina neprekidnog rada i pročišćavanja nekoliko tona uranovog smolinca uspjeli su, naposljetku, izolirati dva nova kemijska elementa. Prvog su nazvalipolonij po Poljskoj, a drugogradij zbog njegovog jakog intenziteta radioaktivnosti.
"Kao priznanje za izuzetne zasluge koje su iskazali zajedničkim istraživanjem fenomena radioaktivnog zračenja, kojeg je otkrio profesor Henri Becquerel."
"Kao priznanje za njene zasluge za unaprijeđenje kemije otkrivanjem elemenata radija i polonija, izolacijom radija i proučavanjem osobina i spojeva tog osobitog elementa."
Marie je napravila neobičan potez, naime, nije patentirala proces izolacije radija i tako su ga znanstvena društva mogla neometano istraživati.
Bila je prva osoba koja je osvojila, ili podijelila, dvije Nobelove nagrade. Jedna je od dvije osobe koja je dobila Nobelovu nagradu u dva različita područja (drugi jeLinus Pauling) i jedina žena koja je dobila dvije Nobelove nagrade.
Nakon muževljeve smrti navodno je imala aferu s fizičaromPaulom Langevinom, oženjenim čovjekom koji je ostavio svoju ženu, što je rezultiralo novinskim skandalom koji su izmislili i potaknuli Marieni akademski protivnici kako bi okaljali njen ugled. Unatoč njenoj slavi cijenjene znanstvenice koja je radila za Francusku, stav javnosti naginjao je ksenofobiji – ona je bila strankinja iz nepoznatog područja (Poljska se još uvijek promatrala kao zemljopisno područje pod vlašću ruskog cara), koje je bilo poznato po znatnojžidovskoj populaciji (Marie je bila ateist, odgajana kaokatolik, no to, izgleda, nije bilo važno). Francuska je u to vrijeme još uvijek osjećala posljediceafere Dreyfus, tako da je efekt skandala na javnost bio još uočljiviji. Kao čudna podudarnost pojavljuje se činjenica da je unuk Paula Langevina oženio unuku Marie Curie.
TijekomPrvog svjetskog rata zagovarala je upotrebu mobilne radiografije u liječenju ranjenih vojnika. Odmah nakon početka rata unovčila je svoju i muževu zlatnu medalju Nobelove nagrade za ratne napore. Godine1921. putovala je SAD-om gdje je bila trijumfalno dočekana. Tu je željela prikupiti sredstva za istraživanje radija. U svojim kasnijim godinama bila je razočarana velikim brojem liječnika i proizvođača kozmetike koji su koristili radioaktivne materijale bez opreza.
Marie Curie je umrla1934. godine u lječilištu Sallanches poredPassyja. Uzrok smrti bila jeleukemija, najvjerojatnije uzrokovana prevelikim izlaganjem radijaciji tijekom višegodišnjeg istraživanja.[2]
Godinu dana nakon smrti Marie Curie, njena starija kćer,Irene Joliot-Curie i njen suprugFrédéric Joliot, dobili su Nobelovu nagradu za kemiju.
Grob Pierrea i Marie Curie u pariškom Panteonu
Pepeo Marie Curie i njezinog supruga je1995. godine premješten u pariškiPanteon.
Iz velike maseuranijevog smolinca kemijskim putem Marie Curie izolirala je vrlo malenu količinu novoga kemijskog elementaradija, koji je milijun putaradioaktivniji od uranija (1898.). Otkrila je i istraživala radioaktivnost. Drugi radioaktivni kemijski element koji je otkrila u čast njezinoj domovini nazvan jepolonij.
Radij je prirodni radioaktivni kemijski element. Poznata su 4 radijeva prirodnaradioizotopa s masenim brojevima 223, 224, 226, 228 (najstabilniji je226Ra, svremenom poluraspada 1 600godina). Radij je jedan od najrjeđih elemenata u prirodi, gdje ga na 1000 tona eruptivnogastijenja ima u prosjeku samo 2 do 3 mg. Sav radij koji danas postoji u prirodi potječe od radioaktivnoga raspada težih elemenata,uranija,torija iaktinija. Pri radioaktivnom raspadu radija njegovi se atomi pretvaraju u atomeradona, a oni u atome olovnog izotopa206Pb. Radij su 1898. otkrili Pierre Curie i Maria Skłodowska-Curie u uraninitu na temelju njegove specifične aktivnosti, koju nisu mogli protumačiti samo prisutnom količinom uranija i polonija.Metalni radij u čistom stanju dobili su prvi put M. Curie-Skłodowska i francuski kemičarAndré Debierne (1910.). Uporaba radija zasniva se na njegovoj radioaktivnosti. Do 1950. mnogo se rabio u antitumorskoj terapiji i za proizvodnju svjetlećih premaza za brojčanikesatova i različitihmjernih instrumenata. Služio je također kao izvor zračenja u nuklearnim istraživanjima, u radiografiji metala i kao izvor radona. Kako jekancerogen (najčešće može uzrokovati rak kostiju), u novije je doba u medicini i industriji zamijenjen sigurnijim i jeftinijim izvorima zračenja.[6]
Polonij je radioaktivni kemijski element, srebrnobijeli teški metal, koji se pojavljuje u dvije modifikacije različitegustoće (9,32 g/cm³ i 9,4 g/cm³). Poznati su polonijevi radioizotopi s masenim brojevima između 192 i 218 (najstabilniji je209Po, s vremenom poluraspada 102 godine), a neki od njih članovi su radioaktivnih raspadnih nizova. Polonij se kao jedan od najrjeđih elemenata uZemljinoj kori pojavljuje uuranijevim rudama. Godine 1898. otkrila ga je Maria Skłodowska-Curie sa suprugom Pierreom Curieom, u uranijevu smolincu i nazvala ga po svojoj domoviniPoljskoj. Polonij služi kao izvorionizirajućega zračenja i sredstvo zaionizaciju, na primjer za uklanjanje statičkogelektriciteta.[7]
.jpg)
