Slaveni su naseljavaliBalkan, jedan dio je zaposjeo i najjužniji dio Balkana, pokoravajući starosjedioce, nametnuli su svoje običaje i jezik, no pri tome su prihvatili razvijenije proizvodne djelatnosti, zemljoradnju i uzgoj stoke.
Primajućikršćanstvo Slaveni u Makedoniji teško su se odricali odpoganske vjere, a da se umanji otpor i odbijanje kršćanske vjere, kršćanski velikodostojnici su preveliBibliju na jezik kojim se služili Slaveni, a da i pismo bude bliže Slavenima oni su angažirali sv.Ćirila i Metoda koji su već primili kršćanstvo i bili vrlo učeni jer su izučili najviše crkvene škole, no i škole svjetovne sfere. Ćiril i Metod su sastaviliazbuku, pismo, preveli su Bibliju i crkvene knjige.Glagoljično pismo je prvo slavensko pismo. Ćiril i Metod su poslani uMoravsku da propovijedaju kršćanstvo i da time umanje napade svećenika iz zapadne crkve. Oni su sa sobom poveli i jedan dio svojih učenika, a u Moravskoj su podučili velik broj mladih. Po propasti misije Ćirila i Metoda njihovi učenici su se raširili po mnogim prostorima na istoku, jugu i produžili učenje i prosvjećivanje.Kliment iNaum došli su uOhridu su prosvjećivali tamošnji puk, no i učenike koji su dolazili iz drugih dijelova srednjovjekovneBugarske i drugih prostora.
Kliment je napisao novu azbukuKirilku, odnosno ćirilicu koja se i dan danas primjenjuje u mnogim državama gdje je osnovna religijapravoslavna ili ortodoksna. Oni su uOhridu osnovali prviSveslavensko sveučilište na kojem je studiralo oko 3000 studenata, crkvene knjige koje su u Ohridu pisane mogu se naći u svim pravoslavnim bibliotekama, te knjige su bile pisane ćirilicom i bile su baza pravoslavnom kršćanstvu. Kliment i Naum su osnovali i podigli mnogo crkava i manastira, u Ohridu Kliment je podigaokatedralu na Plaošniku, a Naum je podigaomanastir na najljepšem dijeluOhridskog jezera, na prostoru gdje su izvori Ohridskog jezera. Po smrti Klimenta i Nauma oni su od naroda proglašeni za svece,sv. Kliment Ohridski – patron Ohrida i patron današnjihMakedonaca iBugara,sv. Naum Ohridski Čudotvorac, svetac koji je imao iscjeliteljsku moć.
Velik broj riječi makedonskog jezika je istovjetan s riječima drugih slavenskih naroda. Makedonski jezik se oformio kaoknjiževni jezik tek u vremenu 1944. – 1945. godine.
Makedonski jezik je južnoslavenski jezik. Zbog toga posjeduje zajedničke osobine i s ostalim slavenskim jezicima, prije svega sa srpskim, bosanskim, hrvatskim i bugarskim jezikom. I pored toga, makedonski ima neke osobine koje se ne mogu naći kod ostalih slavenskih jezika, kao što su:
- gubljenje padeža – umjesto padeža makedonski jezik rabi sustav prijedlogâ i članova koji vrše padežne funkcije; pr: Čovjek čita knjigu >Čovekotja čita knigata.
- naglasak na trećem slogu – naglasak u makedonskom jeziku uvijek pada na trećem slogu s kraja, osim nekih stranih riječi;pla'nina
- dvojni objekt;nego go vidov (njega sam vidio)
- trojni član – postoje tri vida člana, određeni član, član za blizinu i član za udaljenosti.
- tvorba prošlog vremena pomoćnim glagolom 'imati'
- tvorba prošlog vremena pomoćnim glagol 'sum' i glagolskim pridjevom
Vrste riječi:
- promjenljive:
- nepromjenljive:
Rod: muški, ženski i srednji
Broj: jednina i množina
Glagolska stanja:
Participi:
Pomoćni glagoli:sum iima
Glagoli po vidu:
Načini:
Vremena:
