Magnezit (premamagnezij) je mineral iz skupine heksagonskih bezvodnihkarbonata, MgCO3.
Nastajealteracijom magnezijevihsilikatnih minerala, osobitoolivina, ilimetasomatozomvapnenca idolomita, a tvori proslojke umetamorfitima ilisedimentna ležišta.
Pojavljuje se bilo kao žućkastobijela kompaktna,porculanu slična, ili praškasta masa („amorfni“ magnezit), bilo u obliku sitnozrnatih agregataromboedarskih (skalcitom izomorfnih) kristala, koji su zbog prisutnogaželjeza često obojeni žućkasto do tamnosmeđe.
Najveća su mu nalazišta u Štajerskoj i Koruškoj (Radenthein), u SAD-u,Kanadi,Norveškoj iGrčkoj.
Služi za proizvodnjuvatrostalnogacementa i za dobivanje drugih magnezijevih spojeva. KodSoutheastern Pomo Indijanaca čija su sela posjedovala nalazišta bijelog magnezita u kombinaciji sa školjkama koristio se za izradu perli, a služile su kao novac kod indijanaca sjeverne središnje Kalifornije.[1][2]