| Maglaj | |
|---|---|
 | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija |  Zeničko-dobojska |
| Osnovan | 1408. |
| Vlast | |
| • Načelnik općine | Maid Suljaković (SDA) |
| Površina | |
| Općina | 290 km² |
| Stanovništvo (1991.) | |
| • Entitet | 7957 |
| • Urbano područje | 43.388 (općina) |
| Poštanski broj | 74250 |
| Pozivni broj | (+387) 032 |
| Stranica | [1] |
 | |
 Položaj općine Maglaj u Bosni i Hercegovini | |
Maglaj jegrad iopćina uBosni i Hercegovini.
Podrobniji članak o temi:Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: MaglajPo posljednjem službenom popisu stanovništva1991. godine, općina Maglaj imala je 43.388 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja.
| Stanovništvo općine Maglaj | ||||||
| godina popisa | 2013. | 1991. u promijenjenim granicama | 1991. | 1981. | 1971. | |
| Bošnjaci/Muslimani | 19.810 (85,59 %) | 18.872 (54,95 %) | 19.569 (45,10 %) | 17.236 (40,88 %) | 15.628 (41,57 %) | |
| Srbi | 810 (3,50 %) | 9788 (28,50 %) | 13.312 (30,68 %) | 13.662 (32,40 %) | 13.888 (36,94 %) | |
| Hrvati | 2041 (8,82 %) | 3667 (10,68 %) | 8365 (19,27 %) | 8341 (19,78 %) | 7496 (19,94 %) | |
| Jugoslaveni | 1508 (3,47 %) | 2491 (5,90 %) | 240 (0,63 %) | |||
| ostali i nepoznato | 485 (2,10 %) | 2017 (5,87 %) | 634 (1,46 %) | 430 (1,01 %) | 335 (0,89 %) | |
| ukupno | 23.146 | 34.344 | 43.388 | 42.160 | 37.587 | |
| Maglaj | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 4292 (53,93 %) | 3422 (49,50 %) | 3421 (57,47 %) | |||
| Srbi | 1975 (24,82 %) | 1585 (22,92 %) | 1593 (26,76 %) | |||
| Hrvati | 446 (5,60 %) | 416 (6,01 %) | 582 (9,77 %) | |||
| Jugoslaveni | 1026 (12,89 %) | 1419 (20,52 %) | 197 (3,30 %) | |||
| ostali i nepoznato | 218 (2,73 %) | 71 (1,02 %) | 159 (2,67 %) | |||
| ukupno | 7957 | 6913 | 5952 | |||
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz1991. godine, općina Maglaj imala je 43.388 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja:
Adže,Bakotić,Bijela Ploča,Bradići Donji,Bradići Gornji,Brezici,Brezove Dane,Brusnica,Čobe,Čusto Brdo,Domislica,Donja Bočinja,Donja Bukovica,Donja Paklenica,Donji Rakovac,Donji Ulišnjak,Globarica,Gornja Bočinja,Gornja Bukovica,Gornja Paklenica,Gornji Rakovac,Gornji Ulišnjak,Grabovica,Jablanica,Kamenica,Komšići,Kopice,Kosova,Krsno Polje,Liješnica,Lugovi,Ljubatovići,Maglaj,Matina,Misurići,Mladoševica,Moševac,Novi Šeher,Oruče,Osojnica,Ošve,Parnica,Pire,Poljice,Ponijevo,Radojčići,Radunice,Rajnovo Brdo,Ravna,Rječica Donja,Rječica Gornja,Straište,Striježevica,Strupina,Trbuk iTujnica.
Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Maglaj ušao je u sastavFederacije Bosne i Hercegovine. U sastavRepublike Srpske ušla su naseljena mjesta: Donja Paklenica, Gornja Paklenica, Osojnica, Rječica Donja, Rječica Gornja, Striježevica i Trbuk, te dijelovi naseljenih mjesta: Brezici, Brusnica, Donji Rakovac i Lugovi.2001. godine iz sastava općine Maglaj izdvojena su naselja: Adže, Čusto Brdo, Globarica, Grabovica, Komšići, Ljubatovići, Matina, Pire, Ponijevo i Radunice i pripojena općiniŽepče.
Grad Maglaj se prvi put izravno spominje1408. godine, u povelji "Sub castro nostro Maglaj" (Pod našom tvrđavom Maglaj).[1] U pisanim dokumentima spominju se i naseljaLiješnica iNovi Šeher. Na tim područjima vršena su djelomična arheološka iskopavanja.
U povijesnom smislu posebno je značajno područje Starog grada gdje je do danas sačuvana Tvrđava, Jusuf-pašina džamija Kuršimlija, Fazli pašina džamija i džamija Sukija. Tu je i Konak koji je renoviran1999. godine.
VrijemeAustro-ugarske uprave je odlično opisano u romanu "Zeleno busenje" književnikaEdhema ef. Mulabdića.
Prijerata u BiH, Maglaj je bio industrijsko središte, u kojem se nalazi tvornica celuloze i papira "Natron", ali u ratnom razdoblju njeni pogoni su pretrpjeli teška razaranja. "Natron" je poslije rata (2005.) privatiziran i sada nosi naziv "Natron – Hayat" i nositelj je gospodarskog razvoja općine Maglaj.
U gradu djelujunogometni,rukometni,odbojkaški,košarkaški ikajakaški klub.
Od 1962. održava se malonogometni zimski turnirNatronovi branioci Maglaja.
Prvi se put spominje 1408. kao utvrda u ispravi hrvatsko-ugarskoga kralja Žigmunda. U sklopu je srednjovjekovnoga Bosanskoga Kraljevstva bio sve do 1463. Nakon kraće osmanske vladavine (1463.) Maglajem je gospodario Matija Kotromanić (1465–76).
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temiMaglaj |
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
