Grad su25. pr. Kr. osnovali veteranirimske vojske koji su ga nazvaliEmerita Augusta, u značenju "časno raspušteni Augustovi vojnici". Današnji naziv "Mérida" nije ništa drugo nego skraćeni naziv koji se zadržao kroz povijest. Po zapovijedi samoga caraAugusta grad je imao ulogu da zaštiti rimskimost kao jedini prijelaz preko rijekeGuadiana. Vremenom je postao prijestolnicom pokrajineLuzitanije u provincijiHispanija, i jedan od najvažnijih gradova u cijelomRimskom Carstvu. O tome svjedoči najveći broj rimskih spomenika od svih gradova u Španjolskoj.
Nakon padaZapadnog Rimskog Carstva, tijekom vladavineVizigota, grad je uspio očuvati svoj velebni izgled, a u 6. st. postao je biskupskom prijestolnicom i čak glavnim gradom Hispanije. God. 713. osvojili su gaArapi pod vodstvomMuse bin Nusaira koji ga je učinio glavnim gradom Meridske kore (arapske upravne jedinice). Arapi su zadržali većinu rimskih građevina, pa su ih čak i dali proširiti, poput utvrdeAlcazaba.
God. 1230., grad osvajaAlfons IX. Leonski i postaje sjedišteLeónskogVojnog reda sv. Jakova (Orden de Santiago). Nakon ujedinjenja krunaKatalonije iKastilje u 15. st. započinje razvoj Méride, za što je najviše zaslužan Veliki majstor reda sv. Jakova, Alonso de Cárdenas.
God. 1720., grad postaje glavnim gradom Intendencije Mérida, a u 19. stoljeću, tijekomNapoleonskih ratova, stradali su mnogi rimski i srednjovjekovni gradski spomenici. Dolaskom željeznice u grad, Mérida postaje prometno čvorište i grad raste razvojem industrije.
Arheološki kompleks Mérida je 1993. god. upisan naUNESCO-ovpopis mjesta svjetske baštine u Europi zbog kvalitete i vrijednosti sačuvanih rimskih spomenika u ovoj prijestolnici rimske provincije. Zaštićeni spomenici su:
Puente Romano, najduži sačuvani rimski most (755 m) s 62 polukružnaluka; još uvijek u uporabi za pješački promet.
Most je spojen je nautvrduAlcazaba koju su na rimskim i vizigotskim temeljima izgradili Arapi 835. god. U glavnoj dvorani nalaze se rimskimozaici, dok je u podrumu vizigotskacisterna.
Ostaci hipodromaCircus Maximus (400 x 30 m) iz 1. st. pr. Kr.; jedan od najbolje sačuvanih rimskihhipodroma.
Acueducto de los Milagros, tj. "Akvedukt čudesa", su veličanstveni ostaci od 25 m s 38 arkada nekada slavnog akvedukta dugog 830 m koji je u grad dovodio vodu s rimskog vještačkog jezera Lago de Proserpina.
Patricijska vila sa svetištem bogaMitre i sjajnim podnim mozaikom.
Dvije rimske brane (Proserpina i Cornalvo) iz 1. st., koje su još uvijek u uporabi.
Rimskiamfiteatar iz 8. pr. Kr. koji se koristio za bitkegladijatora i divljih životinja ima eliptični promjer 126 x 102 m, a u 12 redova kamenih klupa mogao je primiti oko 16.000 gledatelja.
Rimsko kazalište iz 15. pr. Kr. s odlično sačuvanom pozornicom (proscenium) visine 17,5 metara i duljine od 63 m; moglo je primiti do 6.000 gledatelja. Danas se u njemu održava anualni Festival klasičnog kazališta.
Sva tri grada, kao i pokrajina Mérida u Venezueli, nazvani su po ovom španjolskom gradu. Jedan trg u Méridi je nazvan "Trg svih Mérida u svijetu" (Glorieta de las Méridas del Mundo).
_02.jpg)
_Interior_01_retouched.jpg)
