Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Ljubo Miloš

Stranicu mogu uređivati samo prijavljeni suradnici (istječe: neograničeno); Stranicu mogu premjestiti samo prijavljeni suradnici (istječe: neograničeno)
Izvor: Wikipedija
Ljubo Miloš
Ljubo Miloš
Ljubo Miloš
Ljubo Miloš
Opći životopisni podatci
Datum rođenja25. veljače 1919.
Mjesto rođenjaBosanski Šamac
Datum smrti20. kolovoza 1948.
Mjesto smrtiZagreb
NacionalnostHrvat
Opis vojnoga službovanja
Godine u službi1941–45
VojskaUstaše
Hrvatsko domobranstvo
ZapovijedaozapovjednikLogora Jasenovac,
zapovjednikLogora Lepoglava

Ljubo Miloš (Bosanski Šamac,25. veljače1919.Zagreb,20. kolovoza1948.), bio je ustaški bojnik, jedan od zapovjednika koncentracijskog logora uJasenovcu.[1] Godine 1948., Vrhovni sud u Zagrebu osudio ga je na smrt zbog zločina nadSrbima,Židovima,Romima i protivnicima fašističkog i ustaškog režima.[2]

Životopis

Osnovnu školu polazio je u Orašju, Bosanskom Brodu i Subotici, gdje se nakon završenih sedam razreda gimnazije zaposlio kao činovnik u općinskoj upravi.[3]

U lipnju1941. godine došao je na poziv svog rođakaVjekoslava Luburića u Zagreb i zaposlio se uUredu IIIUstaške nadzorne službe. Dobio je čin ustaškog natporučnika te u listopadu 1941. godine postao zapovjednik radne službe ulogoru III Ciglana Jasenovac.[4] Kraće vrijeme, od proljeća1942. godine, radi u logoru za Židove u Đakovu, ali se u jesen iste godine vratio u Jasenovac, kao zamjenik zapovjednika logora.[nedostaje izvor] U prvoj polovici 1942. obnaša dužnost zapovjednikaZapovjedničtva sabirnih i radnih logora, organa centralne uprave koncentracijskih logora na teritoriju NDH.[5]

Pod njegovim su zapovjedništvom ustaške postrojbe iz Jasenovca (Ustaški obrambeni zdrug) sredinom listopada 1942. godine napale i opljačkale više sela u okolici Jasenovca, a pretežni dio stanovništva (pravoslavaca koji su prešli na katoličku vjeru) odveli su u logor.[3] U sklopu ove akcije je u selimaCrkveni Bok,Strmen iIvanjski Bok ubijeno preko 90srpskih civila, a stotine su internirane ujasenovačkom logoru, odakle ih je većina puštena tek nakon intervencije njemačkih vojnih predstavnika.[6] Zbog ovog je slučaja, a na nagovor njemačkih vojnih vlasti, pokrenuta istraga i Miloš je uhićen u prosincu 1942. godine.[3] Zatočen je u zatvoru na Savskoj cesti uZagrebu. Na traženje Luburića pušten je23. prosinca 1942. godine.[3] Početkom siječnja1943. godine otišao je uHercegovinu kao pripadnik Domobranske dobrovoljačke pukovnije, gdje je ostao do travnja iste godine kada se vratio u Zagreb.

Iako je od rujna1944. godine bio zapovjedniklogora Lepoglava, tijekom 1944. i1945. godine, povremeno je odlazio u logore u Jasenovcu i Staroj Gradišci, gdje je vršio smaknuća zatočenika.[nedostaje izvor]

Prema svjedočenjima preživjelih zatočenika Ljubo Miloš je osobno počinio brojna ubojstva zatočenika u ustaškim logorima Jasenovac i Lepoglava.[7]

Nakon sloma NDH pobjegao je uAustriju, a zatim uItaliju, odakle se vratio ponovno u Austriju. Tada je održavao veze s ustaškim državnim vrhom u emigraciji. U Italiji je bio smješten u savezničkim izbjegličkim logorima Fermo i San Giorgio. Jugoslavenske su vlasti1946. godine u više navrata tražile njegovo uhićenje i izručenje, na što su se angloameričke vlasti oglušile.[2]

U ljeto1947. godine ilegalno je ušao u Jugoslaviju s ciljem organiziranjakrižara radi otpora komunističkoj vlasti. Uhićen je20. srpnja 1947. godine, a presudom Vrhovnog suda NR Hrvatske,20. kolovoza 1948. godine, osuđen je na smrt.[3]

Odgovornost za zločine

Ljubo Miloš, kao ustaški bojnik i jedan od zapovjednika u logoru Jasenovac, osobno je sudjelovao u ubojstvima zatočenika. Dana 20. prosinca 1941. godine u logoru Jasenovac ubio je 26 zatočenika, od čega 21 Srbina i 5 Židova.[8] Također je rukovodio akcijom kolektivne deportacije oko 1.000 stanovnika sela Crkveni Bok, Strmen i Ivanjski Bok u logor Jasenovac, 12. listopada 1942. godine.[9][10]

Literatura

  • Miletić, Antun. 1987.Koncentracioni logor Jasenovac, 1941-1945. Dokumenta, knjiga I. BeogradCS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Škiljan, Filip. 2005.Akcija Crkveni Bok.Radovi – Zavod za hrvatsku povijest (disertacija).37. ZagrebCS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Požar, Ana. 2007.Stradanje sela Strmen, Crkvenog i Ivanjskog Boka od ustaša tzv. NDH.Jasenovac, Zbornik radova Četvrte međunarodne konferencije o Jasenovcu, Banja Luka-Donja Gradina, 30-31. maj 2007 (disertacija). Banja LukaCS1 održavanje: ref=harv (link)

Izvori

  1. Sanja Mikolčević,Suđenje Šakiću: Jučer svjedočio Ljubomir Šarić. U logoru 3C bilo je i kanibalizma, monitor.hr,Jutarnji list, 16. travnja 1999., pristupljeno 31. svibnja 2016.
  2. 12Jandrić, Berislav. 2006.Prijepori saveznika oko zahtjeva Jugoslavije za izručenjem osumnjičenih za ratne zločine iz savezničkih izbjegličkih logora u Italiji 1945.-1947.Časopis za suvremenu povijest. 38 (2): 472 Prenosi Hrčak
  3. 12345Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997.,ISBN953-6377-03-9, str. 276.-277.
  4. Goldstein, Ivo. 2018.Jasenovac. Fraktura. Zagreb. str. 122.ISBN 978-953-266-987-9
  5. Goldstein, Ivo. 2018.Jasenovac. Fraktura. Zagreb. str. 114.ISBN 978-953-266-987-9
  6. Radanović, Milan. 2020."Vaša pobjeda, naša osveta." Stradanje stanovništva općine Crkveni Bok 1943. i 1944.Tragovi. 3 (2): 80–85 Prenosi Hrčak
  7. Goldstein, Ivo. 2018.Jasenovac. Fraktura. Zagreb. str. 152, 336.ISBN 978-953-266-987-9
  8. Miletić 1987, str. I/372.
  9. Škiljan 2005, str. 327-341.
  10. Požar 2007, str. 356-364.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ljubo_Miloš&oldid=7227941"
Kategorija:
Skrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp