PrviLitavci su pripadali većoj skupini naroda koje zovemoBaltički narodi. Skupina ovih naroda (Zemgali, Seli,Kurši iŽemaiti) su se stopili u današnjeLetonce i Litavce, dok je druga skupina (Prusi,Skalvi iGalindijci) nestala. Baltički narodi nisu bili pod direktnim kulturnim utjecajemAntičkog Rima, ali su trgovinom održavali kulturnu razmjenu (Jantarni put). Prvi spomen naroda Litavaca zabilježen je u analima samostana uQuedlinburgu,14. veljače1009. godine.
Litavska država je nastala sredinom13. stoljeća kada su se razna litavska plemena ujedinila pod vodstvomMindaugasa. Njegovi nasljednici su vladali Litvom kao velike vojvode pa se država i zvalaVeliko vojvodstvo Litva. U14. stoljeću litavski veliki vojvoda Gediminas je uspješnom vojnom politikom proširio granice Litve čime je stvoreno veliko gospodarstvo koje je dominiralo velikim dijelom istočne Europe sve do16. stoljeća. Godine1386. litavski vojvode postali su i kraljevi Poljske. Sljedeća četiri stoljeća te dvije države su dijelile istu povijesnu sudbinu.
Litva se1569. god. ujedinila s Poljskom u tzv. Lublinsku uniju. Otada je Litva bila podređena jedinica unutar poljsko-litavske državne tvorevine. Tako je ostalo sve do tzv. Treće podjele Poljske1795. god. kada je veći dio Litve pripao Ruskom Carstvu, kojemu je1815. god. pripojeno i područje na lijevoj obaliNjemena (osim Klaipėde). U razdoblju od1864. do1905. godine u Litvi se intenzivno provodio proces rusifikacije litavskog stanovništva. Ipak, na početku20. stoljeća došlo je do procvata litavskog nacionalnog osjećaja. Za vrijeme okupacije Njemačkog Carstva za vrijeme Prvog svjetskog rata, došlo je do proglašenja neovisnosti Republike Litve (1918.) koja je odmah stupila u rat sa sovjetskom Rusijom.
Godine1922. međunarodni položaj Litve je učvršćen kada su je priznale najutjecajnije svjetske države. Litva je u sukobu s Poljskom zbogVilniusa koji je Litva zauzela1920. godine, ali i s Njemačkom zbogMemela koji je Litva zauzela1923. godine. U razdoblju do1926. godine Litva je bila demokratska država u kojoj su redovito održavani parlamentarni izbori. No,1926. godine u Litvi je izvršenvojni udar koji je djelomično dokinuo demokratska načela.
Odmah nakon početka Drugog svjetskog rata (1939.) Memel je zaposjela nacistička Njemačka, a paktom izmeđuHitlera iStaljina iz 1939. godine Litva je ušla u sovjetsku interesnu sferu. Sporazumom o uzajamnoj pomoći saSSSR-om, od3. listopada 1939. god., u Vilniusu (koji je vraćen Litvi) smješten je sovjetski vojni garnizon.
U lipnju1940. SSSR je ultimativno zatražio od Litve osnivanje nove litavske vlade koja je trebala biti prijateljska Sovjetskom Savezu. Odmah nakon toga sovjetska vojska je ušla u Litvu i okupirala je pa je litavska vlada bila prisiljena pristati na osnivanjeLitavske SSR kao savezne jedinice u sastavu SSSR-a. U razdoblju od1941. do1944. Litva je bila pod okupacijom nacističke Njemačke te je razdoblje obilježenoHolokaustom u Litvi koji je do danas kontroverzna društvena tema. Godine1944. ponovno ju je zauzela sovjetska vojska i priključila SSSR-u. Tada je započeo proces nacionalizacije privredne imovine i kolektivizacije gospodarstava.
Tek je dolaskom Mihaila Gorbačova na čelo sovjetske KP sredinom 1980-ih započela liberalizacija sovjetskog režima u svim republikama SSSR-a, pa tako i u Litvi. Nakon gotovo polustoljetne sovjetske vlasti, u Litvi su u listopadu1988. god. izbile masovne demonstracije s temeljnim zahtjevom za neovisnost. Politička struja okupljena u Nacionalnom pokretu Sajudis dobila je većinu u litavskom parlamentu, a predsjednikom države je postaoVytautas Landsbergis.
Dana11. ožujka1990. godineparlament je proglasio neovisnost Litve, na što jeMoskva odgovorila vojnom blokadom, ali je1991. godine ipak bila prinuđena priznati njezinu neovisnost.
