Ovo je glavno značenje pojmaLabin. Za naselje u općiniPrgomet u Dalmatinskoj zagori pogledajteLabin (Prgomet).| Labin | |
|---|---|
 Grb grada Labina  Zastava grada Labina | |
 Labin, Stari Grad | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Istarska |
| Gradonačelnik | Valter Glavičić (IDS)[1] |
| Gradsko vijeće | IDS-ISU 9, Demokrati 2,SDP 2,HDZ 1, nezavisni 1 članova |
| – predsjednik | Eni Modrušan (IDS) |
| Naselja | 17 gradskih naselja |
| Površina | 72,3 km2 [2] |
| Površina središta | 7,3 km2 |
| Koordinate | 45°06′N14°07′E / 45.10°N 14.12°E /45.10; 14.12 |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 10 424 [3] |
| – gustoća | 144 st./km2 |
| Urbano | 5806 |
| – gustoća | 795 st./km2 |
| Svetac zaštitnik | Sveti Just |
| Dan mjesta | 17. kolovoza |
| Odredišna pošta | 52220 Labin [4] |
| Pozivni broj | +385 (0)52 |
| Autooznaka | PU |
| Stranica | labin |
  Labin Labin na zemljoviduHrvatske | |
Labin (lat.Albona) grad je u zapadnojHrvatskoj, uIstarskoj županiji.
Sedamnaest naselja (stanje 2006.) pripada Gradu Labinu, to su:Bartići,Breg,Duga Luka,Gondolići,Gora Glušići,Kapelica,Kranjci,Labin,Marceljani,Presika,Rabac,Ripenda Kosi,Ripenda Kras,Ripenda Verbanci,Rogočana,Salakovci,Vinež. Najveća od tih naselja su Labin, Vinež i Rabac.
Urbani dio naselja Labin udaljen je 2 km zračne linije od mora, a 3 km od turističkog naseljaRapca na istočnoj obali Istre.[5] Na brežuljku je smješten Stari grad, a drugi dio grada podno njega poznat je pod nazivom Podlabin (prvotno nastao kao rudarsko naselje 30-tih godina prošlog stoljeća). Kroz Labin prolazi državna cesta koja spajaRijeku iPulu. Najbliža zračna luka nalazi se uPuli i udaljena je 40 km. Najbliža željeznička pruga jeLupoglav – Pazin – Pula. Najbliže trajektno pristanište jeBrestova s linijama premaotoku Cresu, a gospodarska lukaBršica nedalekoTrgeta.
Klima u Labinu jemediteranska, s prosječnom zimskom temperaturom od 6°C, a ljetnom od 24°C.[5]
Podrobniji članak o temi:Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: LabinZa vrijeme popisa stanovništva 1991., labinska općina sadržavala je i današnje općineRaša,Sveta Nedelja,Kršan iPićan. Osjećaj regionalne pripadnosti (tzv.Istrijani) tada je bio posebno raširen pa je gradsko naselje Labin imalo 9.036 stanovnika, od čega 45,6 % Hrvata, čak 37,6 % 'ostalih' (tzv.Istrijani), pa Talijani i drugo), 10,1 % Muslimana te 3,5 % Srba. Na područje cijele tadašnje općine Labin živjelo je 25.983 stanovnika, od čega 44,4 % Hrvata, 43,8 % 'ostalih', 7,7 % Muslimana te 2 % Srba.
Prema popisu stanovništva iz 2001., na području Grada Labina živjelo je 12.426 stanovnika.[6] Najviše je bilo Hrvata (67,9 %), zatim nacionalno neopredjeljenih (16,2 %), Bošnjaka (4,2 %), Talijana (3 %) i Srba (2,2 %). Svih ostalih zajedno je bilo 6,5 %. Od nacionalno neopredjeljenih, njih 44,8 % izjasnilo se u smislu regionalne pripadnosti (7,3 % od ukupnog stanovništva Grada Labina).
Prema popisu stanovništva iz 2011., na području Grada Labina živjelo je 11.642 stanovnika. Najviše je bilo Hrvata (62,5 %), zatim regionalno opredjeljenih (17,6 %), Bošnjaka (7,8 %), Talijana (2,4 %) i Srba (2,5 %). Svih ostalih zajedno je bilo 7,2 %.
| broj stanovnika | 2283 | 2698 | 3722 | 4231 | 4369 | 4564 | 4495 | 3531 | 7958 | 9851 | 10253 | 10778 | 12014 | 13144 | 12426 | 11642 | 10424 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 1641 | 2084 | 2011 | 2115 | 1879 | 1799 | 2557 | 2319 | 4011 | 6228 | 6649 | 7261 | 8530 | 9036 | 7904 | 6893 | 5806 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Grad Labin ima gradonačelnika (Valter Glavičić,gradonačelnik od 2017. godine) i zamjenicu (Federika Mohorović Čekada). Gradska uprava sastoji se od šest upravnih odjela. To su: Upravni odjel za poslove Gradonačelnika, Gradskog vijeća i opće poslove, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i upravljanje imovinom, Upravni odjel za proračun i financije, Upravni odjel za gospodarstvo i EU projekte, Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i izdavanje akata za gradnju i Upravni odjel za društvene djelatnosti. Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i izdavanje akata za gradnju ima u svom sastavu i Odsjek za prostorno uređenje i izdavanje akata za gradnju. Gradsko vijeće sastoji se od 15 članova, a na području Grada Labina djeluje sedam mjesnih odbora (Labin donji, Kature, Labin gornji, Vinež, Rabac, Kapelica i Ripenda) od čega po sedam vijećnika imaju Labin donji i Kature, a svi ostali po pet. Posljednji izbori za vijeća mjesnih odbora održani su 2020. godine. Posljednjilokalni izbori u Labinu održani su 2021. godine.
Labin je nastao na mjesturimskog naseljaAlbona. Od1295. bio je pod vlašću Pazinskih grofova, a od1381. pod akvilejskim patrijarhom. Od1420. do1797. pod vlašću jeVenecije, da bi potom pripaoAustriji. Ključna djelatnost u razvoju Labina i okolice dugo je vremena bilarudarstvo, a proizvodio se kameni ugljen. Zbog rudarenja podignuta su rudarska naselja u obližnojRaši, ali iVinežu i Labinu.
Podrobniji članak o temi:Labinska republikaNakonI. svjetskog rataIstru je okupiralaItalija. Godine1921. izbija pobuna labinskihrudara protivfašističkog režima, te je osnovanaLabinska republika s radničkom samoupravom, no nakon četrdesetak dana ugušena je vojnom intervencijom. Ta se pobuna smatra prvom uopće antifašističkom pobunom u svijetu i najznačajniji je događaj u povijesti labinskog rudarenja. Desetljeće i pol kasnije Labin se širi na dolinu ispod Starog grada gdje je sagrađeno rudarsko naselje.
Veliki broj Labinjana sudjeluju uNarodnooslobodilačkoj borbi tijekom II. svjetskog rata. Tom prilikom svoje živote je položilo više od 1300 osoba. Nakon toga Labin je postao dioJugoslavije, odnosnoHrvatske.
Više od 400 godina u Labinu i okolici odvijala se intenzivna rudarska djelatnost. Rudnici su dugo bili kralježnica labinskog gospodarstva. Najveća proizvodnja uIstarskim ugljenokopima ostvarena je1942. godine kada je uz 10.470 radnika iskopano 1.158.000 tonaugljena. Rudnik u Labinu prestao je s radom1988. godine, nakon čega je nastupila višegodišnja kriza u labinskom gospodarstvu koje je u velikoj mjeri ovisilo orudarstvu, a koje je potpuno ugašeno uTupljaku1999. godine. Labin se okrenuo prema malom i srednjem poduzetništvu te otvaranju gospodarskih zona. Tako je otvorena i uspješna poduzetnička zona naVinežu. Danas je Labin drugi najveći izvoznik u Istri, dok se u turizmu ostvaruje i preko 1,3 milijuna noćenja. Najveći dio turističke djelatnosti odvija se uRapcu.
 | Ovaj članak ili dio člankanije pokrivenizvorima. Pomozite Wikipedijinavođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Stari Labin je naseljeakropolskoga tipa. Sadašnji izgled formira između XVI. do XVIII. stoljeća. Nekoć je bio okružen zidinama iz XIV. stoljeća, a u XVI. stoljeću se okružuje novim fortifikacijama. Grad se ponovno širi u XVIII. i XIX. stoljeću, kada se gradske zidine pretvaraju u stambene zgrade, pa čak i palače. U to vrijeme formira se sadašnji glavni starogradski trg zvan 'Crć' (danas 'Titov trg'). Stari grad obiluje kulturno-spomeničkom baštinom. Najstarije su građevine ostatci crkve sv. Justa iz IX. stoljeća, te ostaci župne crkve iz XI. stoljeća. Također obilujerenesansnim ibaroknim patricijskim palačama. Poznate surenesansna palača obitelji Scampicchio iz XV. stoljeća te pretorska palača iz 1555. srenesansnim biforama. U XVII. stoljeću grade se ibarokne palače Franković-Vlačić, Manzini i Negri. Ističe se palača Battiala-Lazzarini iz XVIII. stoljeća, jedna od najočuvanijih i najreprezentativnijihbaroknih palača uIstri. U njoj je danas Narodni muzej Labinštine, s bogatom arheološkom, etnografskom i kulturnopovijesnom zbirkom. U Muzeju je i replika rudničkog horizonta što je jedinstveno u Istri. Gradsko kazalište (Circolo) izgrađeno je 1843., a nastalo je preuređenjem fontika za žito iz 1539. Župna crkva sv. Marije današnji oblik poprima u XIV. stoljeću, a tijekom XVI. i XVII. stoljeća pregrađuje se i proširuje. Zvonik je izgrađen 1623. i otvoren je u ljetnim danima. Između župne crkve i palače Battiala-Lazzarini nalazi se i manja kapela iz XVIII. stoljeća, posvećena sv. Stjepanu, s jednim od najljepših i najraskošnijih baroknih crkvenih pročelja uIstri. Unutar gradskih zidina nalazi se i kapela sv. Marije od Karmela iz 1615. Važna su i gradska vrata sv. Flora iz 1646. Glavnim trgom dominira lođa (gradska loža) iz XVII. stoljeća, te gradska palača izgrađena 1900. gdje je danas gradska uprava. Na padinama staroga grada smještene su tri manje crkve: sv. Marije Magdalene iz XIV. stoljeća, sv. Antuna i sv. Marije od Zdravlja iz XV. stoljeća, s vrijednim slikama A. Moreschia. Stari grad u današnje je vrijeme poznat i kao grad umjetnikâ (Labinski ateljeri). Naselje podno brda počelo se razvijati za vrijemetalijanske uprave Labinom netom prije II. svjetskoga rata. Tada je 1940. dovršena gradnja rudarskoga okna i naselja za potrebe rudnika. To naselje je nazvano Pozzo Littorio (iliPodlabin). Tada počinje intenzivniji urbani razvoj u dolini ispod staroga grada koji se naročito nastavio za vrijemejugoslavenske uprave.
Postoji poučna staza između Labina i Rapca, kuda prolaze turističke staze 423 i 424.
Od 1968. održava se malonogometni turnir u jednom od naselja s područja Labinštine.[8][9]Od 2002. održava seMemorijalni malonogometni turnir 'Branislav Farkaš'.[10]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temiLabin |
| |||||||
.gif)