Kromosomi su skup makromolekula u stanici živih bića. Sastoje se odDNK,RNK ihistonskih i nehistonskih proteina. Biokemijski su slična sastavakromatinu, koji su drugi pojavni oblik kromosoma u eukariotskim stanicama.[1] Svi sueukariotski kromosomi građeni od kromatina, za razliku odprokariota kojima je DNK drukčije organizirana. Prokariotski ekvivalent kromosomu jegenofor[2] koji se nalazi unukleoidu. Kromosomi se nalaze ustaničnoj jezgri, ali nisu vidljivi uinterfazi jer su raspršeni i uočljivi su tek ustaničnoj diobi jer se tadaspiraliziraju.[3]
Kromosomi su način na koji je priroda uspjela riješiti problem razdvajanja dvije identične molekuleDNK na suprotne polove stanice za vrijememitoze imejoze. Moramo uzeti u obzir da je jedna molekula DNK nekoliko tisuća puta duža od promjerastanice. Taj je problem riješen na način da se molekula DNKkondenzira tj. skupi na vrlo mali prostor uz pomoćhistonskih i nehistonskihbjelančevina oko kojih se ona namata. Kada dostigne maksimalnu kondenziranost vrlo je lijepo vidljiva uz pomoć najjednostavnijeg svjetlosnogmikroskopa.
Kad se govori o broju kromosoma karakterističnom za vrstu, misli se na kromosome koji se pojavljuju za vrijemediobe tjelesnih ili somatskih stanica (za razliku od spolnihstanica). To je dvostruki ili diploidni (oznaka 2n) broj, koji je u zdravogačovjeka 46.
Za razliku od somatskih spolne stanice (gamete):spermij ijajna stanica imaju polovičan ili haploidni (oznaka n) broj kromosoma (u čovjeka 23), što je prilagodba za održavanje karakteristiènog diploidnog broja nakonoplodnje. Od ukupno 46 kromosoma u čovjeka 44 su autosomi, a preostala dva su heterokromosomi (spolni kromosomi ili gonosomi) koji odreðuju spol osobe: X i Y (kombinacija XX za ženski, a XY za muški spol).
Prema tome haploidne spolne stanice sadržavaju 22 autosoma i 1 heterokromosom (spermij X ili Y, a jajna stanica uvijek X). U ženskog spola (XX) spolni su kromosomi jednaki i sparuju se poput autosoma. U muškog spola (XY) spolni su kromosomi različiti i sparuju se (tj. podliježu zamjeni genetskog materijala između kromosoma - engl.crossing over) tek malim dijelom na samim krajevima svojih kratkih krakova („pseudoautosomalna regija„), na kojima su homologni (tj. imaju isti redoslijed baza uDNK). Na Y-kromosomu taj se kraj nalazi uz sâm SRY-gen, koji jedini determinira muškispol. Zato tijekomcrossing overa homologni kraj Y-kromosoma može „povući“ sa sobom tajgen (delecija na Y-kromosomu) i premjestiti ga na X-kromosom (translokacija). To objašnjava slučajeve XY-žena i XX-muškaraca.
Kromosomi mogu biti i jednostruki. Tada ih tvore dvijekromatide i jedancentromer. Jednostruki su za vrijeme mitoze, od anafaze do stadija S u interfazi.[4] Kromosome s obzirom na položaj centromere, dijelimo na:[4]
- metacentrične (centromer na sredini)
- telocentrične (centromer na trećini)
- akrocentrične (centromer pri kraju)
