Ovo je glavno značenje pojmaKrka. Za druga značenja pogledajteKrka (razdvojba).Krka | |
|---|---|
| rijeka | |
 | |
| Položaj | |
| Države | |
| Naselja | Knin,Skradin |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 72,5km |
| Površina porječja | 2.650km2 |
| Istjek | |
| • Prosječni | 55m3 |
| Plovna od – do | uzvodno doSkradina |
| Tok rijeke | |
| Izvor | kodKnina |
| • Nad. vis. | 242m |
| • Koord. | 44°01′29″N16°20′09″E / 44.024806°N 16.335889°E /44.024806; 16.335889 |
| Ušće | kodSkradina (estuarij) |
| • Nad. vis. | 0,5m |
| • Koord. | 43°43′11″N15°51′09″E / 43.719806°N 15.852611°E /43.719806; 15.852611 |
| Slijev | jadranski |
| Ulijeva se u | Jadransko more |
| Pritoci | |
| • Lijevi | Krčić,Kosovčica,Čikola |
| • Desni | Orašnica,Butižnica |
  izvor  ušće Krka na zemljovidu Hrvatske  | |
Krka je rijeka uHrvatskoj koja utječe uJadransko more. Nalazi se uDalmaciji na područjuŠibensko-kninske županije izmeđuravnokotarskog ibukovačkog prostora tezaravni rijekeČikole iDalmatinske zagore.
Rijeka Krka izvire u podnožju planineDinare, 3,5 km sjeveroistočno odKnina, podno 22 metarskogTopoljskog buka ili Krčića, kojeg stvarapritokKrčić. Krčić ljeti presušuje. Utječe uProkljansko jezero krajSkradina, gdje počinje estuarij rijeke Krke. Ukupna duljina rijeke, s potopljenim dijelom ušća, iznosi 72,5 km, od čega 49 km čini slatkovodni vodotok, a 23,5 km bočati. Površina porječja je 2.650 km2.[1] Srednji godišnji protok Krke preko Skradinskog buka je oko 55 m3/s, a dnevni protok varira od 5 do približno 565 m3/s.[1]
Krka tečeKninskim iKosovim poljem, gdje prima prve značajnepritoke. Na izlazu iz polja Krka ulazi ukanjon. Najpoznatija pritoka jeČikola koja utječe izmeđuMiljevaca iSkradinskog buka te tvori slikovitsutok s Krkom.
Na rijeciKrki se nalazi 7slapišta.
Prvi među njima jeBilušićabuk (22,3 m visine) koji se nalazi 16 km nizvodno od izvorišta. Poseban je upravo po tome što je on jedinislap koji se ne iskorištava zahidroenergiju.
Drugi slap jeBrljan ili Ćorića buk (15,5 m) koji se nalazi 19 km nizvodno od izvorišta. Voda ovoga slapa i vodajezera Bjelobera iliĆorića jezera se iskorištavaju uhidroelektrani Miljacka.
Manojlovac (najviši slapovi na Krki) je treći slap koji se nalazi pola kilometra nizvodno od Brljana. Kao i mnogi slapovi, sastoji se od nizasedrenih barijera. Manojlovac je najviše slapište (59,6 m) s glavnim slapom visine 32,2 m. Okolna vegetacija je submediteranska. Voda ovog slapišta također se iskorištava za hidroenergiju u hidroelektrani Miljacka.
Preostala 4 slapa suRošnjak (8,4m),Miljacka (23,8m),Roški slap (25,5m) i najpoznatijiSkradinski buk (45,7m). Na rijeci se nalazi iVisovačko jezero u kojemu je smješten otočićVisovac sfranjevačkim samostanom. Nizvodno odSkradina Krka se širi uProkljansko jezero. Umore utječe kodŠibenika.
Prva hidroelektrana na Krki bila jeHidroelektrana Krka iz 1895. godine. Začetnica je jednoga od prvih cjelovitih sustava proizvodnje i raspodjeleelektrične energije u svijetu. Slijedile su jeHidroelektrana Jaruga iz 1903. iHidroelektrana Manojlovac iz 1906. godine. Na Krki su danas jošMHE Golubić,MHE Roški slap iMHE Krčić.[2]
Podrobniji članak o temi:Hidroelektrana JarugaHidroelektrana Krka sagrađena je poredslapaSkradinskog buka na rijeci Krki, danas unutarNacionalnog parka Krka. Nakon HE Krke (kasnije nazvane Jaruga I) 1903. sagrađena je mnogo veća hidroelektrana Jaruga II. Osnovni podaci:
Podrobniji članak o temi:Hidroelektrana MiljackaHidroelektrana Miljacka nalazi se na rijeci Krki 15kilometara nizvodno odKnina. Osnovni podaci:
Podrobniji članak o temi:Mala hidroelektrana GolubićMala hidroelektrana Golubić iliMHE Golubić se nalazi na rijeciButižnici,pritoku rijeke Krke. Osnovni podaci:
Podrobniji članak o temi:Mala hidroelektrana Roški slapMala hidroelektrana Roški slap jestmala hidroelektrana koja je izgrađena je 1909. na položaju Roškog slapa na rijeci Krki. Njena je prvobitna namjena bila opskrba električnom energijomrudnika uSiveriću i, kasnije, rasvjete gradaDrniša. U svojoj je dugoj povijesti promijenila nekoliko država i vlasnika, da bi s radom prestala u vrijeme Domovinskog rata, za vrijeme kojeg je postrojenje napušteno i uništeno. Sanacija Male hidroelektrane Roški slap otpočela je u ljeto 1997. i okončana je u proljeće 1998., kada je postrojenje pušteno u probni rad. Osnovni podaci:
Podrobniji članak o temi:Mini hidroelektrana KrčićMini hidroelektrana Krčić ima jednuFrancisovu turbinu snage 0,375 MW. Godišnja proizvodnja je 1 GWH (2010.). Nalazi se na rijeci Krki, u bliziniKnina i puštena je u pogon 1988.
Podrobniji članak o temi:Nacionalni park Krka
Njezin tok odKnina doSkradina proglašen jeNacionalnim parkom površine 111četvornih km.
Bez obzira na status nacionalnog parka, vodom rijeke upravlja Hrvatska elektroprivreda (HEP) pa se za sušnih razdoblja u riječni tok i na same slapove ne pušta ni biološki minimum vode. To dovodi do stradavanja organizama koji žive u koritu, kotlima te dolazi i do sušenja sedrenih barijera.[nedostaje izvor]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temiKrka |
