Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Kriptovaluta

Izvor: Wikipedija
Raznilogotipovi kriptovaluta.

Kriptovaluta je vrstadigitalnog novca koji djeluje na osnovikriptografskih algoritama. Ima sve osobine pravevalute, osim što iza njih ne stoji autoritet države i postoje samo u elektroničkom obliku.[1]

Korijeni digitalnih valuta sežu u 1990-te. Prva povijesna kriptovaluta jebitcoin. Za kriptovalute je bitnaadresa,privatni ključ,blok-lanac,sporedni lanac,rudarenje, a kriptografija jeasimetrična. Poslije su se pojavile i druge koje su preuzele rješenja iz bitcoina. Od važnijih su još uzbitcoin,litecoin,dogecoin,ripple iethereum.[1][2][3][4]

Kriptovalute su digitalne novčane jedinice koje bi trebale funkcionirati kao neovisni, decentralizirano kontrolirani i kriptografski šifrirani sustavi plaćanja. Ne generira ih i izdaje ih državnasredišnja banka, poputeura iliameričkog dolara, već se generiraju isključivodigitalno. Ne postoji središnji operator koji kontrolira stvaranje. Odgovarajuću kriptovalutu generira mreža sudionika koji je žele koristiti, a tisuće računala unutar mreže provjeravaju i ispravno izvršavaju transakcije, lokalno ih provjeravaju i pohranjuju.

Kriptovalute su u izravnom posjedu dotične osobe i ne moraju ih na bankovnim računima čuvatibanke ili drugi pružateljifinancijskih usluga. Kao vlasnik imate pristup svojim kriptovalutama pomoću takozvanog "privatnog ključa", ključa koji odražava pravo vlasništva na odgovarajući iznos jedinica kriptovaluta unutar mreže. Potrebno je slati i primati kriptovalute i uvijek mora ostati u svom posjedu, jer ako izgubite pristup kriptovalutama, bit ćete nepovratno izgubljeni. Slanje i primanje kriptovaluta odvija se izravno od osobe do osobe.

Blockchain

[uredi |uredi kôd]

Tehnološki temelj iz kojeg proizlaze kriptovalute je takozvaniblockchain. Blockchain je decentralizirana mreža računala koja su međusobno povezana i svako pohranjuje podatke zasebno. U slučaju kriptovaluta, pohranjene informacije su vrsta otvorene knjige novca u koju se upisuje koji sudionik mreže ima koliko jedinica dotične kriptovalute i kako se situacija mijenja kao rezultat transakcija. Osnovno načelo koje stoji iza toga jest da bi treće strane, poputbanaka, (mogle) postati suvišne zbog tehničke strukture blockchaina.

Dakle, svojnovac ne morate više nikome "povjeravati", jer sigurnost jamče decentralizirana mreža ikriptografska enkripcija. Međutim, moguća područja primjene blockchaina daleko nadilaze područje financijskog sektora.

Tržište kriptovaluta

[uredi |uredi kôd]

Najstarija i najpoznatija kriptovaluta jeBitcoin. To se može smatrati podrijetlom cijele kripto i blockchain scene.

Bijela knjiga, u kojoj je predstavljen koncept Bitcoina, pojavila se 2008. godine kao odgovor na trenutnu financijsku krizu i trebala je biti alternativa tradicionalnom monetarnom sustavu, koji, prema anonimnom autoru spseudonimomSatoshi Nakamoto više nije na čvrstim temeljima. Bitcoin blockchain pokrenut je 2009. godine.

Od tada je pokrenuto još tisuće blockchain projekata. Mnoge od njih su druge kriptovalute, (“kovanice”) koje u određenoj mjeri funkcioniraju kao sustavi plaćanja.

Izvori

[uredi |uredi kôd]
  1. 12Što je bitcoin Osnovni pojmovi: kriptovaluta (pristupljeno 26. ožujka 2018.)
  2. Što je bitcoin Osnovni pojmovi: blok-lanac (pristupljeno 26. ožujka 2018.)
  3. Hrvatski bitcoin portal Sporedni lanci (pristupljeno 26. ožujka 2018.)
  4. Hrvatski bitcoin portal Rudarenje (mining) (pristupljeno 26. ožujka 2018.)

Vanjske poveznice

[uredi |uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još građe o temiKriptovaluta
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kriptovaluta&oldid=7390415"

[8]ページ先頭

©2009-2026 Movatter.jp