Movatterモバイル変換

Prijeđi na sadržaj

Gibanje

Uredi poveznice

Izvor: Wikipedija

(Preusmjereno sKretanje)

Klasična mehanika

\mathbf {F} ={\frac {\mathrm {d} }{\mathrm {d} t}}(m\mathbf {v} )

drugi Newtonov zakon

povijest klasične mehanike
kronologija klasične mehanike

Grane
statika •dinamika/kinetika •kinematika •primjenjena mehanika •nebeska mehanika •mehanika kontinuuma •statistička mehanika

Formulacije
Newtonova mehanika (vektorska mehanika) analitička mehanika: Lagrangeova mehanika Hamiltonova mehanika

Osnovni koncepti
prostor •vrijeme •brzina •masa •ubrzanje •gravitacija •sila •impuls sile •spreg sila/moment sile •količina gibanja •kutna količina gibanja •tromost •moment tromosti •referentni okvir •energija •kinetička energija •potencijalna energija •rad •virtualni rad •D'Alembertovo načelo •princip stacionarnog djelovanja

Ključne teme

kruto tijelo •dinamika krutog tijela •Eulerove jednadžbe gibanja •gibanje •Newtonovi zakoni gibanja •Newtonov zakon gravitacije •jednadžbe gibanja •inercijski referentni okvir •neinercijski referentni okvir •rotirajući referentni okvir •fiktivna sila •mehanika ravninskog gibanja krutog tijela •pomak (vektor) •relativna brzina •trenje •jednostavno harmonijsko gibanje •harmonijski oscilator •vibracije •prigušenje •koeficijent prigušenja •Rotacijsko gibanje •Kružno gibanje •jednoliko kružno gibanje •nejednoliko kružno gibanje •centripetalna sila •centrifugalna sila •centrifugalna sila (rotacijski referentni okvir) •reaktivna centrifugalna sila •Coriolisov učinak •fizičko njihalo •rotacijska brzina •kutno ubrzanje •kutna brzina •kutna frekvencija •kutni pomak

Znanstvenici
Isaac Newton •Jeremiah Horrocks •Leonhard Euler •Jean le Rond d'Alembert •Alexis Clairaut •Joseph Louis Lagrange •Pierre-Simon Laplace •William Rowan Hamilton •Siméon-Denis Poisson

Crtež pokazuje kružno gibanje ilivrtnju satelita okoZemlje, prikazujućivektore orbitalne ili obodne brzine satelitav icentripetalno ubrzanjea.

Radijvektor točke P.

Gibanje je osnovni pojam uklasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položajatijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekomvremena. Gibanjemčestica (molekula,atoma,subatomskih čestica) bavi sefizika u širem smislu. Dvije su osnovne vrste gibanjatranslacija ili pravocrtno gibanje (mijenjanje položaja bez promjene orijentacije) irotacija (vrtnja tijela). Promjena položaja točke tijela u vremenu jestbrzina, a promjenakuta zakreta u vremenu kod vrtnje tijela oko osi jestkutna brzina. Važnija su gibanjaoscilatorna (titranje), gibanjevalova i toplinska (termička) gibanja (oscilacije rešetke,Brownovo gibanje). Uz gibanje tijela, odnosno čestice, vezani su pojmovikinetičke energije,količine gibanja imomenta količine gibanja (kinetički moment). Te se veličine mijenjaju samo pod djelovanjemsila. Prenošenjezvučnih valova također predstavlja gibanje s prijenosom energije iimpulsa, a toplinskim gibanjem prenosi setoplinska energija.^[1]

gibanje – promjena položaja tijela u odnosu na drugo tijelo
s obzirom na putanju, gibanje se dijeli na:
- pravocrtno
- krivocrtno
put – udaljenost koju tijelo prijeđe pri gibanju
s – put
- osnovna mjerna jedinica – 1 m
  - 1 m = 10 dm
  - 1 m = 100 cm
  - 1 m = 1000 mm
  - 1 km = 1000 m
- Δs – dio puta, interval puta
t – vrijeme
- osnovna mjerna jedinica – 1 s
- Δt – dio vremena, vremenski interval
  - 1 h = 60 min
  - 1 min = 60 s
  - 1 h = 3600 s
v – brzina
- osnovna mjerna jedinica m/s
s obzirom na brzinu, gibanje se dijeli na:
- jednoliko
- nejednoliko

Gibanje točke

[uredi |uredi kôd]

Gibanje točke može se odrediti kao mijenjanje njezina položaja tijekom vremena. Ono je u cijelosti opisano ako u svakom trenutku znamo odrediti položaj točke. Matematički se položaj točke opisuje pomoću njezinihkoordinata, na primjerx(t),y(t) iz(t) u pravokutnomKartezijevom koordinatnom sustavu. Te tri skalarne funkcije vremena možemo udružiti u jednuvektorsku funkciju, to jest koordinate točke možemo smatrati skalarnim komponentama vektora položaja te točke (radijvektora) $\scriptstyle {\vec {r}}(t)$ .

Vektor položaja je usmjerena dužina kojoj je početak u ishodištu sustava a kraj (strelica) "prati" točku dok se giba. Koordinate i vektor položaja često se pišu bez eksplicitne oznake ovisnosti o vremenu, jer se ona kod gibanja i tako podrazumijeva.

I položaj i gibanje su relativne veličine, što znači da ovise o koordinatnom sustavu iz kojega se promatraju. Taj se sustav nazivareferentnim sustavom.

Krivulja po kojoj se točka giba naziva seputanjom ili trajektorijom, a koordinate točke kao funkcije vremena su parametarske jednadžbe te krivulje. (U jednostavnijim udžbenicima te se funkcije ponekad nazivaju zakon puta, iako u fizici riječzakon nije uobičajeno koristiti u tako trivijalnom značenju.) Duljina putanje koju točka prijeđe od nekog početnog trenutka (ili početnog položaja) do trenutkat naziva sepređeni put i obično označava kaos(t). Osim pređenog puta, iz vektora položaja točke $\scriptstyle {\vec {r}}(t)$ (tj. iz njezinih koordinata) mogu se odrediti i njezinabrzina iubrzanje.

Kod opisa gibanja često se koristi i pojam pomaka: to je vektorska veličina koja opisuje ukupnu promjenu položaja u nekom vremenskom intervalu. Vektor pomaka je usmjerena dužina koja "ide" iz položaja 1 (gdje se točka nalazila na početku intervala) do položaja 2 (kamo je točka stigla na kraju intervala). Obično se označava kao $\scriptstyle \Delta {\vec {r}}$ jer ta oznaka eksplicitno pokazuje da se pomak dobiva oduzimanjem pripadnih vektora položaja: $\scriptstyle \Delta {\vec {r}}={\vec {r}}_{2}-{\vec {r}}_{1}$ .

Gibanje tijela u cijelosti je opisano, ako znamo kako se giba svaka njegova točka. No, kod krutih tijela točke ne mogu mijenjati međusobnu udaljenost, pa je dovoljno opisati kako se mijenja vektor položaja $\scriptstyle {\vec {r}}(t)$ samo jedne točke, te kako ostale točke eventualno rotiraju oko nje.Obično se za tu točku odabirecentar masa tijela.

Grana mehanike koja proučava samo gibanje tijela, bez razmatranja kako sile utječu na gibanje, se zovekinematika.

Radi boljeg razumijevanja gibanja i s njim povezanih pojmova, ovdje je izloženo nekoliko specifičnih slučajeva:

Izvori

[uredi |uredi kôd]

↑gibanje.Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2015.

HE

Dio sadržaja ove stranice preuzet je iz mrežnog izdanjaHrvatske enciklopedije i nije slobodan za daljnju upotrebu pod uvjetima Wikipedijine licencije o sadržaju. Uvjete upotrebe uzdano nam pojašnjenje pogledajte nastranici Leksikografskog zavoda

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gibanje&oldid=7147261"

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp