| Krednjaci | |
|---|---|
 ŽivućaAmmonia tepida pod mikroskopom s faznim kontrastom | |
| Raspon fosila | |
| kambrij -sadašnjost | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Chromista |
| Podcarstvo: | Harosa |
| Infracarstvo: | Rhizaria |
| Koljeno: | Foraminifera |
| Razredi | |
| Baze podataka | |
Krednjaci (prema: "kreda") (lat.:Foraminifera) su koljenokromista klasificirani u danas nepriznatomrazredukorjenonožaca (Rhizopoda).,[1] a danas infrarazreduRhizaria.[2]
Duljina im je od 20μm do 15cm (numuliti). Tijelo im je u kućici (ljušturi), koja je najčešće odvapnenca, a može biti ravna, stožasta, spiralna, obično s više komorica (politalamni oblici) s mnogim otvorima (foramina), iz kojih izlaze lažne nožice (pseudopodiji) u obliku dugačkih niti. Razmnažaju se izmjenom nespolne i spolne generacije. Većinom žive nadnu mora, a manji broj vrsta živipučinski u planktonskim zajednicama. Najčešći su oblicikuglasta šupljikara (Globigerina bulloides) iBiloculina simplex. Kućice uginulih životinja padaju na morsko dno i tijekom duga razdoblja nagomilaju se i tvore debele naslage vapnenca. Tako se na obalamaSredozemnoga mora i u nekim područjimaSahare nalaze debele naslage vapnenca iztercijara, koji se sastoje od krupnih ljušturica (do 15 cm) fosilnihnumulita (Nummulites). Jedan je drugi fosilni rod (Fusulina) bio obilan ukarbonu. DnoAtlantskog oceana pretežito se sastoji od globigerinskoga mulja, u kojem krednjaci (uglavnom globigerina) tvore 75% ukupne mase.
Krednjaci kroz mikroskop:
