| Kraljski Dalmatin | |
|---|---|
 Naslovnica prvog izdanja | |
| Tip | tjednik |
| Utemeljen | 12. srpnja1806. |
| Jezik | hrvatski italijanski |
| Prestao izlaziti | 1. travnja1810. |
| Sjedište | Zadar |
Kraljski (Kraglski)Dalmatin, prve sunovine na hrvatskome jeziku (12. srpnja1806. –1. travnja1810.).[1]
Prvi broj novina «Il Regio Dalmata – Kraglski Dalmatin» tiskan je dana12. srpnja1806. godine. Tadašnja jefrancuska uprava za svoju novu pokrajinu pokrenula dvojezični službeni list. Odluku o pokretanju lista zaDalmaciju donio je sam carNapoleon i to pod prvotno određenim imenomDalmata Veneto. Po vremenu izlaženja list je bio tjednik, čija je svaka stranica bila podijeljena na dva stupca. Na lijevoj je strani tiskan tekst natalijanskom jeziku, a na desnojhrvatski tekst. Svaki broj imao je po osam stranica, a format je promijenio u dva navrata. Od prvog je broja izlazio subotom i tiskan je u tiskari Antona Luigia Battare uZadru.
List je čitateljima već u prvom broju jasno dao do znanja da će talijanske tekstove (taliansko skazanje) prevesti nahrvatski jezik, jasno nazivajući hrvatski jezik njegovim pravim imenom (slauni Arvazki jezik).[2]
Od31. prosinca1807. do25. kolovoza1809. list je izlazio petkom, no tada se počinje neredovito tiskati. Razlog tomu bili su austrijsko-francuski sukobi u tadašnjoj Dalmaciji. Neredovitost izlaženja lista posebno se očituje odSchönbrunnskog mira14. listopada1809., kojim je Austrija izgubila svoje povijesne pokrajine i čime počinje osnivanjeIlirskih provincija sa sjedištem u Ljubljani. Konačnim osnivanjem provincije i prenošenjem sjedišta uprave uLjubljanu, Zadar je prestao biti glavni grad, a list je izgubio prvobitno značenje kao glasilo francuskih vlasti u okupiranim i anektiranim područjima.
List je izlazio u nakladi od 600 primjeraka, a godišnja pretplata iznosila je 12 mletačkihlibara. Pretplata se mogla izvršiti i na tri, četiri i šest mjeseci, a pojedinačni je broj u prodaji stajao pet mletačkihsoldina. List je imao prvenstveno propagandistički značaj, kao sredstvo za pridobivanje naklonosti tadašnje javnosti za Napoleonovu upravu na ovim prostorima, a objavljivao je službena priopćenja i razne upute i naredbe. Upute su se mahom odnosile na unaprijeđenja u gospodarstvu.
Teme koje je list pokrivao bili su članci iz područja demografije, gospodarstva, kulture, naobrazbe, odgoja, politike, poljodjelstva, povijesti, prava, religije, vojnih znanosti i zakonodavstva.[3]
Do ukidanja lista dolazi1. travnja1810. godine, pa su tako prve novine na hrvatskom jeziku izlazile samo tri godine, osam mjeseci i dvanaest dana. Ukupno je izišlo 176 brojeva "Kraljskog Dalmatina", i to na 1392 stranice.
Prvi urednik "Kraljskog Dalmatina" je bio dominikanacNikola Dominik Budrović. On je bio ujedno i novinarom i prevoditeljem tog lista.[3] Autor je prve vijesti na hrvatskom jeziku objavljene u novinama. To je bilavijest iz srpnja 1806. o oslobađanju Dubrovnika od opsade te radosti građana zbog tog.[3]
List su uređivali i pisac i publicistBartolomeo Benincasa, zatim istaknuti hrvatski intelektualac iz ZadraIvan Kreljanović Albinoni,[4] a još su prevodili zadarski franjevciAndrija Kadčić,Paško Jukić.[2] iNikola Sandrić.[5]
U Kraljskom je Dalmatinu objavljena i prva novinska recenzija jedne knjige.[3] To je bilo u br. 38 iz 1808. u kojoj je prikazana hrvatska gramatikaGrammatica della lingua illiricaFranje Marije Appendinija.[3]
O Kraljskom je DalmatinuPetar Karlić 1912. objavio monografiju.[3]
Zbog činjenice da je list tiskan na hrvatskom jeziku, "Kraljski Dalmatin" je bio dosta čitan među hrvatskim stanovništvom, rušeći duboko usađene predrasude određenih društvenih krugova, predrasude o hrvatskom jeziku kao manje vrijednom. Sama ova činjenica je uvelike pridonijela hrvatskom nacionalnom buđenju u Dalmaciji.
Kraljski je Dalmatin sudjelovao u stvaranju hrvatskog stručnog nazivlja na mjestima gdje to tada nije postojala hrvatska riječ. Njegovi su prevoditelji stvorili ove hrvatske riječi: filozof - mudroznanac, retorika - liposlovka, harmonija - skladnoglasje, elokvencija - hitroslovlje, akademija - mudroskupština, licej - mudroučionica, agrikultura - težaštvo, teatar - prikazalište, religija - bogoštovije, skretar - otajnik (tajnik), reforma - prinaprava i tako dalje.[2]
Bogata zadarska tradicija izdavaštva nastavlja se1832. godine pokretanjem novina na talijanskom i njemačkom jeziku «La Gazzetta di Zara», te novina na hrvatskom jeziku «Zora dalmatinska» iz1844. godine. Od1. ožujka1862. godine u Zadru izlazi i«Narodni list» - najstarija živuća hrvatska novina.