Kontinentalni kongres (engleski:Continental Congress) je naziv za skup delegatatrinaest sjevernoameričkih britanskih kolonija koji se prvi put sastao neposredno prijeameričke revolucije, a za vrijeme same revolucije i nakon nje služio kaoprivremena vlada novostvorenihSjedinjenih Američkih Država.
Podrobniji članak o temi:Prvi Kontinentalni kongresPrvi Kontinentalni kongres, koji se nakratko sastao uPhiladelphiji godine 1774, sastojao se od 56 delegata iz dvanaest odTrinaest kolonija. Sastao se kao reakcija na tzv.Nepodnošljive zakone donesene od stranebritanskog Parlamenta godine 1774. Delegati su u znak protesta usvojili odluku oekonomskom bojkotu te poslalipeticiju kralju s ciljem da izlože svoja neslaganja.
Podrobniji članak o temi:Drugi Kontinentalni kongresKada je 1775. godine sazvanDrugi Kontinentalni kongres u dvoraniIndependence Hall u graduPhiladelphiji, već su započeli oružani sukobi kasnije poznati kaoamerički rat za nezavisnost (1775. – 1783.). Umjereni delegati Kongresa su se nadali da će se kolonije na kraju pomiriti s Velikom Britanijom, ali je sve popularnija bila opcija potpune nezavisnosti. Kongres je tako u lipnju 1775. donio odluku o stvaranjuKontinentalne vojske, koordinirao rat te u srpnju 1776. donio znamenituDeklaraciju nezavisnosti. Također je usvojio plan o stvaranju nove vlade krozČlanke o konfederaciji, koji su usvojeni 1781.
Podrobniji članak o temi:Kongres KonfederacijeNakon ratifikacije je Kongres dobio novo ime -Kongres Konfederacije. Sastajao se od 1781. do 1789. Nakon završetka rata, Kongres je počeo gubiti na važnosti i na autoritetu. Prema Člancima, Kongres nije mogao utjecati na djelovanje država niti ih tjerati da poštuju njegove zakone i odluke. Zbog toga su najvažniji političari, čak i oni izabrani u Kongres, nerado u njome sudjelovali, preferirajući umjesto toga da rade u svojim državama. Zbog toga je Kongres imao poteškoća skvorumom. Kada je ratificiran novi Ustav SAD, Kongres Konfederacije je prestao s radom a njegove ovlasti je preuzeoKongres SAD-a.
