Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Komori

Izvor: Wikipedija
Unija Komorâ
وُدْزِمَ وَ قُمُرِ / Udzima wa Komori
Union des Comores
اتحاد القمر
(Ittiḥādu l-Qumur)
ZastavaGrb
ZastavaGrb
Geslo
Unité - Justice - Progrès
(francuski, "Jedinstvo - pravda - napredak")
Himna
Udzima wa ya Masiwa

Položaj Komora
Glavni gradMoroni
Službeni jezikkomorski,francuski iarapski
Državni vrh
 - PredsjednikAzali Assoumani
NeovisnostOdFrancuske6. srpnja1975.
Površina168. po veličini
 - ukupno2.170km2
 - % vode0 %
Stanovništvo157. po veličini
 - ukupno (2006)690.948
 - gustoća318,4/km2
Valutakomorski franak (100 centima1)
Pozivni broj269
Vremenska zonaUTC +3
Internetski nastavak.km
(1) izvan upotrebe

Komori su otočna država u južnojAfrici. Nalaze se uMozambičkom kanalu između otokaMadagaskara i afričkog kopna. Sastoje se od tri veća vulkanska otoka: Njazidja (Grande Comore, 1.148 km²), Nzwani (Anjouan, 425 km²) i Mwali (Mohéli, 290 km²) i nekoliko manjih. Obližnji otokMayotte, na kojeg Komori polažu pravo, francuska je kolonija.

Komori se ubrajaju među najsiromašnije zemlje svijeta. Gospodarstvo se osniva napoljoprivredi iribarstvu, stranoj pomoći i doznakama radnika iz inozemstva.BDP je u 2002. bio 700USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Jedan od osnovnih političkih problema ostaje i pitanje statusa otokaMayotte.

Povijest

[uredi |uredi kôd]

Otoke su od 15. stoljeća naseljavali iislamiziraliArapi. Nakon kratkotrajne okupacijePortugalaca (1500.1506.) i njihova protjerivanja na otočje doseljava se veci brojBantu-crnaca s afričkog kopna. Od 18. stoljeća dolaze stanovnici sMadagaskara, a od sredine 19. stoljeća otoci su postalifrancuski protektorat. U prvoj polovici 20. stoljeća francuska kolonija, od1958. francuski prekomorski teritorij. Godine1975. proglašena je nezavisnost na području naseljenom muslimanskim stanovništvom, dok je otokMayotte ostao francuski posjed.

Od osamostaljenja Komori su izrazito politički nestabilni, s čak 19 državnih udara ili pokušaja udara. Godine1997. otociAnjouan (3. kolovoza) iMohéli (11. kolovoza) proglasili su neovisnost na što je vlada odgovorila neuspjelim pokušajem oružanog zauzimanja otoka. Otok Mohéli se vratio u okrilje Komora 1998, a 2002. je ratificirao novi ustav Komora (izglasan 2001.), koji daje široku autonomiju pojedinim otocima, uključujući i pravo na biranje vlastitog predsjednika. Anjouan je vraćen u okrilje Komora nakoninvazije koje su izvele oružane snage Komora uz podršku vojnikaAfričke unije. VlastodržacMohamed Bacar je pobjegao na otokMayotte, a Anjouan je potpuno vraćen pod komorsku kontrolu. Francuska je odbila izručita Bacara, naveodeći kao razlog mogućnost progona, iako ga je i sama procesuirala zbog ulaska na njezin teritorij s oružjem.

Nakon osvajanjapredsjedničkih izbora 2010., dotadašnji potpredsjednikIkililou Dhoinine26. svibnja2011. postaje predsjednikom. Kao član vladajuće stranke, Dhoinine je imao podršku dotadašnjeg predsjednikaSambija. Dhoinine, farmaceut po zvanju, je prvi predsjednik Komora porijekom s otoka Mohéli.

Zemljopis

[uredi |uredi kôd]
Podrobniji članak o temi:Zemljopis Komora
Samostalne države
Zavisni teritoriji iautonomne regije
Nepriznate države

1) Djelomično uAziji. 2) Uključuje i zavisna područjaotok Ascension iTristan da Cunha.

Članice
Zastava Frankofonije
Promatrači
Zemlje s promatračkim statusom
Muslimanske organizacije s promatračkim statusom
Međunarodne organizacije s promatračkim statusom


ČlanakKomorikoji govori o državi jemrva.Dopunite ga premapravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Komori&oldid=6516334"
Kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2026 Movatter.jp