Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Kolumbija

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojmaKolumbija. Za druga značenja, pogledajteKolumbija (razdvojba).
Republika Kolumbija
República de Colombia
ZastavaGrb
ZastavaGrb
Geslo
Libertad y Orden (španjolski: Sloboda i red)
Himna
¡Oh, Gloria Inmarcesible!

Položaj Kolumbije
Glavni gradBogota
Službeni jezikšpanjolski
Državni vrh
 - PredsjednikGustavo Petro
NeovisnostOdŠpanjolske7. kolovoza1819.
Površina25. po veličini
 - ukupno1.138.910km2
 - % vode8,8 %
Stanovništvo29. po veličini
 - ukupno (2018)49,996,445[1]
 - gustoća40,74/km2
Valutakolumbijski peso (100 centima)
Pozivni broj57
Vremenska zonaUTC -5
Internetski nastavak.co

Kolumbija je država na sjeverozapaduJužne Amerike. Na sjeveru izlazi naKaripsko more, na zapadu naTihi ocean, a graniči na sjeveroistoku sPanamom, na istoku sVenezuelom, na jugoistoku sBrazilom te na jugu sPeruom iEkvadorom.

Glavni izvoz:nafta,kava,smaragdi,zlato,tekstil i modne marke,cvijeće,ugljen.

Glavni gradBogotá ujedno je i najveći grad u zemlji te glavno financijsko i kulturno središte. Ostala velika urbana područja su:Medellín,Cali,Barranquilla,Cartagena,Santa Marta,Cúcuta,Ibagué,Villavicencio iBucaramanga.

Njezina bogatakulturna baština koja obuhvaća jezik, religiju, kuhinju i umjetnost odražava povijest zemlje kao kolonije te predstavlja spoj kulturnih elemenata koje su donijele imigracije izEurope[2][3][4][5]kao i izBliskog istoka,[6][7][8]u kombinaciji s utjecajima afričke dijaspore[9]te s kulturnim nasljeđem raznih autohtonih naroda koji su živjeli na tom području prije kolonizacije.[10]

Španjolski jeslužbeni jezik države, iako su na regionalnoj razini priznati ikreolski,engleski te još 64 jezika.

Departmani

[uredi |uredi kôd]
Katedrala u Santa Marti
Taganga, u blizini Nacionalnog parka Tayrona
Topografska karta Kolumbije
Santa Fe,Bogotá
NogometašCarlos Valderrama

Kolumbija se administrativno sastoji od 32departmana:Amazonas,Antioquia,Arauca,Atlántico,Bolívar,Boyacá,Caldas,Caquetá,Casanare,Cauca,Cesar,Chocó,Córdoba,Cundinamarca,Guainía,Guajira,Guaviare,Huila,Magdalena,Meta,Nariño,Norte de Santander,Putumayo,Quindío,Risaralda,San Andrés,Santander,Sucre,Tolima,Valle del Cauca,Vaupés,Vichada.

Vanjska politika

[uredi |uredi kôd]

Članica jeAndske grupe zemalja.

Stanovništvo

[uredi |uredi kôd]

850 000 kolumbijskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji jeguahibo (23 006).[11]

Kolumbijska plemenaAbanique,Abibes,Aburrá,Achagua,Acuataba,Adzáneni,Agataes,Aguasises,Aguasisí,Amagaes,Amaníes,Amarizana,Amorúa,Andagueda,Andaqui,Andoque,Anserma (Ancerma),Araques,Arbi,Arhuaco,Armas,Avani,Awa,Ayrico,Bahuna,Baniva,Baníwa do Içana,Bará,Barasana,Bari,Betoye,Bitagüí,Boloa,Bora,Buga,Buhágana,Buriticá (Buriticaes),Cabiyarí,Cabre,Cacua,Kogi (Kogui),Cagua,Caicuchana,Caimán Cuna,Calamari,Camaniba,Camsa (Kamsá),Caouri,Carabayo,Caramanta,Carapana,Carare,Carate,Carautas,Carcamí,Carex,Cari,Carijona,Carrapa,Cartama,Carutana,Catío,Cauyari,Caxiita,Cenufana,Ceracunos,Chanco,Chapan,Chibcha (Muisca),Chimila,Chipiajes,Chiricoa,Choco,Chucuna,Churoya,Cieguaje,Cima,Coanao,Cocama,Coconuco,Coeruna,Cofán (Kofán),Colima,Coris,Corome,Coroua,Correguaje,Coxima,Coyaima,Cubeo,Cueretu,Cuerimé,Cuerimes,Cuerquia,Cuerquisí,Cuiba,Cuiscos (Cuiscas),Cumeral,Cuna,Cunimia,Curquises,Curripaco,Curumé (Curumes),Dabeibe,Dätuana,Desano (Dessana),Duit,Dujo,Ebéjico (Evejico, Hevéjicos, Hevéxicos),Emberà Katío,Embera (Noanama,Emberá-Baudó,Emberá-Chamí,Emberá-Saija (Epena, Emberá-Tadó),Encabellado,Eperara Siapidara,Eperigua,Erulia,Fitita,Funucuna,Garúes,Gorron,Guacas,Guaciguaje,Guagua,Guahibo (Sikuani),Guaipunave,Guajiro (Wayuu),Guambiano,Guamos (Guamas),Guamocoes,Guanaca,Guanacota,Guane,Guanebucan,Guanebucan,Guaque,Guaramí,Guarcama,Guascusecos,Guatica,Guayabero,Guayupe,Guazuzúes,Hahanana,Hianacoto,Holona,Huitoto Murui,Huitoto,Hupdë,Inga,Ingano,Iracas,Ituango,Kankuamo,Kueretú,Letuama,Macaguaje,Macaguán,Macuna,Mahotoyana,Maipure,Makaguaje (Macaguaje),Makú,Malayo (Wiwa),Maquirá,Masiguare,Masivaribeni,Matapí,Maurí,Miraña,Mitua,Mokaná,Mompox,Moquiqueríes,Moriscos,Moscataco,Muellama,Muinane,Muzo,Naratupes,Natagaima,Naura,Nauracoto,Neenoa,Neguerí,Nïpode,Niquías,Nitamos,Nitanas,Waunaan,Nonuya,Nore,Norisco,Nukak Makú,Nutabe,Ocaina,Ocetá,Ocetaes,Ochalí,Ochalíes,Omagá,Omejes,Omoa,Opaina,Opon,Orejon,Pacabueye (Pacabuy, Pacabuye),Páez,Palanoa,Pamoa,Panche,Paniquita,Pantágoras,Papimón,Papimones,Pasto,Patoco,Paucura,Peberes,Pemeo,Penco,Peques (Pequi),Piapoco,Piaroa,Picara,Pijao,Piratapuyo,Pisamira,Pitos,Playero,Ponares,Pozo,Pubios,Puinave,Punchinaes,Purruto,Qimé,Quillacinga,Quimbaya,Quimes,Quindio,Quirruba,Resigero (Resigaro),Retuarã,Riama,Runa,Sae,Sáliva (Sáliba),Sánha,Sara,Sebondoy,Siapidara,Sicuani (Sicuane),Sinifanaes,Siona (Sioni),Siriano,Tabuya,Tahamí,Taibano,Tairona,Tama,Tanimuca,Tapiira,Taquiburrí,Tariano,Tatabes,Tatuyo,Tecos,Tecua,Telembi,Tinigua,Titiribí,Tolu,Tomedes,Totoro,Tsahatsaha,Tsölá,Tsoloa,Tuatoques,Tucano,Ticuna ili Tucuna,Tuines,Tunebo,Turbaco,Tuyuca,Uainana,Uasona,Ubaná,Urabaes,Urraos,Uwa (Tunebo),Waimaha,Guanano ili Wanana,Wanano,Wayú (Guajiro),Witoto (Huitoto),Wiwa (Malayo),Yacaoyana,Yaguai,Yahúna,Yamecíes (Yamesies),Yamu,Yanacona,Yapel,Yapooa,Yarí,Yarigui,Yauna,Yavitero,Yohorca,Yucuna,Yucuna,Yukpa,Yupuá,Yurí,Yurumangui,Yurutí (Wayhara),Yusca,Zendagua,Zenú,Zopia.

Glavna plemena: prema departmanima:

Države i teritoriji uJužnoj Americi
Samostalne države
Ostali teritoriji

Izvori

[uredi |uredi kôd]
  1. Populacija Kolumbije 2018[Populacija Kolumbije 2018.].web.archive.org (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 16. siječnja 2018. Pristupljeno 19. veljače 2019.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  2. [(https://procolombia.co/archivo/colombia-herencia-cultural-mas-alla-de-la-colonia) Colombia herencia cultural más allá de la colonia] procolombia.co 28. ožujka 2017. Pristupljeno 26. veljače 2023.
  3. [(https://www.dfa.ie/irish-embassy/colombia/newsevents/irlandeses-en-colombia-y-antioquia-.html) Irlandeses en Colombia y Antioquia] dfa.ie Pristupljeno 7. rujna 2022.
  4. [(https://revistadiners.com.co/cultura/archivo/67972_estos-fueron-los-primero-alemanes-en-colombia/) Estos fueron los primeros alemanes en Colombia] revistadiners.com.co 10. lipnja 2019. Pristupljeno 18. prosinca 2021.
  5. [(https://journals.openedition.org/caravelle/1822) Los otros, sin patria: italianos en el litoral Caribe de Colombia a comienzos del siglo XX] journals.openedition.org Pristupljeno 26. veljače 2023.
  6. [(https://publicaciones.banrepcultural.org/index.php/boletin_cultural/article/download/2252/2325) En la tierra de las oportunidades: los sirio-libaneses en Colombia] banrepcultural.org Pristupljeno 20. srpnja 2017.
  7. [(https://www.larepublica.co/analisis/simon-gaviria-munoz-401830/colombia-y-medio-oriente-3350223) Colombia y Medio Oriente] larepublica.co 26. travnja 2022. Pristupljeno 26. veljače 2023.
  8. [(https://www.eltiempo.com/mundo/mas-regiones/los-palestinos-que-encontraron-un-segundo-hogar-en-el-centro-de-bogota-334782) Los palestinos que encontraron un segundo hogar en el centro de Bogotá] eltiempo.com 7. ožujka 2019. Pristupljeno 26. veljače 2023.
  9. [(https://librepensador.uexternado.edu.co/la-herencia-africana-en-colombia/) La herencia Africana en Colombia] librepensador.uexternado.edu.co 11. kolovoza 2014. Pristupljeno 26. veljače 2023.
  10. [(https://www.aa.com.tr/es/mundo/el-patrimonio-cultural-de-seis-pueblos-ind%C3%ADgenas-renace-con-sembrando-nuestros-saberes-en-colombia/2107884) El patrimonio cultural de seis pueblos indígenas en Colombia] aa.com.tr Pristupljeno 26. veljače 2023.
  11. www.lenguasdecolombia.gov.coArhivirana inačica izvorne straniceod 26. ožujka 2014. (Wayback Machine), "Ley de lenguas nativas", pristupljeno 28. travnja 2016.

Vanjske poveznice

[uredi |uredi kôd]


ČlanakKolumbijakoji govori o državi jemrva.Dopunite ga premapravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kolumbija&oldid=7364604"
Kategorije:
Skrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2026 Movatter.jp