Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Kobasica

Izvor: Wikipedija
Kobasica

Dimljene kobasice

Detalji
Vrsta jelasuhomesnati proizvodi
Temperatura jelahladno
Glavni sastojcimljevenomeso, začini

Kobasica je tradicionalni naziv za prerađevinu mljevenogmesa s dodatkomzačina koje se stavlja u tanko prirodno životinjskocrijevo ili sintetičko crijevo.

Kuhana kobasica poslužena sa senfom

Podjela

[uredi |uredi kôd]

Kobasice se prema trajnosti mogu podijeliti na:

  • dugotrajne - kobasice su sušene i dimljene, rok trajanja 120 dana
  • polutrajne - kobasice raznih naziva (tirolska, parizer, šunkarica), rok trajanja do 45 dana
  • hrenovke, kratkog trajanja

Kobasice za kuhanje ili pečenje:

  • barene kobasice
  • dimljene kobasice
  • pasterizirane kobasice
  • motane kobasice
  • krvavica, češnjovka, pivska, roštiljska / roštiljka / grill, safalada, domaća, pučka, istarska, karlovačka, zagorska, bratwurst, bijela / bavarska / weisswurst[1], bockwurst, frankfurter wurstchen, kranjska, debrecinska / debrecinka, nürnberška, alpska, berner(ova) / bernska kobasica...
Češnjovke zapakirane u foliju

Kobasice za rezanje (naresci / salame):

  • parizer / pariška kobasica[2], posebna / extrawurst, tirolska, velebitska, sendvič narezak/salama, jeger, mortadela, stancija...
  • chorizo, sudžuk, fuet, kulen, kulenov cvijet, kulenova seka, zimska, čajna, srijemska, graničarska, milanska, napoli, bečka, edel salama, mediteranska, romana, vrbovečka, panonska / panona, slavonska, baranjska, piknik kobasica, cervelat salama...

Kobasice prema porijeklu:

  • goveđa, svinjska, od divljači, pileća, pureća...

Ostale podjele:

  • bez glutena
  • bez soje
  • sa niskim / sa smanjenim udjelom masti
  • bez mliječnih derivata
  • fino mljevene / od fino usitnjenog mesa
  • grubo mljevene / od grubo usitnjenog mesa
  • od konzerviranog mesa
  • sušena
  • dimljena
  • pečena
  • fermentirana
  • barena
  • obarena
  • pasterizirana
  • termički obrađena / termički neobrađena
  • djelomično termički obrađena

U Hrvatskoj

[uredi |uredi kôd]

TradicionalnoSlavonci iBaranjci su poznati kao veliki ljubitelji i poznavatelji kobasica. Osnovni sastojci kobasice su većinom svinjsko meso, začinisol,češnjak ipapar koji daju okus i sprječavaju razvoj mikroorganizama. Dodaje se odabrana mljevena slatka ili ljutapaprika ili oba začina. Razlike postoje u ukusu i dodatku omjera začina i dodavanju više začina i vrsta mesa.

Kulen je sušeni dugotrajni proizvod iz porodice kobasica. Slijepo crijevo svinje, takozvanakulenica iliželudac, nadijeva se odabranim najboljim dijelovimamesa svinje. Za kulen se odabiru prvenstveno leđni dijelovi mesa, zatimbut,plećka ili vrat. Mesu se dodaje i maloslanine. Meso i slanina se krupno melju ili sitno nasjeckaju nožem i dodaju začini. Kulen se suši dulje zbog svoje debljine; kvaliteta zavisi u umijeću sušenja i dozdrijevanju mesa.Slavonski,baranjski iGavrilovićev kulen su izvorni hrvatski proizvodi koji se već desetljećima proizvode i cijenjeni su kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu.

U svijetu

[uredi |uredi kôd]

Nijemci su poznati kao veliki ljubitelji kobasica; otvoren je muzej kobasica uHolzhausenu, blizuErfurta, regionalnog glavnog gradaThüringena. Stari službeni dokument o "Bratwurstu" iz Thüringena pronađen2000. potaknuo je ideju o muzeju. Radi se o računu iz1404. kojeg je Thomas Mauer pronašao uArnstadtu, gradu nedaleko Holzhausena.

Španjolska kobasica

Francuzi,Talijani,Mađari,Hrvati,Srbi,Poljaci ili pojedine regije dotičnih zemalja se tradicionalno povezuju s dugogodišnjom tradicijom i poznavanjem umijeća kobasičarstva.

Hrenovke,švedskikorv, prodaju se na ulici u malim kioscima ili kamp-prikolicama. To je bila jedina brza hrana do1990-ih godina na švedskim ulicama. Većinom su to hrenovke brzo kuhane ili pečene naroštilju, prodaju se u kiflici sasenfom ikečapom.Šveđani imaju i svoju tradicionalnu kobasicufalukorv; naziv je dobila prema mjestu proizvodnjeFalunu koja industrijskom proizvodnjom liči na parizer.Prinskorv je mala hrenovka, do 5 cm dužine, koja se tradicionalno služi zabožićnih blagdana.

KodDanaca je poznata hrenovka u crvenom ovitku,danskipølse.

Utjecaj na zdravlje

[uredi |uredi kôd]

Svakodnevna konzumacija kobasice ili salame, povećava rizik od raka gušterače za gotovo 20 posto.[3] Industrijski proizvedene kobasice sadrže preveliku količinuemulgatora, pogotovopolifosfata i natrijevog nitrita.[4]

Kobasice

[uredi |uredi kôd]

Zanimljivosti

[uredi |uredi kôd]
  • Podriguša je naziv za jeftinu salamu, koja se obično kupuje za marendu, a ime aludira na smrad nakon podrigivanja.

Izvori

[uredi |uredi kôd]
  1. https://hr.puntomarinero.com/bavarian-sausages-composition-and-recipes/
  2. https://www.volim-meso.hr/parizer-pariska-salama-nema-veze-s-parizom/
  3. http://magazin.net.hr/zdravlje/prevencija/omiljena-hrana-uzrocnik-mozda-najopasnijeg-rakaArhivirana inačica izvorne stranice od 30. ožujka 2013. (Wayback Machine) Preuzeto 4. travnja 2013.
  4. http://www.jutarnji.hr/biste-li-ih-jeli-da-znate-od-cega-su-/882180/Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. studenoga 2012. (Wayback Machine) Preuzeto 4. travnja 2013.

Drugi projekti

[uredi |uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temikobasice

Vanjske poveznice

[uredi |uredi kôd]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kobasica&oldid=6754016"
Kategorija:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp