%2c_Janez_%25C5%25A0u%25C5%25A1ter%25C5%25A1i%25C4%258D%2c_Pristava_1952.jpg)
Klijet (kajkavski: klet) tradicionalni je oblik pučkearhitekture karakterističan za područjesjeverozapadne i kontinentalneHrvatske iSlovenije. Predstavlja gospodarsko-boravišni objekt koji se najčešće nalazi u sklopuvinograda i jedan je od prepoznatljivih simbolaHrvatskog zagorja iPrigorja.
Primarna namjena klijeti je skladištenjevinogradarskogalata,vinarskogposuđa i pribora te opreme za proizvodnjuvina.[1] U njima se čuvaju različiti vinarski pribor kao što su:bačva zapremine do 1000litara, preša zagrožđe,drvena posuda zatransport grožđa (puta), pomagalo za gnječenje grožđa (moštalka), drveno strugalo za čišćenje bačvi (grebljica),demižoni iboce.
Osim gospodarske funkcije, klijeti su tradicionalno služile kao:sklonište tijekompoljoprivrednihradova, mjesto okupljanja i druženja, posebice muškaraca, prostor zaodmor i opuštanje te boravište tijekomberbe grožđa.[2] U seluStarigrad krajKoprivnice sačuvana je klijet u kojoj je hrvatski književnikAntun Nemčić napisao svoje najznačajnije djelo „Putositnice”.Križevački štatuti vezani su za druženje u klijetima.
Posebno vrijedan primjer tradicijske gradnje klijeti suObreške kleti, koje se nalaze se na području poznatom kao Ilica, na potezu između naseljaVukovec iHižanovec upotkalničkom kraju. Mnoge klijeti na tom području, izgrađene krajem 19. i početkom 20. stoljeća, zaštićene su kao kulturno dobro zbog svoje povijesne i etnološke vrijednosti. Građene su pretežno oddrveta ikamena, a karakterizira ih tradicionalni način gradnje.[3]
U novije vrijeme, mnoge su klijeti preuređene uvikendice koje služe za odmor irekreaciju. Na područjuHrvatskog zagorja iPrigorja uz okolna područja nalazi se nekoliko tisuća takvih objekata koji svjedoče o dugojtradiciji vinogradarstva i važnosti vinske kulture u tom kraju. Zbog svoje brojnosti i kulturnog značaja, klijeti su postale jedan od prepoznatljivih simbola zagorskog kraja.[4]
%2c_Kojca%2c_%2522u_Pstin%2522_1954.jpg)
