| Katalpovke | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Lamiales |
| Porodica: | Bignoniaceae Juss. |
| Baze podataka | |
Katalpovke (lat.Bignoniaceae), biljna porodica u redumedićolike. Pripada joj preko 900 vrsta.[1] Ime je dobila po rodubignonija (Bignonia), odnosno u hrvatskom jeziku po rodukatalpa (Catalpa).
U Hrvatskoj je zastupljena od vrstekatalpa ilicigaraš, ime koje je dobila zbog duguljastog izgleda na cigaru (Catalpa bignonioides) i vrsteCampsis radicans, čiji je hrvatski naziv rodakampsis,trubljačac ili tekoma. Imetekoma je i hrvatski naziv rodaTecoma.
Bignoniaceae, porodica puzavica ili katalpa iz reda cvjetnicaLamiales. Sadrži oko 110 rodova i više od 800 vrsta drveća, grmlja i, najčešće, vinove loze, uglavnom tropskeAmerike, tropskeAfrike i indo-malajskog područja. Oni čine važan dio ekosustava tropskih šuma zbog brojnih penjačkih loza. Nekoliko ih se nalazi u umjerenim regijama, osobito stablokatalpe (Catalpa), trubljačac (Campsis) i loza (Bignonia).[2]
Porodicu karakteriziraju nasuprotno spareni, obično dvosložnilistovi i dvospolnicvjetovi u obliku zvona ili lijevka. Cvjetovi imaju čašku i vjenčić s pet režnjeva, dva duga i dva kratkaprašnika koji izlaze iz cjevčice vjenčića i tučak smješten na disku iznad mjesta pričvršćivanja ostalih dijelova cvijeta. Jajnik se sastoji od dva srasla plodišta koja nose ovule i obuhvaćaju dvije (rijetko jednu) komore koje sadrže mnogo ovula pričvršćenih duž središnje osi.Sjemenke su obično plosnate i krilate i uglavnom se rađaju u obliku kapsule.[2]
Među važnim ukrasnim i korisnim članovima suafrički tulipanovac (Spathodea campanulata),krescentija (Crescentia cujete),kigelija ili “drvo-kobsica” (Kigelia africana),korjenita tekoma (Campsis radicans), “križna loza” (Bignonia capreolata), “mačja kandža” (Dolichandra unguis-cati), drvo-truba (Tabebuia),jakaranda (Jacaranda), “cvjetna vrba” (Chilopsis linearis) i “kapski orlovi nokti” (Tecoma capensis).[2]
|journal= (pomoć)