Amaterasu, jedan od središnjih kamija u šintoizmu.
Kami (jap. kanji 神, hiragana かみ, izgovor: [kaꜜmi]),duhovi ili fenomeni koje se štuje ušintoističkoj religiji. Mogu biti elementi krajobraza,prirodne sile, kao i bića i kvalitete koja ta bića izražavaju. Mogu biti duhovi veneriranih mrtvih osoba. Za mnoge kamije se smatra da su drevni predci cijelihseishija (japanskih klanova, kanji 姓氏 hiragana せいし). Neki predci postaju kamiji nakon smrti ako su bili sposobni utjeloviti vrijednosti ivrline kamija za života. Tradicijski, veliki vođe poputjapanskog cara mogu biti ili postati kami.[1]
U šintoizmu kamiji nisu odvojeni od prirode, nego su oni priroda, posjedujući pozitivne i negativne, dobre i zle osobine. Oni su iskazmusubija (結び),[2] međupovezujuću energiju univerzuma, i smatra ih se primjerom čemu bi ljudska vrsta trebala težiti. Za kamije se vjeruje da su "skriveni" od ovog svijeta te da nastanjuju komplementarno postojanje zrcalne slike nas samih: shinkai (神界, "kamijski svijet").[3] Za biti u harmoniji sa strahopoštovanju nadahnjujućim aspektima prirode treba biti svjestankannagara no michi (随神の道 ili 惟神の道, "put kamija").[2]
Značenje riječikami teško je prevesti na nejapanske jezike, jer nemaju prikladnu riječ koja bi u potpunosti pokrila značenje te riječi. Dvojnost značenja kamija neophodna je, jer iskazuje dvojnu narav samog kamija.
Ainui imaju jedananimistički koncept sličan kamiju,kamuy. Značenje korijena riječi predmetom je znanstvene debate. Glede sličnosti riječi, vjerojatno je da je japanska riječ posuđena iz jomonskog odnosnoainuskog, ili su rođaci preko vrlo dalekog zajedničkog pretka.[4]
↑Tamura, Yoshiro. 2000.Japanese Buddhism: A Cultural History (engleski). 1.izdanje. Kosei Publishing. Tokyo.ISBN4333016843
12Boyd, James W.; Williams, Ron G. 1. siječnja 2005. Japanese Shintō: An Interpretation of a Priestly Perspective.Philosophy East and West (engleski).55 (1): 33–63.doi:10.1353/pew.2004.0039.JSTOR4487935
